Najnovije
Jedan demokrata protiv izmjene pravila koje koči demokratsku većinu u Senatu
Demokratski senator Joe Manchin iz Zapadne Virginije protivi se promjeni pravila debate u Senatu, koje trenutno koči tijesnu demokratsku većinu u sprovođenju agende presjednika Joe Bidena.
Članovi obje stranke u Senatu, koje sada imaju jednak broj mjesta, ranijih godina su koristili tzv. filibuster kako bi kočili usvajanje zakona koji im se ne dopadaju.
Filibuster podrazumijeva pravo na vremenski neograničenu raspravu o nekom zakonskom prijedlogu, a da bi se rasprava prekinula potrebno je 60 glasova senatora, i tek tada se može preći na glasanje.
Pojedine demokrate žele da ukinu to pravilo kako bi lakše sprovodile Bidenovu agendu o infrastrukturi, oružju, biračkim pravima. Ali, zbog tijesne većine od 50 mjesta u Senatu, potrebno je da svi senatori budu za to.
Joe Manchin, koji je nakonzervativniji od svih 50 demokratskih senatora, dugo brani filibuster.
"Ni pod kojim okolnostima neću glasati za to da se ukine ili ublaži filibuster. Vrijeme je da se okončaju te političke igre i da se započne nova era dvostranačkog dogovora, da nađemo zajednički jezik o važnim pitanjima", napisao je Manchin u kolumni u Washington Postu.
Demokrate su nedavno dobile zeleno svjetlo da iskoriste pravo da ukinu filibuster kada je riječ o budžetskim pitanjima, što im je omogućilo da usvoje Bidenov plan za pomoć u panedmiji vrijedan dvije hiljade milijardi dolara, bez da su ih republikanci u tome kočili.
Senator Manchin je prije nekoliko nedelja rekao da je otvoren za to da se uvedu izmjene koje bi otežale primenu filibustera, kao što je staro pravilo da senatori koji žele da neograničeno govore, to čine za govornicom i bez pauze.
Predsjednik Joe Biden, koji je 36 godina bio senator, rekao je da bi želio da senatori razgovaraju o filibusteru, što sada nije slučaj.
Ali, Manchin sada u novoj izjavi, negira da je bio otvoren za slabljenje filibustera i kaže da je "Senat svaki put bio u blokadi kada je pokušano da se ublaži filibuster".
Za stavljanje prijedloga na glasanje u Predstavničkom domu potrebna je prosta većina, dok je u Senatu potrebno 60 glasova kada je riječ o kontroverznim zakonima.
Kada bi demokrate ukinule filibuster, mogle bi sve zakonske prijedloge da usvajanju prostom većinom, pod uslovom da su svi za to, uz odlučujući glas potpredsjednice SAD Kamale Harris.
See all News Updates of the Day
Ekonomija u SAD: Novih 143.000 radnih mjesta u januaru, stopa nezaposlenosti pala na 4 posto
Poslodavci u Sjedinjem Državama su u januaru otvorili 143.000 radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti pala je na četiri posto na početku 2025.
Prvi izvještaj o poslovima u drugom mandatu Donalda Trumpa sugeriše da je naslijedio tržište rada koje je solidno, ali ne i spektakularno. Otvaranje radnih mjesta u januaru smanjeno je u odnosu na 263.000 u novembru i 307.000 u decembru. Ekonomisti su očekivali oko 170.000 novih radnih mjesta u januaru.
Većina Amerikanaca još uvijek ima neobičnu sigurnost kada je u pitanju zaposlenje. Ali za one koji traže posao, ta potraga postaje sve teža kako se tržište rada "hladi" od perioda između 2021. i 2023.
Prosječne plate po satu porasle su za 0,5 posto u odnosu na decembar i 4,1 posto u odnosu na januar 2024, što je malo više nego što su ekonomisti očekivali – vijest koja bi mogla biti razočaravajuća za borce protiv inflacije u Federalnim rezervama (Centralna banka SAD).
Carl Weinberg and Mary Chen iz organizacije "High Frequency Economics" navode da "nema razloga za zabrinutost u vezi sa snagom privrede u današnjem izvještaju o zapošljavanju".
Ali su dodali da podaci o zapošljavanju u posljednja tri mjeseca ukazuju na to da Federalne rezerve neće žuriti da ponovo snize kamatne stope nakon što je tri puta smanjio kamatne stope u 2024.
Zdravstvene kompanije otvorile su 44.000 radnih mjesta, što je pad od 57.000 u odnosu na prosjek iz 2024. Trgovci su zaposlili 34.000 radnika. A vlada na svim nivoima otvorila je 32.000 radnih mjesta. Rudarske kompanije su zatvorile 8.000 radnih mjesta.
Budućnost ne djeluje tako svijetlo, ocjenjuje agencija AP.
Savezni sudija je privremeno blokirao plan predsjednika Donalda Trumpa da smanji broj federalnih radnika nudeći im finansijske podsticaje, ali je zamrzavanje zapošljavanja koje je Trump potpisao 20. januara "negativno za rast zaposlenosti", napisao je Bradley Saunders, ekonomista u Capital Economics, u komentaru prošle nedjelje.
Ekonomisti su također zabrinuti zbog Trumpove prijetnje da će voditi trgovinski rat protiv drugih zemalja. Već je uveo porez od 10 deset posto na uvoz iz Kine.
Sekretarijat rada također izvještava da poslodavci objavljuju manje poslova. Mjesečni broj radnih mjesta je pao sa rekordnih 12,2 miliona u martu 2022. na 7,6 miliona u decembru – što je još uvijek pristojan broj prema historijskim standardima.
Kako se tržište rada "hladi", američki radnici gube povjerenje u vlastitu sposobnost da pronađu bolju platu ili uslove rada promjenom posla. Broj ljudi koji su dali otkaz pao je sa rekordnih 4,5 miliona u aprilu 2022. na decembarskih 3,2 miliona, što je ispod nivoa prije pandemije.
U redovnim godišnjim revizijama, Sekretarijat rada je u petak izvestio da otvaranje novih radnih mjesta od aprila 2023. do marta 2024. nije bilo tako dobro kao što je prvobitno prijavljeno: 589.000 radnih mjesta manje je otvoreno tokom tih 12 mjeseci. Preliminarne procjene, objavljene u augustu, sugerišu da će revizije biti veće - 818.000 radnih mjesta.
Desetine država se protive Trumpovom sankcionisanju Međunarodnog krivičnog suda
Međunarodni krivični sud (MKS) u petak je osudio odluku predsjednika Donalda Trumpa da uvede sankcije sudu zbog istraga o Americi i Izraelu, i poručio da će nastaviti borbu za "pravdu i nadu" širom svijeta.
Trump je u četvrtak potpisao uredbu o sankcijama i optužio sud u Hagu da je "zloupotrijebio ovlaštenja" kada je izdao nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
MKS je saopštio da je cilj sankcija da se nanese šteta "nezavisnom i nepristrasnom radu" suda.
"Sud čvrsto stoji uz svoje zaposlene i obećava da će nastaviti da obezbjeđuje pravdu i pruža nadu milionima nevinih žrtava zvjerstava širom svijeta", navodi se u saopštenju, prenosi AFP.
Ujedinjene nacije i Evropska unija u petak su zatražili od Trumpa da ukine odluku koja predviđa zamrzavanje imovine i zabranu ulaska u SAD zvaničnika suda, zaposlenih i članova njihovih porodica, kao i svih za koje se smatra da su pomagali u sudskim istragama protiv američkih državljana ili saveznika SAD kao što je Izrael.
Desetine zemalja u petak su upozorile da bi sankcije mogle da "povećaju rizik da najteži zločini prođu nekažnjeno i da prijete da podriju međunarodnu vladavinu prava".
"Sankcije bi ozbiljno podrile sve slučajeve koji se trenutno istražuju s obzirom na to da će sud možda morati da zatvori svoje ogranke", navodi se u saopštenju koje potpisuje 79 zemalja, odnosno oko dvije trećine od 125 članica MKS-a. Također se ističe da će nastaviti da čvrsto podržavaju "nezavisnost, nepristrasnost i integritet" MKS-a.
"Sud je jedan od ključnih stubova međunarodnog pravosudnog sistema tako što osigurava odgovornost za najteže međunarodne zločine, i pravdu za žrtve", navodi se u saopštenju koje između ostalog potpisuju Francuska, Njemačka i Britanija. Među potpisnicama nema Australije, Češke, Italije i Mađarske.
Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da podržava Trumpov potez i da je vrijeme za Budimpeštu da "preispita šta radi u međunarodnim organizacijama koje su pod američkim sankcijama".
Sankcije bi mogle da pogode sudske tehničke i IT operacije, uključujući i prikupljanje dokaza. Strahuje se i da bi žrtve navodnih zvjerstava mogle da oklijevaju da svjedoče.
Trumpov potez poklopio se sa posjetom Washingtonu izraelskog premijera kojeg - zajedno sa njegovim bivšim ministrom odbrane i vođom palestinske militantne grupe Hamas - MKS potražuje zbog rata u Pojasu Gaze. Netanyahu je sud optužio za antisemitizam.
U uredbi, koju je Trump potpisao, sud se optužuje za "nelegitimne i neosnovane poteze protiv Amerike i bliskog saveznika Izraela", aludirajući na istrage o navodnim ratnim zločinima američkih vojnika u Afganistanu i izraelskih trupa u Gazi.
Nejasno je koliko brzo će brzo SAD objaviti imena ljudi koji su sankcionisani. Tokom prve Trumpove administracije 2020. godine, Washington je uveo sankcije tadašnjoj tužiteljici Fatou Bensoudi i jednom od njenih glavnih pomoćnika zbog istrage MKS-a o navodnim zločinima američkih trupa u Afganistanu.
MKS je stalni sud koji može krivično goniti pojedince za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, genocid i zločine agresije na teritoriji država članica ili na njihove državljane. Sjedinjene Države, Kina, Rusija i Izrael nisu članice.
Trump je potpisao uredbu nakon što su demokrate iz američkog Senata prošle nedjelje blokirale nastojanje republikanaca da se usvoji zakon kojim se uspostavlja režim sankcija protiv suda.
Sud je preduzeo mjere da zaštiti osoblje od mogućih američkih sankcija, isplaćujući plate tri mjeseca unaprijed, u okviru priprema za finansijska ograničenja koja bi mogla da osakate Tribunal za ratne zločine, rekli su izvori Reutersu prošlog mjeseca.
U decembru je predsjednica suda, sutkinja Tomoko Akane, upozorila da će sankcije "brzo potkopati rad suda u svim situacijama i slučajevima i ugroziti samo njegovo postojanje".
Rusija je također ciljala na sud. MKS je 2023. godine izdao nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga za ratni zločin nezakonitog deportovanja stotine djece iz Ukrajine.
Rusija je zabranila ulazak glavnom tužiocu MKS-a Karimu Khanu i stavila njega i dvojicu sudija na svoju potjernicu.
Neke informacije u ovom izvještaju dolaze od Reutersa i AFP-a.
Američki sudija optužuje Trumpa da ignoriše vladavinu zakona kako bi ograničio državljanstvo po rođenju
Savezni sudija u Seattleu rekao je u četvrtak da Donald Trumpa ignoriše vladavinu zakona radi političke i lične koristi dok proglašavao neustavnom izvršnu naredbu koju je republikanski predsjednik potpisao u cilju smanjenja dobijanja državljanstva po rođenju.
U sudnici se začuo aplauz nakon što je američki okružni sudija John Coughenour produžio naredbu koju je izdao prije dvije sedmice kojom se privremeno blokira provedba Trumpove naredbe u nacionalnu zabranu koja traje na neodređeno vrijeme.
"Postalo je sve očitije da je našem predsjedniku vladavina prava samo prepreka njegovim političkim ciljevima", rekao je Coughenour, izabranik republikanskog bivšeg predsjednika Ronalda Reagana. "Vladavina prava je, prema njemu, nešto oko čega se treba kretati ili jednostavno ignorirati, bilo da se radi o političkoj ili osobnoj dobiti."
Trumpova administracija kasno u četvrtak podnijela je obavijest da se žali na odluku suca. Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Presuda suca uslijedila je nakon tužbe demokratskih država Washingtona, Arizone, Illinoisa i Oregona i nekoliko trudnica koje su tvrdile da Trumpova naredba krši pravo sadržano u 14. amandmanu američkog ustava koji propisuje da je svatko tko je rođen u Sjedinjenim Državama građanin.
"Postalo je sve očitije da je našem predsjedniku vladavina prava samo prepreka njegovim političkim ciljevima", rekao je Coughenour, kojeg je imenovao bivši republikanski predsjednik Ronald Reagan.
Trumpova administracija kasno u četvrtak podnijela je obavijest da će žaliti na odluku sudije. Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Presuda sudije uslijedila je nakon tužbe demokratskih država Washingtona, Arizone, Illinoisa i Oregona i nekoliko trudnica koje su tvrdile da Trumpova naredba krši pravo sadržano u 14. amandmanu američkog ustava koji propisuje da je svako ko je rođen u Sjedinjenim Državama je i državljanin.
Trumpov nalog naložio je američkim agencijama da odbiju da priznaju državljanstvo djece rođene u Sjedinjenim Državama nakon 19. februara ako ni njihova majka ni otac nisu američki državljani ili imaju zakoniti stalni boravak. Trump je potpisao ovu naredbu, kao dio njegove čvrste imigracione politike, prvog dana povratka na funkciju 20. januara.
Coughenourova preliminarna zabrana u cijeloj zemlji jedna je od dvije koje su do sada izdale savezne sudije koje blokiraju Trumpovu administraciju da provede naredbu.
Savezni sudija u Marylandu izdao je sličnu zabranu u srijedu, a sudije u Bostonu i New Hampshireu u petak i ponedjeljak trebaju razmotriti da li da učine isto na zahtjev država koje predvode demokrate i zagovornika prava imigranata.
Drew Ensign, zastupnik Ministarstva pravde, rekao je da su tužitelji pogrešno protumačili ključnu presudu Vrhovnog suda SAD iz 1898. u slučaju Sjedinjene Države protiv Wong Kim Arka, koja se dugo tumači kao garancija prava na državljanstvo po rođenju. Njihovo čitanje zaštite 14. amandmana bilo je "nedvosmisleno netačno", rekao je Ensign.
Ali Coughenour je tokom kratkog saslušanja rekao da su tužitelji u pravu i da "nikakva politička debata to ne može promijeniti".
Sudija je rekao da je Trumpova administracija nastojala da djeci rođenoj na tlu SAD-a oduzme njihovo osnovno pravo na državljanstvo tako što je prikrila ono što je zapravo bio ustavni amandman u izvršnoj naredbi koju je potpisao Trump.
"Postoje trenuci u svjetskoj historiji u kojima se ljudi osvrću i pitaju: 'Gdje su bili advokati, gdje su bile sudije?" rekao je Coughenour. "U ovim trenucima vladavina prava postaje posebno ranjiva. Odbijam da pustim da se taj svjetionik danas ugasi."
Trumpova administracija planira ostaviti djelić radnih mjesta u USAID-u, kažu zvaničnici
Trumpova administracija predstavila je u četvrtak plan za dramatično smanjenje osoblja širom svijeta za projekte američke pomoći u sklopu rasformiranja Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), ostavljajući manje od 300 radnika u odnosu na hiljade uposlenih.
Kasno u četvrtak, savezna radnička udruženja podnijela su tužbu tražeći od federalnog suda da zaustavi zatvaranje, tvrdeći da predsjednik Donald Trump nema ovlaštenja da ugasi Agenciju sadržanu u zakonodavstvu Kongresa.
Dvojica sadašnjih zaposlenih u USAID-u i jedan bivši visoki zvaničnik USAID-a rekli su za AP plan administracije, predstavljen preostalim visokim zvaničnicima Agencije u četvrtak. Govorili su pod uslovom anonimnosti zbog naredbe Trumpove administracije koja zabranjuje zaposlenicima USAID-a da razgovaraju sa bilo kim izvan njihove Agencije.
Plan bi ostavio manje od 300 zaposlenih od trenutno 8.000 direktnih zaposlenih i izvođača. Oni bi, zajedno sa nepoznatim brojem od 5.000 lokalno angažovanih međunarodnih radnika u inostranstvu, vodili nekoliko programa za spašavanje života koje administracija namjerava ostaviti za sada.
Nije odmah bilo jasno da li će smanjenje na 300 biti trajno ili privremeno, što bi potencijalno omogućilo povratak većem broju radnika nakon što Trumpova administracija kaže koje programe želi nastaviti.
Administracija je ranije ove sedmice dala gotovo svim zaposlenima USAID-a koji su bili poslani u inozemstvo rok od 30 dana, počevši od petka, da se vrate u SAD, pri čemu vlada plaća njihove putne i troškove povratka. Radnici koji odluče da ostanu duže, osim ako ne dobiju posebno oslobađanje, možda će morati sami da pokriju svoje troškove, navodi se u obavještenju na web stranici USAID-a kasno u četvrtak.
Državni sekretar Marco Rubio rekao je tokom putovanja u Dominikansku Republiku u četvrtak da će američka vlada nastaviti pružati pomoć iz inostranstva.
"Ali to će biti strana pomoć koja ima smisla i koja je u skladu s našim nacionalnim interesom", rekao je novinarima.
Trumpova administracija i saveznik milijarder Elon Musk, koji vodi Odjel za smanjenje budžeta za vladinu efikasnost, najviše su do sada ciljali na USAID u izazovu bez presedana savezne vlade i mnogih njenih programa.
Od Trumpove inauguracije 20. januara, golemo zamrzavanje finansiranja zatvorilo je većinu programa agencije širom svijeta, a gotovo svi njeni radnici stavljeni poslani su na odmor. Musk i Trump razgovarali su o eliminaciji USAID-a kao nezavisne Agencije i premještanju preživjelih programa pod State Department.
Demokratski zakonodavci i drugi taj potez nazivaju nezakonitim bez odobrenja Kongresa.
Ministarstvo pravosuđa SAD raspušta radnu grupu usmjerenu protiv ruskih oligarha
Američko ministarstvo pravosuđa pod predsjednikom Donaldom Trumpom raspušta napore usmjerene protiv ruskih oligarha nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 2022.
U dopisu državne tužiteljice Pam Bondi, koji je izdat u srijedu tokom vala naredbi prvog dana njenog mandata, ali nije ranije objavljen, navodi se da će napor, poznat kao Task Force KleptoCapture, završiti kao dio promjene fokusa i finansiranja na borbu protiv narko kartela i međunarodnih bandi.
"Ova politika zahtijeva temeljnu promjenu načina razmišljanja i pristupa", napisala je Bondi u direktivi, dodajući da će resursi koji su sada posvećeni provođenju sankcija i oduzimanju imovine oligarha biti preusmjereni na borbu protiv kartela.
Napori, pokrenuti za vrijeme administracije demokratskog predsjednika Joea Bidena, bili su osmišljeni da opterete finansije bogatih saradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina i kazne one koji omogućavaju sankcije i kršenje kontrole izvoza.
To je bio dio šireg nastojanja da se Rusija zamrzne sa globalnih tržišta i proveduširoke sankcije uvedene Moskvi usred međunarodne osude njenog rata u Ukrajini.
Radna skupina podigla je optužnice protiv aluminijskog magnata Olega Deripaske i TV tajkuna Konstantina Malofejeva zbog navodnog kršenja sankcija i zaplijenila jahte koje pripadaju sankcioniranim oligarsima Sulejmanu Kerimovu i Viktoru Vekselbergu.
Također je osigurano priznanje krivice protiv američkog advokata koji je platio 3,8 miliona dolara za održavanje imovine u vlasništvu Vekselberga.
Tužioci dodijeljeni radnoj grupi vratit će se na svoja prethodna mjesta. Promjene će biti na snazi najmanje 90 dana i mogu se obnoviti ili učiniti trajnim, prema direktivi.
Trump je govorio o poboljšanju odnosa sa Moskvom. On je ranije obećao da će okončati rat u Ukrajini, iako nije objavio detaljan plan.
Naglasak na narko kartelima dolazi nakon što je Trump mnoge takve grupe označio kao terorističke organizacije, što je dio suzbijanja ilegalne imigracije i trgovine fentanilom.
