"SIPA neće moći da djeluje na teritoriji Republike Srpske, ni Sud ni Tužilaštvo BiH, niti će se primjenjivati njihove odluke. Ako misle da mogu, neka probaju", kazao je Milorad Dodik u Mostaru 3. marta, nakon sastanka sa predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice BiH Draganom Čovićem.
Skupština Republike Srpske usvojila je 27. februara Prijedlog zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH.
Njime je predviđena je zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u Republici Srpskoj (RS). Po proceduri, o zakonu se treba izjasniti Vijeće naroda Republike Srpske koje može zatražiti od entitetskog Ustavnog suda RS-a da li krši prava jednog od tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Hrvata ili Srba. Nakon toga zakon ukazom proglašava predsjednik RS-a.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, kako je ranije utvrdio Ustavni sud BiH. Da bi bili ukinuti, o tome se ponovno mora izjasniti Parlament BiH.
Usvajanje zakona o zabrani djelovanja institucija Bosne i Hercegovine na teritoriji tog entiteta došlo je dan nakon presude Dodiku, kome je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije. Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je krivice. Na tu presudu se mogu žaliti i odbrana i Tužilaštvo BiH.
Oni su optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je poništio dva zakona, o neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika i odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS-a.
Dodik je ponovio ranije teze da država Bosna i Hercegovina "nema pravo" na fiskalni sistem, vojsku i pravosuđe, te da su to nametnuli raniji visoki predstavnici međunarodne zajednice i onda "natjerali poslanike" da za to glasaju u državnom parlamentu.
Sud, Tužilaštvo, Agencija za istrage i zaštitu, te Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH su osnovani odlukama u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine prije više od 20 godina, glasanjem prisutnih poslanika, među kojima su, u skladu sa važećim zakonima, morali da budu i predstavnici srpskog naroda.
Dodik je kazao i da su visoki predstavnici mijenjali entitetski Ustav Republike Srpske, te je najavio donošenje novog uz ukidanje Vijeća naroda kao drugog doma u kojem klubovi delegata – bošnjački, hrvatski i srpski – mogu zatražiti od entitetskog Ustavnog suda da preispituje zakone tokom zakonodavne procedure.
"Mi se slažemo da u Narodnoj skupštini bude zagarantovan broj predstavnika drugih naroda. Sve ostalo ne može", kazao je Dodik pozivajući se pri tome na Ustav Bosne i Hercegovine. Dodao je da su pokušali raditi na zakonima o Sudu i tužiteljstvu kao i o Ustavnom sudu BiH.
"I to nije moglo. Oni hoće da stranac može predložiti odluke i da nepoštivanje tih odluka bude krivično djelo. Mi u RS-u to nećemo", kazao je Dodik.
Prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik je "konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja" sporazuma kojim je prekinut rat u BiH, a čiji je sastavni dio i državni Ustav. Visoki predstavnik, takođe, raspolaže tzv. Bonskim ovlaštenjima, koja se odnose na odluke Savjeta za provođenje mira (PIC) u BiH sa sastanka u Bonu, u decembru 1997. godine.
PIC je tada, razrađujući Aneks 10, omogućio visokom predstavniku da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze ili Dejton, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH. Ovo tijelo se sastoji od 55 država i organizacija, osnovano je u Londonu ubrzo nakon potpisivanja Dejtona. Njegov Upravni odbor, sastavljen od predstavnika nekoliko velikih sila i EU, bira visokog predstavnika i daje mu političke smjernice.
