Najnovije
Drugi dan suđenja Trumpu u Senatu
Demokrate iz Predstavničkog doma, koje iznose optužnicu protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, počeli su da iznose argumente u pokušaju da uvjere senatore koji imaju ulogu porotnika da osude Trumpa zbog podsticanja pobune i upada u zgradu američkog Kongresa prošlog mjeseca.
Stacey Plaskett, jedna od menadžerica za opoziv, tokom popodnevnog dijela suđenja bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu u Senatu govorila je o hronologiji događaja uoči i za vrijeme upada dijela njegovih pristalica u kompleks Capitol - prikazujući snimke.
Video materijali odnose se na period od oko jedan sat popodne 6. januara kada se prva grupa Trumpovih pristalica pojavila pred kompleksom Capitol Hilla i kasnije nasilno provalila u to zdanje - pa sve do trenutka kada je opsada završena.
Neki od snimaka sa bezbjednosnih kamera tokom opsade Capitola prikazuju Trumpove pristalice koji su tražeći po prostorijama tog zdanja bivšeg američkog potpredsjednika uzvikivali: "Objesite Mikea Pencea".
Na neobjavljenim snimcima vide se sukobi demonstranata i policije na tridesetak metara od prostorije u kojoj se Pence sklonio sa svojom porodicom. Dio okupljene mase je na tom mjestu postavio vješala.
Plaskett je tokom izlaganja precizirala da učesnici skupa "Spasimo Ameriku", nisu imali dozvolu da marširaju do Capitola sve dok se, kako je ukazala, bivši predsjednik Trump nije umiješao.
Ona je prikazala fotografiju dozvole izdate organizaciji "Žene za Ameriku na prvom mjestu" koja je omogućava okupljanje na području parka Ellipse koji se nalazi u blizini južnog boka predsjedničke rezidencije Bijele kuće.
"Dozvolom nije omogućen marš sa tog područja", rekla je ona.
Kongresmeni u ulozi tužioca - takozvani menadžeri za opoziv - i Trumpova odbrana imaće 16 sati u toku dva dana da iznesu svoje dokaze, poslije čega će senatori imati ukupno 4 sata za postavljanje pitanja.
Demokrate namjeravaju da dokažu da napad na Capitol nije bio izolovani i spontani incident, već da su Trumpove lažne tvrdnje o prevarama na novembarskim izborima, koje je svojim pristalicama iznosio mjesecima, postavile temelje za događaje 6. januara.
Kongresmen Jamie Raskin, glavni demokrata koji iznosi argumente otpužnice, najavio je da će menadžeri za opoziv prikazati nove uznemirujuće snimke nasilja u Capitolu i posebno upozorio roditelje i nastavnike na njihov sadržaj.
Raskin je rekao da će iznijeti dokazi pokazati Trump nije bio nevini posmatrač događaja, već da se odrekao dužnosti glavnokomandujućeg i postao glavni podstrekivač, a da su njegovi postupci mogli da poremete miran prenos vlasti, prvi put u historiji.
Raskin se pozvao se na niz Trumpovih tvitova i izjava datih prije opsade, uključujući i poziv pristalicama na sam dan nemira da se "pakleno bore jer u suprotnom neće imati zemlju".
Raskin je naglasio da je Trump počinio ogromno krivično djelo protiv Ustava i naroda i da je odgovoran za najveće kršenje predsjedničke dužnosti u historiji Amerike.
Kongresmen Joe Neguse najavio je da će slučaj koji iznose menadžeri za opoziv sastajati iz tri dijela, a to su: provokacija, napad i posljedice.
Senatorima je prikazao video klipove i isječke iz intervjua sa brojnim Trumpovim pristalicama koje su govorile da su "slijedile predsjednikove pozive da dođu u Washington i spriječe da im se otmu glasovi".
Demokrate Negus i Joaquin Castro pustili su i video snimke predsjednika Trumpa koji je mesecima prije nego što su izbori uopšte održani najavljivao da će doći do "velike izborne krađe."
"Kako je on to mogao da zna?", pitao je Castro.
Prikazani su i snimci posledica Trampovih ponovljenih tvrdnji - izjave pristalica iskreno ubijeđenih da je jedini način da Joe Biden pobijedi na izborima ako dođe do krađe i manipulacija.
Kao dokazni materijal prikazani su i Trumpovi tvitovi pristalicama da "zaustave brojanje glasova".
Madeleine Dean, članica Predstavničkog doma iz američke države Pennsylvania, podsjetila je da su Trumpovi advokati, u pokušaju da ukažu na neregularnost predsjedničkih izbora, podnijeli ukupno 65 tužbi - od kojih je, kako je precizirala, samo jedna usvojena.
"Koja nije imala nikakvog uticaja na ishod izbora. Neka bude jasno, nijedan jedini sud ili sudija nisu se saglasili da su rezultati izbora bili neregularni", istakla je Dean tokom izlaganja.
Ona je takođe podsjetila na događaje tokom kojih se bivši predsjednik Trump sastao sa republikanskim predstavnicima u Okrugu Wayne koji se nalazi u blizini grada Detroita u američkoj državi Michigan.
"Tražio je da preinače svoje odluke uoči potvrde izbornih rezultata", rekla je Dean.
Takođe, ukazala je da je istaknute republikanske članove Kongresa pokušavao da ubijedi da bi trebalo odbaciti rezultate izbora.
"Razmislite o tome: predsjednik SAD-a poziva državne zvaničnike iz Bijele kuće u Ovalni kabinet tražeći im da odbace volju američkih građana. Sve to, da bi rezultate glasanja prigrabio za sebe", rekla je Dean. "Zvaničnici su očuvali tvrd stav tako da je bivši predsjednik morao da pređe na zvaničnike druge države."
Mjere bezbjednossti su i u srijedu izuzetno jake oko Capitola, koji je ograđen bodljikavom žicom. Ulicama oko Kongresa patroliraju pripadnici Nacionalne garde.
Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki izjavila je nešto ranije da predsjednik Biden neće gledati suđenje.
“Joe Biden je predsjednik, nije politički komentator, i neće iznositi mišljenje o iznijetim argumentima dvije strane", izjavila je.
Senat je u utorak glasao sa 56-44 da je proces u skladu sa Ustavom. Glasanju su prethodila četiri sata iznošenja argumenata obje strane.
Demokratski kongresmeni su tvrdili da Trump mora da odgovara za svoje postupke dok su advokati bivšeg predsjednika isticali da je suđenje za opoziv nakon što je predsjedniku istekao mandat - neustavno.
Demokrate su senatorima prikazale dramatični video snimak haotičnih događaja i nasilja u Capitolu 6. januara kada su Trumpove pristalice probile bezbjednosni kordon i upale u zgradu, dok su članovi Kongresa pokušavali da se sakriju od mase.
Trumpovi advokati nisu uspjeli da zaustave suđenje kao neustavno. Neki mediji prenose da je bivši predsjednik bio veoma nezadovoljan nastupom svojih advokata prvog dana, i doveo u pitanje njihovu strategiju odbrane. neki su pozvali na novu promjenu njegovog tima advokata.
See all News Updates of the Day
NASA i SpaceX poslali novu posadu na svemirsku stanicu kako bi izvukla zaglavljene astronaute
Zamjenska posada za Međunarodnu svemirsku stanicu lansirana je kasno u petak, otvarajući put za povratak kući Butcha Wilmorea i Suni Williams, dvoje NASA-inih astronauta koji su morali ostati na svemirskoj stanici devet mjeseci.
Raketa SpaceX Falcon 9 poletjela je u 19:03 iz NASA-inog svemirskog centra Kennedy na Floridi sa članovima posade-10, koju čini članovi NASA-e Anne McClain i Nichole Ayers, Japanac Takuya Onishi i Rus Kiril Peskov. Posada je dio rutinske šestomjesečne rotacije.
Očekuje se da će Posada-10 i svemirski brod Dragon stići do svemirske stanice danas oko 23:30.
Na Zemlju će se, uz Wilmorea i Williamsa, vratiti NASA-in astronaut Nick Hague i ruski kosmonaut Aleksandar Gorbunov. Njihov povratak zakazan je za srijedu, kako bi se omogućio susret dvije posade kako bi prethodna posada informirala novi tim.
Wilmore i Williams stigli su na Međunarodnu svemirsku stanicu u junu 2024. i očekivali su da će ostati u svemiru oko 10 dana. Ali njihov povratak je odgođen zbog mehaničkih problema s njihovom svemirskom letjelicom, koja je nakon sedmica rješavanja problema poslana nazad na Zemlju bez njih. Njihov povratak je stalno odlagan zbog drugih tehničkih kašnjenja.
G7 poziva Rusiju da prihvati primirje ili se sučeli s novim sankcijama
Najviši diplomati iz Grupe sedam vodećih svjetskih demokracija pozvali su upetak Rusiju da pristane na prekid vatre koji su predložile SAD u rusko-ukrajinskom ratu.
"Pozvali smo Rusiju da uzvrati pristankom na prekid vatre pod jednakim uvjetima i njegovom potpunom provedbom", rekli su diplomati u zajedničkoj izjavi s razgovora u Kanadi. “Razgovarali smo o nametanju dodatnih kaznenih mjera Rusiji u slučaju da takav prekid vatre ne bude dogovoren, uključujući daljnje sankcije, ograničenja cijena nafte, kao i dodatnu potporu Ukrajini i druga sredstva.”
Bijela kuća je priopćila da je posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u četvrtak.
"Svi ministri vanjskih poslova G7 slažu se s američkim prijedlogom o prekidu vatre koji podržavaju Ukrajinci", a fokus je sada na odgovoru Rusije, rekla je u petak kanadska ministrica vanjskih poslova Melanie Joly.
Dodala je: "Lopta je sada na ruskom terenu kada je u pitanju Ukrajina."
Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy ponovio je ovo mišljenje, rekavši: “Postoji jedinstvo da je sada vrijeme za prekid vatre bez uvjeta. Ukrajina je jasno izrazila svoj stav. Sada je na Rusiji da to prihvati.”
Lammy je također istaknuo da se formira "koalicija voljnih" kako bi Ukrajini osigurala potrebni "sigurnosni okvir" i mehanizme nadzora za podršku primirju.
Zajednička izjava G7 dolazi nakon što je Kremlj rekao da još mnogo toga treba učiniti na ukrajinskom dogovoru o prekidu vatre, signalizirajući svoju nevoljkost da u potpunosti podupre prijedlog SAD-a.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Putin još uvijek čeka odgovore nakon što je postavio nekoliko pitanja o provedbi primirja.
U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy odbacio je Putinov odgovor kao "namjerno" postavljanje uvjeta koji kompliciraju i "odugovlače proces".
“Bezuvjetni 30-dnevni privremeni prekid vatre prvi je ključni korak koji bi nas mogao značajno približiti pravednom i trajnom miru”, napisao je Zelenskyy u srijedu u objavi na platformi društvenih medija X.
Razgovori G7 u Charlevoixu u Quebecu okupili su ministre iz Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Država.
Stajalište Kine
Iza zatvorenih vrata, ministri vanjskih poslova G7 također su raspravljali o ulozi Kine u globalnoj sigurnosti, stabilnosti za regije Indijskog i Tihog oceana i pomorskoj sigurnosti.
U petak su ministri održali sjednicu usredotočenu na strateške izazove koje predstavljaju Kina, Sjeverna Koreja, Iran i Rusija. Mnogi vanjskopolitički analitičari i vojni dužnosnici nazivaju ove četiri nacije "osovinom stvaranja nemira", opisujući njihovu rastuću protuzapadnu suradnju.
U zajedničkom priopćenju G7 stoji da je skupina i dalje "zabrinuta zbog kineskog vojnog nagomilavanja i kontinuiranog, brzog povećanja kineskog arsenala nuklearnog oružja". Pozvali su Kinu "da se uključi u rasprave o strateškom smanjenju rizika i promovira stabilnost kroz transparentnost".
Ministri vanjskih poslova G 7 također su potvrdili svoju ozbiljnu brigu zbog situacije u Istočnom i Južnom kineskom moru, snažno se protiveći bilo kakvim jednostranim pokušajima promjene statusa quo, osobito silom ili prisilom.
Članovi G7 također su naglasili važnost mira i stabilnosti diljem Tajvanskog tjesnaca, ponavljajući svoje protivljenje bilo kakvim jednostranim pokušajima promjene statusa quo silom ili prisilom.
Potencijalni prekid vatre u rusko-ukrajinskom ratu mogao bi utjecati na prisutnost SAD-a u Indo-Pacifiku, jer dužnosnici i analitičari sugeriraju da bi okončanje sukoba omogućilo Washingtonu da preusmjeri resurse prema rješavanju izazova u toj regiji.
“Ne mislim da je beskonačan, tekući sukob u Europi ili Ukrajini dobar za indo-pacifičku regiju. To odvraća velik dio svjetske pozornosti, vremena i resursa s područja u kojima i dalje vidimo sve veće prijetnje”, rekao je Rubio za Glas Amerike ranije ovog tjedna tijekom brifinga u vojnom zrakoplovu.
"Na mnogo načina, mogli bismo provoditi još više vremena fokusirani na Indo-Pacifik ako nekako možemo donijeti mir na europski kontinent", rekao je tada američki državni sekretar.
Nobilo za Glas Amerike: Odazvao bih se Dodikovom pozivu da ga branim, ako bude uhapšen
Hrvatski advokat Anto Nobilo za Glas Amerike je kazao da bi se, ukoliko predsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik to bude htio, odazvao pozivu kao njegov branitelj. Smatra da niko neće pokušati uhapsiti Dodika, jer bi u tom slučaju, kako je rekao, došlo do oružanog sukoba.
Milorad Dodik ne priznaje Sud i Tužilaštvo BiH i zato se neće upuštati u taj novi postupak, kazao je Dodikov advokat Anto Nobilo za Glas Amerike, ističući kako Milorad Dodik smatra da se na njega taj postupak ne odnosi, te samim tim neće sarađivati, neće odlaziti na sud, neće primati pozive, te neće imenovati ni branitelja.
Dodao je i da je u BiH na sceni velika ustavno-pravna kriza, možda najveća od završetka rata u BiH. Istakao je kako će uložiti žalbu na prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora, i šest godina zabrane političkog djelovanja.
Na pitanje hoće li se odazvati pozivu da brani predsjednika bh.entiteta RS Milorada Dodika ukoliko bude uhapšen, Nobilo je kazao, da ukoliko bi Dodik to htio, on bi se odazvao pozivu kao njegov branitelj. Dodao je kako ipak smatra da niko neće pokušati na silu uhapsiti Dodika, jer bi, kako kaže, u tom slučaju došlo do oružanog sukoba, i neko bi mogao nastradati.
Nobilo: "Preko ovog slučaja se prelama sudbina BiH"
"U Bosni treba smiriti situaciju. Ovo je velika ustavno-pravna i politička kriza i to treba rješavati političkim putem. Sasvim je pogrešno krivično pravnom represijom i silom rješavati političke probleme", rekao je Nobilo za Glas Amerike.
Hrvatski advokat je istakao kako do sada nije imao sličan slučaj.
"Ovo je najmanje krivično pravni slučaj, ovo je slučaj sa velikim političkim nabojem. Preko ovog slučaja se prelama sudbina BiH. U ovom slučaju se proučava i međunarodno javno pravo. Proučio sam Dejton, funkcioniranje PIK, visokog predstavnika, sve su to međunarodno pravne kategorije koje nikad ranije nisam upoznao, koje odvjetnik u pravilu nikada i ne poznaje. Ovo je neponovljivo iskustvo, ovo je miješanje politike i prava, a kada se to dvoje miješa, tu vam pravo nastrada, jer je uvijek politka jača od prava, barem ovdje na Balkanu", zaključio je Nobilo u razgovoru za Glas Amerike.
Trump sa čelnikom NATO-a: Putinova izjava obećavajuća, ali nepotpuna
Mnogo detalja konačnog sporazuma je razmotreno, kazao je predsjednik Trump, dodajući da ćemo sada vidjeti da li je Rusija spremna, a ako nije, kako je rekao, biće to veoma razočaravajući trenutak za svijet.
Američki predsjednik Donald Trump ocijenio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin dao, kako se izrazio, vrlo obećavajuću izjavu o mogućem prekidu vatre u Ukrajini.
Dodao je, međutim, i da Putinova objava nije bila potpuna, tokom susreta sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Ovalnom uredu Bijele kuće.
„Volio bih da se sretnem ili da razgovaram sa njim. Ali, dogovor o prekidu vatre moramo brzo da završimo”, poručio je Trump povodom Putinovog stava da je Rusija saglasna sa mirovnim prijedlogom Sjedinjenih Država – ali je potrebno razjasniti detalje.
Američki predsjednik, čiji je specijalni izaslanik Steve Witkoff stigao u Moskvu na razgovore o ratu Rusije i Ukrajine, istakao je da bi za svijet bilo veoma razočaravajuće ukoliko bi ruska strana odbacila mirovni plan.
„Mnogo detalja konačnog sporazuma je razmotreno. Sada ćemo vidjeti da li je Rusija spremna. Ako nije - biće to veoma razočaravajući trenutak za svijet“, rekao je Trump.
Takođe, nagovijestio je i mogućnost pregovora za ostvarivanje dugoročnijeg mira nakon primirja dvije strane, uključujući i o dijelu okupirane teritoriju koju bi Ukrajina potencijalno prepustila Rusiji.
„Nismo napamet radili. Sa Ukrajinom smo razmatrali dijelove teritorije koji bi bili sačuvani i izgubljeni”, rekao je Trump – pominjući i da se radi o elektrani koju nije imenovao.
Nuklearna elektrana Zaporožje, najveća u Evropi koju trenutno kontroliše Rusija, nalazi se na prvoj liniji fronta.
Ukrajina se tokom pregovora u Saudijskoj Arabiji, održanim u utorak, saglasila sa jednomesečnim prekidom vatre. Dogovoru je prethodio neuspješan susret ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijeloj kući, koji je prerastao u raspravu i nije zaključen potpisivanjem sporazuma dvije strane o rijetkim metalima i mineralima.
Trump ponovio stav o Grenlandu
Osim komentara o Rusiji i Ukrajini, predsjednik Trump je ponovio nastojanja u vezi sa pripajanjem Grenlanda Sjedinjenim Državama.
Ponovio je da je to u interesu međunarodne bezbjednosti.
„Mislim da će se to dogoditi“, rekao je Trump – ukazavši da bi čelnik NATO-a Rutte mogao biti važan činilac u tom procesu.
„Mark, to je potrebno za međunarodnu bezbjednost, postoji mnogo onih koji krstare obalom i potrebno je da budemo oprezni”, obratio se Trump čelniku NATO-a aludirajući na interesovanje Kine i Rusije za arktički region.
Rutte je rekao da neće biti uključen u pitanja o tome da Grenland postane dio Sjedinjenih Država.
“Ne želim da uvlačim NATO u to”, rekao je generalnim sekretar Alijanse – ukazavši da je Trump u pravu kada je riječ o situaciji na krajnjem sjeveru Evrope i Arktiku.
„Kinezi koriste te rute. Znamo da se Rusi ponovo naoružavaju. Imamo manjak ledolomaca. Saradnja sedam država pod vođstvom Sjedinjenih Država je važna da bi se obezbijedio taj region i dio svijeta”, rekao je Rutte.
Putin: Rusija se složila sa američkim prijedlozima, ali treba razjasniti detalje
Rusija je rekla da neće prihvatiti mirovne snage iz bilo koje članice NATO-a da nadgledaju buduće primirje.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin kaže da se Rusija složila sa prijedlozima SAD za prekid vatre u Ukrajini, ali da će svaki prekid vatre morati da se bavi osnovnim uzrocima sukoba i da je potrebno razjasniti mnoge detalje.
„Slažemo se sa prijedlozima za prekid neprijateljstava“, rekao je Putin novinarima na konferenciji za novinare u Kremlju poslije razgovora sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom.
„Ali polazimo od toga da ovaj prekid treba da bude takav da bi doveo do dugoročnog mira i otklonio izvorne uzroke ove krize", rekao je Putin.
Ruske snage napreduju od sredine 2024. i kontrolišu skoro petinu teritorije Ukrajine, tri godine nakon rata za koji je američki predsjednik Donald Trump rekao da će ga zaustaviti.
Putin je zahvalio Trumpu na naporima da okonča rat.
„Sama ideja je korektna i mi je svakako podržavamo, ali postoje pitanja o kojima treba da razgovaramo. I mislim da treba da razgovaramo i sa našim američkim kolegama“, naveo je Putin i rekao da bi mogao da pozove Trumpa da razgovara o tom pitanju.
„Podržavamo ideju da se ovaj sukob okonča mirnim putem", naveo je Putin.
On je takođe zahvalio liderima Kine, Indije, Brazila i Južne Afrike na plemenitoj misiji da okončaju borbe sa žrtvama, što signalizira potencijalnu umiješanost tih zemalja u sporazum o prekidu vatre.
Rusija je rekla da neće prihvatiti mirovne snage iz bilo koje članice NATO-a da nadgledaju buduće primirje.
Specijalni izaslanik predsjednika Donalda Trumpa Steve Witkoff doputovao je u Moskvu. Američki pregovarači stigli su u Rusiju kako bi predstavili svoj plan za 30-dnevni prekid vatre u borbama između Rusije i Ukrajine.
Prije ovoga u Saudijskoj Arabiji su održani američko-ukrajinski razgovori, tokom kojih je Kijev pristao na američki prijedlog o prekidu vatre, ali je Moskva zatražila od Washingtona da dostavi detalje sporazuma.
„Pregovarači su stigli i sastanci su planirani“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Sekretarka za štampu Bijele kuće Caroline Leavitt potvrdila je razgovor između Waltza i Ushakova. Nije isključila da će predsjednik Trump pozvati Vladimira Putina.
Zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da će zemlje koje rasporede mirovne snage u Ukrajini ući u direktan oružani sukob sa Moskvom, na šta će dobiti odgovor svim raspoloživim sredstvima.
„Za nas je apsolutno neprihvatljivo da u Ukrajini stacioniramo jedinice oružanih snaga drugih država pod bilo kojom zastavom, bilo da je to strani kontinent, vojne baze, neke mirovne operacije. Sve će to značiti umiješanost ovih zemalja u direktan sukob sa našom zemljom, na šta ćemo odgovoriti svim raspoloživim sredstvima“, rekla je Zaharova na brifingu.
Ukrajina je od evropskih saveznika zatražila da po okončanju sukoba stacioniraju vojne kontingente na njihovoj teritoriji radi zaštite od budućih napada Rusije. Francuska i Velika Britanija ponudile su raspoređivanje mirovnih snaga.
Trump je izrazio optimizam da će američki pregovarači moći da posreduju u prekidu vatre, uprkos tome što Kijev i Moskva skoro svakodnevno izvode vazdušne napade. Državni sekretar Marco Rubio rekao je poslije razgovora sa Ukrajinom u Džedi da će Sjedinjene Države odmah nastaviti vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka sa Ukrajinom.
