Najnovije
Trump se vratio u Bijelu kuću poslije 72 sata u bolnici zbog COVID-19
Američki predsjednik Donald Trump vratio se u Bijelu kuću u ponedjeljak uveče, poslije 72 sata hospitalizacije zbog COVID-19. Pokazujući da je u dobrom stanju, popeo se stepenicama i stao na balkon na južnoj strani rezidencije, gdje je skinuo masku, podigao palčeve, i salutirao pilotima predsjedničkog helikoptera koji je polijetao sa travnjaka Bijele kuće.
"Hvala vam svima", rekao je predsjednik nešto ranije, izlazeći iz vojno-medicinskog centra Walter Reed, kada je nosio masku.
Kada je izašao iz helikoptera i hodao ka Bijeloj kući, predsjednik je zastao da se okrene ka kamerama, mahnuo i podigao palčeve. Na pitanje Glasa Amerike kako se osjeća, čuo se odgovor "vrlo dobro."
Iz Trumpovog izbornog štaba saopšteno je da republikanski predsjednik, koji u anketama zaostaje za potpredsjednikom Joe Bidenom, planira da učestvuje u drugoj debati zakazanoj za 15. oktobar.
Predsjednik je, ranije, na Twitteru poručio Amerikancima da se ne plaše bolesti od koje je na svijetu preminulo više od milion ljudi, a u SAD 210.000.
"Osjećam se zaista dobro. Nemojte da se plašite COVID-a. Nemojte da dozvolite da upravlja vašim životom. Razvili smo za vrijeme Trumpove administracije neke zaista sjajne lijekove i stekli saznanja. Osjećam se bolje nego prije 20 godina!", napisao je Trump.
Predsjednikov ljekar, Sean Conley, rekao je novinarima ispred bolnice Walter Reed da je Trump "u posljednja 24 sata zadovoljio standardne bolničke kriterijume da bude otpušten iz bolnice, i da - iako nije "potpuno van opasnosti" može da ode kući. On je dodao da Trump nije imao temperaturu više od 72 sata i da ima normalan nivo kiseonika.
"Iako nije potpuno van opasnosti, tim i ja smo saglasni da naše evaluacije, a što je najvažnije - njegov klinički status, podržavaju predsjednikov bezbjedan povratak kući, gdje će 24 sata dnevno imati najbolju medicinsku njegu na svijetu", rekao je Conley. Trumpov tim ljekara saopštio je i da će predsjednik petu dozu leka remdesivir dobiti u utorak u Bijeloj kući.
Razgovarajući sa novinarima, Conley, koji je osteopatski ljekar i komandant u američkoj mornarici, nije odgovorio na neka pitanja, kao što je pitanje o stanju predsjednikovih pluća, pozivajući se na pravo pacijenata na privatnost. Pored remdesivira, predsjednik Trump uzima steroid - deksametazon - koji se obično ne daje kod blagih ili umjerenih slučajeva koronavirusa.
Prethodno je sekretarica za štampu Bijele kuće Kayleigh McEnany saopšila da je testirana pozitivno na COVID-19, dodajući da je u karantinu. Rekla je da ljekari ne karakterišu novinare koji prate Bijelu kuću kao njene "bliske kontakte".
"Štaviše, definitivno nisam znala za dijagnozu Hope Hick prije nego što sam održala brifing za novinare u Bijeloj kući u četvrtak", saopštila je McEnanyHick je savjetnica predsjednika Donalda Trumpa čiji je pozitivan rezultat objelodanjen u četvrtak uveče, nekoliko sati prije nego što je Trump objavio da su on i prva dama zaraženi koronavirusom.
Prva dama Amerike Melania Trump saopštila je da se osjeća dobro i da će nastaviti da se odmara i oporavlja kod kuće.
See all News Updates of the Day
Nema povratka, mininalna plaća je 1.000 KM, poručio federalni premijer Nikšić
"Pozivam sve radnike koji budu izloženi pritiscima i zloupotrebama da nam se obrate. To je prvi korak ka uvođenju reda u ovoj oblasti i ne smijemo dopustiti nikakve ucjene i kalkulacije", poručio je predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić, na konferenciji za novinare u Sarajevu 8. januara.
Obraćanje medijima je zakazano nakon odluke ove izvršne institucije da donese krajem prošle godine uredbu o povećanju minimalne plate u ovom bh. entitetu za 62 posto, odnosno sa 619 maraka (oko 316 eura) na 1.000 maraka (511 eura).
Najveće povećanje primanja, zabilježeno u Bosni i Hercegovini u protekle tri decenije, su podržali radnički sindikati, dok su mu se oštro usprotivila udruženja poslodavaca, navodeći da će dovesti do masovnih otkaza.
"Procjena da će odluka vlade ugroziti sto hiljada radnika je paušalna i nije utemeljena. Vlada će značajnom broju poslodavaca osigurati adekvatne podsticaje kako ne bi osjećali opterećenje za povećanje doprinosa", rekao je Nikšić, dodajući da će Vlada zaštititi radnike kako bi spriječile zloupotrebe da ih poslodavci pošalju na biro ili da nastave raditi 'na crno' nakon uredbe o povećanju minimalne plate.
Nikšić je izjavio i kako je odluka o povećanju minimalnih plata donesena nakon saznanja kako su poslodavci u protekloj godini isplatili 144 miliona maraka (oko 72 miliona eura) pomoći radnicima, a na osnovu nekoliko uredbi vlade, s ciljem ublažavanja ekonomskih posljedica uzrokovanih rastom cijena osnovnih životnih namirnica.
Prema njegovim riječima, radi se o šest posto radnika koji su dobili pomoć.
"Imajući u vidu ove porazne rezultate i odnos poslodavaca prema radnicima, došli smo do situacije da donesemo uredbu o minimalnim primanjima. Shvatili smo u razgovorima sa poslodavcima da oni kod neoporezive isplate toplog obroka, regresa, reketiraju svoje radnike, čak i kroz isplate, da ljudi moraju vratiti svoj novac. Ova saznanja su nas najviše motivisali da da donesemo odluku da se poveća minimalna plata", kazao je Nikšić.
Inače, zakonski minimalac rastao je u prethodnoj deceniji za ukupno 37 posto.
Prema podacima penzijskih fondova i Agencije za statistiku BiH u BiH je oko 855.000 zaposlenih.
Minimalnu platu u Federaciji BiH prima oko 48 posto, a u Republici Srpskoj oko 31 posto zaposlenih.
Kako se Putin obračunava sa LGBT populacijom?
Represija protiv LGBTQ+ zajednice pojačana je 2024. godine nakon što je u januaru stupila na snagu odluka ruskog Vrhovnog suda da prizna Međunarodni LGBT pokret kao ekstremističku organizaciju.
Prošlu godinu obilježili su prvi krivični postupci po Zakonu o ekstremizmu, prva hapšenja zbog „ekstremističkih simbola” kao što su dugine boje i ogromne kazne za LGBT „propagandu”.
Ruski servis Glasa Amerike razgovarao je sa aktivistima za ljudska prava o represiji nad LGBTQ+ osobama 2024. i šta će se sljedeće desiti sa njima u Rusiji.
12 krivičnih predmeta protiv LGBTQ+ osoba
Sistemska represija protiv LGBTQ+ zajednice u Rusiji nastavljena je u prošloj godini. Od kada je LGBTQ+ zavedena kao ekstremistička organizacija, otvoreno je 12 krivičnih predmeta po tačkama vezanim za ekstremizam, prema projektu OVD-Info, koji je objavio opširan pregled represije u Rusiji 2024. godine.
Mnogi od slučajeva su otvoreni kao rezultat racija u klubovima u mnogim gradovima Rusije, rekao je sekretar za štampu organizacije Dmitrij Anisimov.
„U našem izvještaju govorimo o 12 osoba uključenih u slučajeve u vezi sa pritiskom na LGBTQ+ osobe, a 11 od njih su ljudi koji su radili u takvim klubovima, pružali neke usluge posebno LGBTQ+ osobama, nekako su možda radile u nekim tadašnjim organizacijama koje su također vezano za tu zajednicu. Znači, ne radi se o direktnim aktivistima koji, na primjer, objavljuju neke informacije na društvenim mrežama i, prema riječima nadležnih, bave se 'propagandom netradicionalnih seksualnih odnosa'”, naglasio je predstavnik organizacije.
Tokom 2024. godine policija je izvršila najmanje 24 racije u klubovima, pod izgovorom da navodno sprovode „LGBT propagandu”.
Prilikom takvih provjera posjetioci su morali da legnu na pod, dobijali su batine, provjeravana su im dokumenta i dobijali pozive. Nakon racija, mnoge ustanove su bile prinuđene da se zatvore.
Upad u klub je najlakši način da se pokrene krivično gonjenje, objašnjava advokat za prava LGBT osoba Maks Oleničev.
„Lakše im je da dođu na u ove klubove. Lakše je prikupiti dokaze za koje vjeruju da se radi o navodnom kriminalu i lakše je istražiti takve slučajeve. I prilično je teško identifikovati bilo kakve događaje koje održavaju LGBT inicijative, jer ako se ljudi okupljaju, recimo, za grupu podrške, kako onda možete opisati da je ova aktivnost kriminalna?”, kaže stručnjak.
Prema njegovom mišljenju, i u ovoj godini klubovi i barovi će također biti pod velikom pažnjom nadležnih organa.
Umiješanima u krivične slučajeve ekstremizma prijeti kazna do 10 godina zatvora. Do sada se niko od njih nije obratio sudu, pa je stručnjacima teško predvidjeti kako će se dalje razvijati krivično gonjenje LGBTQ+ osoba.
Prva smrt u istražnom zatvoru
Optužena osoba u krivičnom predmetu „organizovanje aktivnosti ekstremističke organizacije”, generalni direktor turističke agencije „Men Travel” Andrej Kotov preminuo je u moskovskom istražnom zatvoru, za šta se saznalo 29. decembra 2024. godine. On je priveden mjesec dana ranije, pod optužbom da je organizovao putovanja za LGBTQ+ osobe.
Ruski državni mediji pisali su da je uzrok smrti samoubistvo, ali prema projektu Gulagu.net nema dokaza o tome.
Aktivisti organizacije za ljudska prava objavili su da su operativci među zatvorenicima širili informacije da je Kotov organizator putovanja za LGBT parove i namjerno stvarali uslove za pritisak na njega kako bi ga slomili. Kako prenosi Gulagu.net, on je stalno bio ponižavan u istražnom zatvoru i od njega je iznuđivan novac.
Hapšenja i novčane kazne za „ekstremističke simbole”
Mnoge odluke u administrativnim predmetima u vezi sa „ekstremističkim simbolima” su donijete tokom prošle godine.
Rusi su hapšeni na po petnaest dana zatvora i kažnjeni sa do dvije hiljade rubalja (oko 18 eura) za objave na društvenim mrežama sa zastavom duge, čak i ako su postavljene prije mnogo godina ili objavljene u diskusiji sa samo 11 ljudi. Jedan od slučajeva podnijet je protiv osobe iz Zelenograda, koja je uputila žalbu tužilaštvu uz priloženu fotografiju sa zastavom duge.
Stanovnica Nižnjeg Novgoroda Anastasija Eršova uhapšena je u januaru na 5 dana jer je nosila minđuše duginih boja, i to ne šestobojnih, koje se smatraju simbolom LGBTQ+, već običnih.
Kazne za „LGBT propagandu”
Ove godine su aktivno kažnjavali i za takozvanu „LGBT propagandu”, koja je bila zabranjena među Rusima svih uzrasta još 2022. godine.
„Sudovi su došli do zaključka da je sve propaganda: svako pominjanje LGBTQ+, bilo kakva stvarna manifestacija seksualne orijentacije, bez obzira i da li je to kad ih niko ne vidi, ili van kuće”, kaže advokat LGBTQ+ grupe „Выход”.
Jedna moskovska studentkinja u novembru je kažnjena sa pola miliona rubalja (preko 4 i po hiljade eura) na osnovu tačaka Zakona o „LGBT propagandi”. Razlog je bilo pet slika na mreži VKontakte, objavljenih prije pet godina. Protiv djevojke su podnijete i prijave u vezi sa „ekstremističkim” simbolima, o kojima još nisu donijete odluke.
Kakva ih represija očekuje ove godine?
Zbog proizvoljne primene anti-LGBTQ+ zakona, članovi zajednice sve manje govore na društvenim mrežama i plaše se da idu u klubove, kaže Oleničev.
„Ljudi se sve više kriju, ne posjećuju takva mjesta, ali uvijek kažem da je važno održavati društvene veze. Nijedan zakon ne može zabraniti ljudima da zajedno idu u bioskop, prave zabave kod kuće i na neki način komuniciraju jedni s drugima o bilo kojoj temi”, kaže advokat.
Aktivisti za ljudska prava vjeruju da će u narednoj godini biti više krivičnih slučajeva, više racija u klubovima i manje zastupljenosti LGBTQ+ osoba u umjetnosti. Tako su, zbog višemilionskih kazni u slučajevima „LGBT propagande”, filmovi poput „Planina Broubek”, „Zovi me svojim imenom” i „Život Adele” nestali iz ruskih online bioskopa 2024. godine.
Musk se ponovo umiješao u evropsku politiku, „na meti” Britanija
Premijer Velike Britanije Keir Starmer kritikovao je one koji, prema njegovim riječima, šire laži i dezinformacije, nakon što se našao na udaru kritika milijardera Elona Muska.
Saveznik novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa optužio je Starmera da u prošlosti nije procesuirao slučajeve seksualne eksploatacije djece.
Milijarder, vlasnik kompanije Tesla, kritikovao je proteklih dana britansku vladu u nizu postova na svojoj društvenoj mreži X. Musk je, bez iznošenja dokaza, optužio britansku vladu za saučesništvo u navodnom neuspjehu da se krivično gone takozvane pedofilske bande.
Riječ je o periodu od više 20 godina tokom kojeg su, kako se navodi, bande muškaraca seksualno iskorištavale djecu.
„Vladalo je mišljenje da pedofilske bande, posebno one koje čine muškarci pakistanskog porijekla, nisu bile krivično gonjene i da ih policija nije istraživala kao što je trebalo. Dijelom, mislim, zbog stava policije prema podnosiocima tužbi, uglavnom djevojčicama iz radničke klase koje policija nije shvatala ozbiljno. I također, kako neki tvrde, zbog osjetljivosti odnosa sa pakistanskom zajednicom. Drugim riječima, smatralo se da su se policija i vlasti plašili da ih ne nazovu rasistima”, rekao je Tim Bale sa Univerziteta Queen Mary u Londonu.
Među onima koji su iznosili optužbe za zataškavanje u to vrijeme, bio je ekstremno desničarski aktivista Tommy Robinson, koji se trenutno nalazi u zatvoru zbog drugih optužbi. Musk je napisao na X-u da bi Robinson trebalo da bude oslobođen i da bi, kako je naveo „oni koji su sve prikrivali trebalo da zauzmu njegovo mjesto u ćeliji”.
Musk je optužio britanskog premijera Keira Starmera da nije procesuirao pedofilske bande dok je bio glavni britanski tužilac. Starmer je u ponedjeljak odgovorio na optužbe.
„Oni koji šire laži i dezinformacije nisu zainteresovani za žrtve, već za sebe. Oni koji su navijali za Tommyja Robinsona nisu zainteresovani za pravdu. Oni podržavaju čovjeka koji je otišao u zatvor zato što je zamalo doveo da kraha slučaja protiv pedofilske bande”, rekao je britanski premijer.
Starmer je dodao da je kao glavni tužilac ponovo otvorio brojne slučajeve zlostavljanja djece i pokrenuo prvo krivično gonjenje jedne azijske pedofilske bande. Musk je kasnije ponovio svoje kritike, ocjenjujući da je britanski premijer „potpuno vrijedan prezira”.
Starmer nije pomenuo imenom Elona Muska, primjećuje analitičar Bale.
„Zbog njegove bliskosti, u ovom trenutku, sa Donaldom Trumpom, Starmer mora da bude veoma oprezan, mora pažljivo da bira riječi i zato ne može da proziva Muska”, kaže Bale.
Musk je također kritikovao nemačkog kancelara Olafa Scholza i otvoreno je podržao ekstremnu desničarsku partiju Alternativa za Njemačku. Neki poslanici su pozvali evropske regulatorne organe da preduzmu mjere protiv X-a zbog navodnog širenja dezinformacija.
„Sumnjam, međutim, da će se mnogo toga dogoditi u tom pogledu. Elon Musk sebe predstavlja kao nekog ko je apsolutno za slobodu govora, ali je za tu slobodu i većina političara, u većini zemalja i većini stranaka”, smatra Bale.
Musk se u ponedjeljak okrenuo i protiv Nigela Faragea, dugogodišnjeg saveznika Donalda Trumpa.
Musk je napisao na X-u da Farage „nema ono što je potrebno” da predvodi britansku Reformsku stranku – nakon što je odbio da podrži zatvorenog aktivistu Tommyja Robinsona.
Farage je odgovorio da stoji iza svog stava.
Palestinski izbjeglički kamp u Yarmouku pokazuje svu brutalnost rata u Siriji
Sva brutalnost građanskog rata u Siriji oslikana je na palestinskom izbjegličkom kampu Yarmouk. Nalazi se na periferiji Damaska i nekada je bio dom za više od 150.000 ljudi. Iako je uništen tokom prvih godina rata, sada se mnogi vraćaju kako bi pokušali obnoviti svoje devastirane domove, i živote. Yarmouk je posjetio novinar Glasa Amerike Yan Boechat.
Sarajevo: Otvorena Despića kuća nakon restauracije
Nakon restauracije i uređenja, za javnost je ponovo otvorena Despića kuća u Sarajevu. Riječ je o historijskom spomeniku koji pokazuje kulturu stanovanja bogate, trgovačke, pravoslavne porodice. Postavljena je i izložba posvećena temi stanovanja stare srpske porodice, u sjećanje na porodicu Despić, koja je ostavila veliki trag u jednoj epohi Sarajeva.
