Dvojica kandidata, obojica u svojim 70-im godinama života, često su prekidala jedan drugog, Trump više nego Biden, u debati krajem septembra, koja je trajala duže od 90 minuta, što je događaj koji su neki politički komentatori u SAD opisali kao najgoru predsjedničku debatu ikada.

Ali ovog puta, nezavisna Komisija za predsjedničke debate prigušiće mikrofon svakog kandidata dok onaj drugi bude govorio dva minuta u odgovoru na šest pitanja koja se tiču aktuelnih tema, koje je odabrala moderatorka Kristen Welker ​ iz NBC Newsa.

Ako ni Trump ni Biden ne pokušaju da govore o nečem drgom tokom dvominutnih uvodnih komentara, komisija je rekla da misli da bi američki glasači - bar relativno mali broj onih koji tvrde da su još uvijek neodlučni kako će glasati - mogli dobiti jasniji pogled o tome kuda bi zemlja mogla da pođe po tim pitanjima kada je jedan od njih svečano bude inaugurisan 20. januara.

Nakon toga, mikrofoni oba kandidata biće ponovo uključeni i otvoreni za sve i ono što se dogodilo prošlog puta bi moglo da se ponovi.

Tada su Trump i Biden iznosili niz poruga, uvreda i škakljivih komentara jedan protiv drugog, a prekidanje je ponekad otežavalo gledaocima da prate raspravu.

Mnogo toga se promijenilo između prve debate i događaja u četvrtak, koji će se održati na univerzitetskoj debati u Nashvilleu, Tennessee.

Druga planirana debata zakazana za prošlu nedjelju otkazana je nakon što je Trump dobio koronavirus i bio hospitalizovan tri noći. To je navelo komisiju da jednostrano kaže da će dva kandidata raspravljati virtuelno, ali Trump je to odbio i susret je otkazan.

Još važnije, milioni Amerikanaca su već donijeli odluku o izborima, a više od 43 miliona ljudi već je glasalo unaprijed, poštom ili lično.

Mnogi su rekli da su tokom nekontrolisane pandemije koronavirusa u SAD želeli da izbjegnu da stoje licem u lice sa ostalim glasačima u očekivanim dugim redovima na biračkim mjestima na dan izbora.

Mnogi demokratski glasači koji favorizuju Bidena rekli su da žele da budu među prvima koji su glasali za svrgavanje Trumpa i da ga načine trećim predsjednikom SAD u posljednje četiri decenije koji je izgubio kandidaturu za reizbor nakon jednog mandata.

Republikanski glasači često su anketarima i izvještačima vijesti rekli da namjeravaju da glasaju na dan izbora lično, što je decenijama bila norma na američkim nacionalnim izborima.

Debata u četvrtak mogla bi da bude posljednja, najbolja šansa za Trumpa, preduzetnika za nekretnine i voditelja rijalitija, koji se pretvorio u političara, da uđe u Bidenovo uporno vodstvo na nacionalnim i državnim anketama.

Biden, sa skoro pola vijeka na američkoj političkoj sceni kao američki senator i zamjenik bivšeg predsjednika Baracka Obame, ima 9 ili 10 procentnih poena prednosti nad Trumpom na nacionalnim anketama, ali oko polovinu te prednosti u državama koje predstavljaju glavno bojno polje i koje će vjerovatno odlučiti o ukupnom ishodu.

Welker iz NBC-a kaže da će pitati kandidate o njihovim naporima da kontrolišu koronavirus koji je ubio 221.000 ljudi u SAD-u, najviše u svijetu.

Ostale teme će uključivati američke porodice, američke rasne probleme, klimatske promjene, nacionalnu bezbjednost i vodstvo.

U intervjuu za Fox News u utorak, Trump je napao Welkerovu kao "potpuno pristrasnu" i napao debatnu komisiju kao pristrasnu prema njemu.

Predsjednik je rekao da nije zadovoljan odlukom da isključuju mikrofoni bilo kog od kandidata tokom uvodnih dvominutnih izjava i tvrdio je da je debata trebalo da bude usredsređena na spoljnu politiku umjesto na pandemiju koronavirusa i druga pitanja unutrašnje politike.

Trump je nastavio kampanju sa velikim skupovima pristalica ove nedjelje, uživajući u energiji za koju vjeruje da oni dodaju u njegovu kampanju i vjerujući da su oni ključni za osvajanje drugog mandata.

U međuvremenu, Biden se drži van vidokruga javnosti od prošlog vikenda, ostajući u svom domu u istočnoj državi Delaware da se pripremi za debatu.

Predsjednik Donald Trump tada nije bio u Bijeloj kući jer vikend provodi u svojoj rezidenciji na Floridi.

Zvaničnici Tajne službe primili su u subotu dojavu od lokalnih vlasti da suicidalna osoba možda putuje u Washington iz Indiane, a automobil te osobe pronađen je blizini od Bijele kuće, stoji u priopćenju.

Muškarac je mahao vatrenim oružjem dok su mu policajci prilazili, a Tajna služba je otvorila vatru malo nakon ponoći po lokalnom vremenu.

Muškarac je prebačen u područnu bolnicu i nije poznato njegovo stanje, navodi se u priopćenju, dodajući da nije bilo ozlijeđenih među osobljem Tajne službe.

Tokom godina dogodio se niz incidenata koji su uključivali naoružane muškarce koje su ustrijelili službenici sigurnosti kod ili u blizini Bijele kuće, uključujući incident iz 2016. kada je čovjek mahao pištoljem na sigurnosnim vratima Bijele kuće.

Godine 2023. godine, 20-godišnji indijski imigrant po imenu Sai Varshith Kandula neuspješno je pokušao probiti zaštitne barijere Bijele kuće u unajmljenom kamionu.

Sam Trump za dlaku je preživio atentat u julu, kada je naoružani muškarac pucao na njega tokom skupa u Butleru u Pennsylvaniji, pogodivši ga u uho.

Od kada je preuzeo dužnost u januaru, američki predsjednik Donald Trump pauzirao je američku vojnu pomoć Ukrajini, kao i razmjenu obavještajnih podataka s Kijevom.

Optužio je Zelenskog da nije ozbiljan u pogledu postizanja mirovnog sporazuma s Rusijom, koja je napala Ukrajinu prije tri godine i zauzela oko 20 posto njene teritorije.

"Ukrajina traži mir od prve sekunde ovog rata. Realni prijedlozi su na stolu. Ključ je da se krene brzo i efikasno", rekao je Zelenski na društvenoj mreži X.

Zelenski je rekao da će sljedeće sedmice posjetiti Saudijsku Arabiju i da će ukrajinski diplomatski i vojni predstavnici nakon sastanka s prijestolonasljednikom Mohamedom Bin Salmanom u ponedjeljak ostati na sastanku u utorak sa američkim timom.

"Sa naše strane, mi smo u potpunosti posvećeni konstruktivnom dijalogu i nadamo se da ćemo razgovarati i usaglasiti potrebne odluke i korake", rekao je on.

U februaru, Rijad je bio domaćin sastanka između američkih i ruskih zvaničnika na razgovorima o načinima za zaustavljanje najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svetskog rata. Ukrajina nije bila uključena u te razgovore, što je izazvalo zabrinutost u Kijevu i među njenim evropskim saveznicima.

Zelenski se susreo s Trumpom u Bijeloj kući 28. februara, ali je taj susret postao žestok kada su se sukobili pred svjetskim medijima zbog mirovnih poteza.

U intervjuu za Fox Business, Trump je rekao: "Postoje dva načina na koji se Iran može nositi: vojno ili sklapanjem dogovora" kako bi se spriječilo Teheran da nabavi nuklearno oružje.

Na sastanku s visokim iranskim zvaničnicima, Khamenei je rekao da je cilj Washingtona "nametnuti vlastita očekivanja", prenijeli su iranski državni mediji.

"Insistiranje nekih vlada koje maltretiraju na pregovorima nije da se riješe pitanja. ... Razgovori za njih su put do novih zahtjeva, ne radi se samo o iranskom nuklearnom pitanju. ... Iran definitivno neće prihvatiti njihova očekivanja", rekao je Khamenei, bez direktnog spominjanja Trumpa.

Kao odgovor na Khameneijeve komentare, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Brian Hughes ponovio je gotovo od riječi do riječi Trumpove riječi o vojnoj akciji ili sklapanjem dogovora.

"Nadamo se da će Iranski režim svoje ljude i najbolje interese staviti ispred terora", rekao je Hughes u saopćenju.

Izražavajući otvorenost za sporazum s Teheranom, Trump je ponovo pokrenuo kampanju "maksimalnog pritiska" koja je primjenjivana tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata kako bi se Iran izolirao od globalne ekonomije i doveo njegov izvoz nafte na nulu.

Tokom svog mandata 2017-2021, Trump je povukao Sjedinjene Države iz značajnog sporazuma između Irana i velikih sila koji je postavio stroga ograničenja na nuklearne aktivnosti Teherana u zamjenu za ublažavanje sankcija.

Nakon što se Trump povukao 2018. i ponovno uveo sankcije, Iran je prekršio i daleko premašio ta ograničenja.

Šef UN-ovog nuklearnog nadzornog tijela Rafael Grossi rekao je da diplomatiji istječe vrijeme za nametanje novih ograničenja na aktivnosti Irana, dok Teheran nastavlja ubrzavati svoje obogaćivanje urana gotovo do razine oružja.

Teheran kaže da je njegov nuklearni rad isključivo u miroljubive svrhe.

Khamenei, koji ima posljednju riječ o ključnim politikama Irana, rekao je kako "ne postoji drugi način da se suprotstavimo prisili i maltretiranju".

"Oni iznose nove zahtjeve koje Iran sigurno neće prihvatiti, poput naših odbrambenih sposobnosti, dometa projektila i međunarodnog utjecaja", citiran je.

Iako Teheran kaže da je njegov program balističkih projektila isključivo odbrambeni, na Zapadu ga se vidi kao destabilizirajući čimbenik na nestabilnom Bliskom istoku opterećenom sukobima.

Obraćajući se novinarima u Ovalnom uredu, Trump je rekao da su "ogromne carine" koje Kanada nameće na američke mliječne i drvne proizvode onemogućavale SAD da prodaju svoje proizvode u Kanadi. Rekao je da će, osim ako Kanada ne pristane da odustane, nametnuti istu carinu Kanadi.

Trump je u četvrtak odgodio za četiri sedmice svoje nove carine od 25 posto na većinu meksičkog i kanadskog izvoza u Sjedinjene Države. Rekao je da je odgodio meksičke tarife nakon što je direktno čuo od meksičke predsjednice Claudije Sheinbaum koja je rekla da je njena vlada pomogla u obuzdavanju priliva migranata i smrtonosnog opioidnog fentanila u SAD.

Dan ranije, Trump je objavio da pauzira carine na uvoz vozila iz dvije zemlje nakon što su tri najveća američka proizvođača automobila izjavila da će carine imati ozbiljan finansijski uticaj na njih.

Trump je u petak rekao: "Indija nam naplaćuje ogromne carine" i da SAD ne mogu ništa prodati Indiji. Ministarstvo vanjskih poslova Indije objavilo je u petak, međutim, da radi na bilateralnom trgovinskom sporazumu sa SAD-om koji će "smanjiti carinske i necarinske barijere i produbiti integraciju lanca snabdijevanja između dvije zemlje".

"Moramo očuvati nacionalno jedinstvo i domaći mir, možemo živjeti zajedno", rekao je Sharaa, privremeni predsjednik, dok su sukobi trajali između snaga povezanih s novim islamističkim vladarima i boraca iz Assadove alavitske sekte.

"Budite uvjereni u Siriji, ova zemlja ima karakteristike za opstanak", rekao je Sharaa. "Ono što se trenutno dešava u Siriji je u okviru očekivanih izazova."

Sirijski sigurnosni izvori rekli su da je najmanje 200 njihovih pripadnika ubijeno u sukobima s bivšim vojnim osobljem odanom Assadu nakon koordiniranih napada i zasjeda.

Napadi su prerasli u ubistva iz osvete kada su se hiljade naoružanih pristalica novih sirijskih lidera iz cijele zemlje spustile u obalna područja da podrže opkoljene snage nove administracije.

Sukobi su nastavljeni tokom noći u nekoliko gradova, rekao je sirijski sigurnosni izvor Reutersu u nedjelju.

Sirijska opservatorija za ljudska prava, ratni posmatrač sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, saopćila je u subotu da dvodnevne borbe u obalnoj regiji Mediterana predstavljaju jedno od najgorih nasilja u 13-godišnjem građanskom sukobu.

Broj poginulih u dvodnevnim sukobima između sirijskih snaga sigurnosti i lojalista svrgnutog predsjednika Bashara Assada, te ubistvima iz osvete koja su uslijedila popeo se na više od 1.000, objavila je u subotu grupa za praćenje rata.

Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Britaniji saopćila je da je pored 745 ubijenih civila, uglavnom u pucnjavi iz neposredne blizine, ubijeno 125 pripadnika vladinih sigurnosnih snaga i 148 militanata iz oružanih grupa povezanih s Assadom.