Kako prenosi Reuters ‘Nacionalno okupljanje’ osvojilo je 34 posto glasova, te se nalaze ispred ljevičarskih i centrističkih stranaka, uključujući i alijansu predsjednika Emmanuela Macrona za čiji blok se predviđalo da će osvojiti oko dvadeset posto.
Lider krajnje desnice Jordan Bardella rekao je da je spreman biti premijer ako njegova stranka "Nacionalno okupljanje" završi s apsolutnom većinom nakon drugog kruga iduće sedmice
"Bit ću "kohabitacijski" premijer, poštovati ustav i dužnost predsjednika republike, ali beskompromisan u politici koju ćemo provoditi", rekao je Bardella.
Prema do sada dostupnim podacima na izborima je zabilježena najveća izlaznost u zadnjih 40 godina. Do 17 časova glasalo je 59 posto birača, što je za 20 posto više nego u istom periodu na izborima prije dvije godine
Vanredni izbori, koje je francuski predsjednik Emmanuel Macron raspisao nakon poraza njegove strane na izborima za Evropski parlament početkom juna, posmatraju se kao jedni od najznačajnijih u posljednjih nekoliko decenija za Francusku, a mogli bi imati velike posljedice po njenu vodeću ulogu u Evropskoj uniji (EU) i NATO-u, piše AP.
Oko 49 miliona Francuza na izborima bira 577 zastupnika. U drugi krug prolaze samo stranke koje u prvom krugu dobiju podršku više od 12,5 posto upisanih birača.
Za drugi krug se obično kvalificiraju dva kandidata, ali ponekad tri ili četiri, mada mnogi mogu odlučiti da se povuku i podrže drugog kandidata, zbog čega rezultat drugog kruga, 7. jula, ovisi o političkim dogovorim i reakciji glasača.
Stranka Nacionalno okupljanje, koje sada ima 88 zastupnika, prema prognozama će dobiti više od 250 mjesta u novom sazivu parlamenta.
Njen predsjednik, 28-godišnji Jordan Bardella, mogao bi zamijeniti Gabriela Attalu koji je s 35 godina postao najmlađi premijer u povijesti Francuske.
Macronova koalicija bi, sa trenutnih 250 zastupnika, mogla pasti na manje od 100.
Ovisno o rezultatima izbora, Macron, čiji madat ističe 2027. godine, mogao bi završiti s nestabilnom većinom u parlamentu ili u napetoj "kohabitaciji" s premijerom iz opozicije.
U tom slučaju, vlada bi mogla provoditi politike koje se razlikuju od planova predsjednika.
Njegova pozicija bi bila oslabljena kod kuće, ali bi i dalje imao velika ovlaštenja u vanjskoj politici, evropskim poslovima i odbrani, obzirom da je u njegovoj nadležnosti pregovaranje i ratifikacija međunarodnih sporazuma i da je vrhovni komandant oružanih snaga.
Stavovi krajnje desnice i ljevičarske koalicije se u vanjskoj i odbrambenoj politici radikalno razlikuju od Macronovih, što bi vjerovatno rezultiralo tenzijama u eventualnoj kohabitaciji.
Predsjednik Nacionalnog okupljanja Bardella izjavio je da će se, ako postane premijer, protiviti slanju francuskih snaga u Ukrajinu, kao i da neće isporučiti rakete dugog dometa i drugo oružje kojima Ukrajina može da gađa mete na ruskoj teritoriji, prenosi AP.
Le Pen je ponovila da, ako njena stranka dobije mandat da sastavi novu vladu, Macron neće moći slati vojsku u Ukrajinu, koja se bori protiv ruske invazije.
Predsjednik Francuske može dati mandat za sastavljanje vlade grupi koja dobije najviše mjesta u parlamentu ili pokušati napraviti široku koaliciju, što je malo vjerovatno obzirom na velike političke razlike.
Izbori u Francuskoj održavaju uoči Olimpijskih igara u Parizu koji počinju 26. jula.
