Ovaj oblik virusa se širi u među potpuno vakcinisanim, dakako u manjoj mjeri i manji je broj smrtnih ishoda, ali Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da, zbog ove varijante, i potpuno vakcinisani trebaju nositi maske, pogotovo u zatvorenom ili tamo gdje ima više ljudi.
Zbog širenja ovog soja, sve više zemalja uvodi restriktivne mjere.
Kada su se počele pojavljivati varijante koronavirusa SARS-CoV-2, to je izazvalo početnu paniku. Nakon toga, reakcije javosti na pojave novih sojeva i varijanti koje izazivaju zabrinutost su popustile jer je i akademska zajednica radila a tome da se smanji histerija koja nimalo nije pomagala situaciji.
Međutim, sudeći po slikama s Evropskog prvenstva u fudbalu, ali i ulica naših gradova, cijele regije, pa i globalno – ljudi su se odvikli opreznosti, zasistili mjera, opustili i to nije nimalo dobro. Kao da reaguju poput onih mještana sela u kojem je dječak stalno u lošoj šali vikao da nailazi vuk, pa onda, kada je vuk stvarno došao, niko nije reagovao. Delta je već registrovana u Hrvatskoj i nije isključeno da cirkuliše i u BiH.
U kratkoj izjavi za Glas Amerike dr. Teufik Goletić s Veterinarskog fakulteta u Sarajevu na pitanje da li je do sada detektovana ova varijanta virusa u našoj zemlji kaže „Prema mojim saznanjima, nije“, dok iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske kažu kako Institut sekvencira uzorke prema uputama SZO te da Delta soj još nisu detektovali. Ipak, treba uvijek imati na umu da ova varijanta može svakog trena biti potvrđena i u BiH.
Zašto je Delta soj ovako opasan?
Delta varijanta virusa je prvi put identifikovana u Indiji, u decembru 2020. U proljeće 2021. se sve više širi i počinje potiskivati druge varijante virusa te postaje dominantna. Procjenjuje se da je oko 60% prenosivija od Alfa varijante, a sama Alfa je bila prenosivija u odnosu na izvorni soj, koji je danas potpuno potisnut.
Optimistične procjene za Deltu su da je njegov Ro (osnovni reprodukcijski broj) oko 5, ali postoje i procjene koje kažu da je ovaj broj, koji pokazuje koliko je virus infektivan, odnosno koliko jedna zaražena osoba može u prosjeku zaraziti drugih osoba – čak 7 ili 9. Uglavnom se širi među mlađom, nevakcinisanom populacijom, ali može zaraziti i potpuno vakcinisane osobe, posebno one koje su vakcinisane slabije efikasnim kineskim vakcinama kakve su Sinopharm i Sinovac.
Vakcine poput AstraZeneca, Pfizer i Moderna su i dalje efikasne i na ovaj soj, ali nešto manje. Preprint podaci od Public Health England sugerišu da efikasnost Pfizer-BioNTech vakcine na ovaj soj pada na nekih 88%, što je i dalje visoko, a da efikasnost AstraZeneca Vaxzevria vakcine pada na 67%. Vakcine su i dalje visokoefikasne u preveniranju hospitalizacije, međutim, kod vakcinisanih samo jednom dozom, vakcine su svega oko 33% efikasne za sprječavanje simptomatske bolesti.
Ovo znači da praksa davanja druge doze u dužem vremenskom ntervalu, naprimjer, 12 sedmica, nije dobra jer dozvoljava da virus evadira protektivnost samo jedne doze. Također, cirkulacija Delta soja će možda tražiti i brzu vakcinaciju trećom dozom efikasnih vakcina, pogotovo za ljude koji su primili manje efikasne vakcine.
Ako ova strategija bude globalno usvojena, to će značiti da će bogate zemlje opet imati dominaciju nad dozama i da će se ponešto smanjiti preusmjeravanje doza i pomoć zemljama koje su u problemu s nabavkom vakcina.
Prag za kolektivni imunitet se povećava
Delta soj virusa ima nekoliko mutacija od kojih je devet na genu za Spike protein naročito zanimljivo naučnicima. Mutacija, zvana P681R, bi mogla učiniti virus transmisivijim, a neke druge mutacije bi mogle učiniti antitijela neefikasnim. Kombinacija veće prenosivosti virusa, koja povećava i Ro broj, te ove sposobnosti virusa da antitijela nisu toliko efikasna, dovodi do toga da je ovaj soj opasniji. S povećanjem Ro broja povećava se i prag koji je potreban za postizanje kolektivnog imuniteta. Sa dominantnom Delta varijantom prag za kolektivni imunitet nam je opet izmakao i sada te vrijednosti nisu više 70-75%, nego preko 80%.
Kako virus može inficirati sada više ćelija, to znači da i više tkiva pacijenta biva zahvaćeno virusom i veće je oštećenje, te to znači i da je i tok bolesti teži.
Niti jedna zemlja nije, niti će biti sa 100% vakcinisanih građana. Čak i kada bi u idealnom slučaju svi građani neke zemlje željeli primiti vakcinu, neki od njih spadaju u grupe koje ih ne mogu primiti ili su premladi za to. Sa antivakcinalnim sentimentom, ova situacija postaje još teža.
Izrael je postigao procijepljenost građana od 57% (potpuno vakcinisani), a SAD su premašile 50% koji su primili jednu dozu, oko 46% potpuno vakcinisano. U Srbiji je procijepljenost barem jednom dozom 37%. Međutim, trend vakcinacije se usporava, i bez dobrih mjera i planova vakcinacije te zaista ozbiljnog shvatanja vakcinacije, kolektivni imunitet će biti vrlo teško postignut. U zemljama gdje je vakcinacija spora i sporadična te su se vlasti isključivo oslonile na human, ali neefikasan COVAX mehanizam, poput BiH, za očekivati je uskoro širenje Delta varijante i konsekvence toga – povećan broj slučajeva i smrtnih ishoda.
Vakcinisani, a oboljeli
Podatak da je 50% oboljelih u „Delta valu“ u Izraelu potpuno vakcinisano, mnogima se učinio kao argument protiv vakcinacije jer „ionako će oboljeti“ i „vakcine ne pomažu“.
Međutim, ovo je jedan od onih slučajeva kada relativni brojevi ne govore mnogo i kada treba pogledati veću sliku, odnosno, naći podatke koliko je vakcinisanih u odnosu na sve vakcinisae oboljelo, a koliko nevakcinisanih u odnosu na nevakcinisane i sve to još jednom sagledati na opštoj populaciji.
Haaretz je prenio odgovor iz jedne radijske emisije generalnog direktora izraelskog Ministarstva zdravstva, profesora Chevy Levyja, na pitanje koliko je novih slučajeva COVID-19 vakcinisano. Levy je izjavio da "gledamo stopu od 40 do 50%". To nije isto kao da je rekao da je pola vakcinisanih ljudi inficirano. Ovo je logička greška pogrešnog tumačenja odnosa i relativnih brojeva.
Naime, što je više vakcinisanih u populaciji, više će biti i slučajeva infekcije među vakcinisanima jer vakcine, podsjetimo, nisu 100% efikasne. Kada je više vakcinisanih nego nevaksinisanih, može se u jednom trenutku desiti da pola ukupnih slučajeva zaraze čine i vakcinisani. Ali, procenat inficiranih među nevakcinisanim je znatno veći.
Ovo znači da je i dalje daleko bolje biti potpuno vakcinisan nego nevakcinisan. Delta varijanta je najopasnija za nevakcinisane, ali i one koji su zaboravili da se pridržavaju mjera. Vakcinacija i mjere moraju ostati naša rutina.
Pogrešna tumačenja i ponekad namjerne manipulacije nisu nikako dobrodošle u kriznim vremenima. Nažalost, čini se da BiH neće uspjeti izmaći širenju Delta soja. Premda se mjere ukidaju, a dosta građana ponaša kao da je pandemija završena, iskustvo Izraela bi nam trebalo upaliti crvene lampice i podstaći kako vakcinaciju, tako i predustrožnost. Ne treba se uljuljkati u lažnu sigurnost niti u objave pojedinih zemalja, poput Slovenije, da je pandemija gotova.
