Najnovije
Posljednji susret: Debata Trump - Biden u četvrtak uveče
Republikanski predsjednik Donald Trump i njegov demokratski izazivač, bivši potpredsjednik Joe Biden, u četvrtak uveče će debatovati u svom posljednjem lice-u-lice suočavanju prije američkih predsjedničkih izbora 3. novembra.
Dvojica kandidata, obojica u svojim 70-im godinama života, često su prekidala jedan drugog, Trump više nego Biden, u debati krajem septembra, koja je trajala duže od 90 minuta, što je događaj koji su neki politički komentatori u SAD opisali kao najgoru predsjedničku debatu ikada.
Ali ovog puta, nezavisna Komisija za predsjedničke debate prigušiće mikrofon svakog kandidata dok onaj drugi bude govorio dva minuta u odgovoru na šest pitanja koja se tiču aktuelnih tema, koje je odabrala moderatorka Kristen Welker iz NBC Newsa.
Ako ni Trump ni Biden ne pokušaju da govore o nečem drgom tokom dvominutnih uvodnih komentara, komisija je rekla da misli da bi američki glasači - bar relativno mali broj onih koji tvrde da su još uvijek neodlučni kako će glasati - mogli dobiti jasniji pogled o tome kuda bi zemlja mogla da pođe po tim pitanjima kada je jedan od njih svečano bude inaugurisan 20. januara.
Nakon toga, mikrofoni oba kandidata biće ponovo uključeni i otvoreni za sve i ono što se dogodilo prošlog puta bi moglo da se ponovi.
Tada su Trump i Biden iznosili niz poruga, uvreda i škakljivih komentara jedan protiv drugog, a prekidanje je ponekad otežavalo gledaocima da prate raspravu.
Mnogo toga se promijenilo između prve debate i događaja u četvrtak, koji će se održati na univerzitetskoj debati u Nashvilleu, Tennessee.
Druga planirana debata zakazana za prošlu nedjelju otkazana je nakon što je Trump dobio koronavirus i bio hospitalizovan tri noći. To je navelo komisiju da jednostrano kaže da će dva kandidata raspravljati virtuelno, ali Trump je to odbio i susret je otkazan.
Još važnije, milioni Amerikanaca su već donijeli odluku o izborima, a više od 43 miliona ljudi već je glasalo unaprijed, poštom ili lično.
Mnogi su rekli da su tokom nekontrolisane pandemije koronavirusa u SAD želeli da izbjegnu da stoje licem u lice sa ostalim glasačima u očekivanim dugim redovima na biračkim mjestima na dan izbora.
Mnogi demokratski glasači koji favorizuju Bidena rekli su da žele da budu među prvima koji su glasali za svrgavanje Trumpa i da ga načine trećim predsjednikom SAD u posljednje četiri decenije koji je izgubio kandidaturu za reizbor nakon jednog mandata.
Republikanski glasači često su anketarima i izvještačima vijesti rekli da namjeravaju da glasaju na dan izbora lično, što je decenijama bila norma na američkim nacionalnim izborima.
Debata u četvrtak mogla bi da bude posljednja, najbolja šansa za Trumpa, preduzetnika za nekretnine i voditelja rijalitija, koji se pretvorio u političara, da uđe u Bidenovo uporno vodstvo na nacionalnim i državnim anketama.
Biden, sa skoro pola vijeka na američkoj političkoj sceni kao američki senator i zamjenik bivšeg predsjednika Baracka Obame, ima 9 ili 10 procentnih poena prednosti nad Trumpom na nacionalnim anketama, ali oko polovinu te prednosti u državama koje predstavljaju glavno bojno polje i koje će vjerovatno odlučiti o ukupnom ishodu.
Welker iz NBC-a kaže da će pitati kandidate o njihovim naporima da kontrolišu koronavirus koji je ubio 221.000 ljudi u SAD-u, najviše u svijetu.
Ostale teme će uključivati američke porodice, američke rasne probleme, klimatske promjene, nacionalnu bezbjednost i vodstvo.
U intervjuu za Fox News u utorak, Trump je napao Welkerovu kao "potpuno pristrasnu" i napao debatnu komisiju kao pristrasnu prema njemu.
Predsjednik je rekao da nije zadovoljan odlukom da isključuju mikrofoni bilo kog od kandidata tokom uvodnih dvominutnih izjava i tvrdio je da je debata trebalo da bude usredsređena na spoljnu politiku umjesto na pandemiju koronavirusa i druga pitanja unutrašnje politike.
Trump je nastavio kampanju sa velikim skupovima pristalica ove nedjelje, uživajući u energiji za koju vjeruje da oni dodaju u njegovu kampanju i vjerujući da su oni ključni za osvajanje drugog mandata.
U međuvremenu, Biden se drži van vidokruga javnosti od prošlog vikenda, ostajući u svom domu u istočnoj državi Delaware da se pripremi za debatu.
See all News Updates of the Day
Američki vrhovni sudija upozorava na "opasne" pozive da se ne poštuju sudske presude
Predsjednik Vrhovnog suda SAD-a John Roberts je upozorio na sve veći broj prijetnji nezavisnosti pravosuđa, uključujući pozive na nasilje nad sudijama i sugestije izabranih zvaničnika da se zanemare sudske presude s kojima se ne slažu.
Roberts u godišnjem izvještaju o pravosuđu na kraju godine objavljenom samo nekoliko sedmica prije nego što je novoizabrani republikanski predsjednik Donald Trump stupio na dužnost, nije se direktno osvrnuo na ono što ankete sugerišu da je pad povjerenja javnosti u pravosudni sistem u cjelini.
Međutim, Roberts je rekao da se osjeća primoranim da istakne nekoliko područja "nelegitimne aktivnosti" koje su išle daleko dalje od informisane kritike i debate u vezi sa sudskim presudama, za koje je rekao da "ugrožavaju nezavisnost sudija od kojih zavisi vladavina prava".
Ta područja prijetnji, kako je rekao, uključuju značajan porast nasilnih prijetnji i zastrašivanja na internetu usmjerenih na sudije, dezinformacije o sudskim predmetima uvećane društvenim medijima i cyber prijetnje koje predstavljaju strani državni akteri.
U proteklih pet godina, američka služba maršala istražila je više od 1.000 ozbiljnih prijetnji federalnim sudijama, napisao je Roberts. U nekim ekstremnim slučajevima, pravosudnim službenicima su izdati panciri, rekao je on.
On je naveo rizike hakera koji kradu povjerljive informacije i neprijateljski raspoloženih stranih državnih aktera koji šire dezinformacije na internetu, uključujući korištenje botova za iskrivljavanje sudskih odluka i "podsticanje razdora unutar naše demokratije".
Roberts je također istakao, kako je rekao, slučajeve u posljednjih nekoliko godina u kojima su "izabrani zvaničnici iz cijelog političkog spektra podigli bauk otvorenog nepoštivanja odluka federalnog suda".
"Ovi opasni prijedlozi, koliko god bili sporadični, moraju biti odlučno odbačeni", napisao je Roberts.
Roberts, član konzervativne većine 6-3 u sudu, nije precizirao na koje predmete misli, niti je pomenuo nedavne presude Vrhovnog suda koje su izazvale političku buru.
To uključuje odluku iz 2022. kojom se poništava prava na pobačaj ili julsku odluku kojom se Trumpu daje značajan imunitet za radnje koje je poduzeo na funkciji u sada odbačenom krivičnom predmetu subverzije na izborima 2020. s kojim se suočio.
Odluka o abortusu izazvala je proteste ispred kuća nekoliko sudija, a naoružani muškarac optužen je 2022. za pokušaj atentata na konzervativnog sudiju Bretta Kavanaugha nakon što je uhapšen u blizini njegove kuće.
Robertsov izvještaj također nije raspravljao o nedavnim etičkim kontroverzama u vezi s poklonima i putovanjima koje su primili članovi Vrhovnog suda, a koji su podstakli istrage demokratskih poslanika i pozive na reforme.
Roberts je priznao da sudske presude mogu "isprovocirati snažne i strastvene reakcije" i rekao da kritike nisu prijetnja, te da "angažman javnosti u radu sudova rezultira boljom informisanošću i snažnijom demokratijom".
Međutim, on je rekao da su se javni zvaničnici "nažalost uključili u nedavne pokušaje zastrašivanja sudija - na primjer, sugerirajući političku pristrasnost u negativnim presudama sudija bez kredibilne osnove za takve optužbe."
“Državni službenici svakako imaju pravo kritikovati rad pravosuđa, ali trebaju imati na umu da neumjerenost u njihovim izjavama kada su u pitanju sudije može izazvati opasne reakcije drugih”, napisao je.
Rumunija i Bugarska u potpunosti se pridružile šengenskoj zoni EU bez granica
Rumunija i Bugarska su u srijedu ukinule kopnene granične kontrole kako bi postale punopravne članice šengenske zone slobodnog putovanja Evropske unije, pridruživši se proširenom bloku zemalja čiji stanovnici mogu putovati bez provjere pasoša.
Vatromet je obasjao nebo na prelazu u blizini bugarskog graničnog grada Ruse odmah nakon otkucaja ponoći, dok su bugarski i rumunski ministri unutrašnjih poslova simbolično podigli barijeru na Mostu prijateljstva na rijeci Dunav.
Prelaz je glavna tranzitna tačka za međunarodnu trgovinu.
Provjere putovanja zračnim i morskim putem iz Bugarske i Rumunije ukinute su u martu 2024., ali su kopnene provjere nastavljene sve dok Austrija prošlog mjeseca nije odustala od veta koji je zadržala uz obrazloženje da je potrebno više da se zaustavi neregularna migracija.
Granične provjere između Francuske, Njemačke, Belgije, Holandije i Luksemburga prvi put su ukinute 1985.
Šengenski prostor sada pokriva 25 od 27 zemalja članica EU, kao i Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku.
Završena era ruskog gasa u Evropi. Istekao ugovor o tranzitu kroz Ukrajinu
Izvoz ruskog prirodnog gasa preko gasovoda iz sovjetske ere koji su prolazili kroz Ukrajinu u Evropu zaustavljen je u ranim novogodišnjim satima pošto je istekao ugovor o tranzitu, a zaraćeni Moskva i Kijev nisu uspjeli da postignu dogovor o nastavku protoka.
Zatvaranjem najstarije ruske gasne rute ka Evropi okončana je decenija teških odnosa izazvanih ruskim zauzimanjem Krima 2014. Ukrajina je prestala da kupuje ruski gas sljedeće godine.
"Zaustavili smo tranzit ruskog gasa. Ovo je istorijski događaj. Rusija gubi svoja tržišta, pretrpiće finansijske gubitke. Evropa je već donijela odluku da napusti ruski gas", rekao je ukrajinski ministar energetike German Galuščenko u saopštenju.
Zaustavljanje tokova gasa očekivalo se usred rata, koji je počeo u februaru 2022.
Ukrajina je bila nepokolebljiva da neće produžiti sporazum usred vojnog sukoba.
Prema izvoru iz industrije, Gazprom je prošle godine pretpostavio odsustvo tranzita gasa preko Ukrajine, što je činilo otprilike polovinu ukupnog ruskog izvoza gasa cjevovodom u Evropu.
Rusija i dalje izvozi gas preko gasovoda Turski tok na dnu Crnog mora. Turski tok ima dvije linije – jednu za domaće tržište Turske, a drugu za snabdijevanje kupaca u centralnoj Evropi, uključujući Mađarsku i Srbiju.
Evropska unija je udvostručila napore da smanji svoju zavisnost od ruske energije nakon izbijanja vojnog sukoba u Ukrajini 2022. tražeći alternativne izvore.
Preostali kupci ruskog gasa preko Ukrajine, poput Slovačke i Austrije, takođe su dogovorili alternativno snabdijevanje.
Moldavija, nekada dio Sovjetskog Saveza, jedna je od zemalja koje su najteže pogođene. Kaže da će sada morati da uvede mjere za smanjenje upotrebe gasa za trećinu.
Nije bilo neposrednih komentara iz Evrope u srijedu u ranim satima.
Petogodišnji ugovor o tranzitu gasa između Rusije i Ukrajine istekao je rano 1. januara.
"Zbog ponovljenog i jasno izraženog odbijanja ukrajinske strane da obnovi ove sporazume, Gazprom je lišen tehničke i pravne mogućnosti da isporučuje gas za tranzit preko teritorije Ukrajine od 1. januara 2025. godine", navodi se u saopštenju Gazproma na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
„Počevši od 08:00 po moskovskom vremenu (05:00 GMT), ne vrši se isporuka ruskog gasa za njegov transport preko teritorije Ukrajine.
Ukrajinsko ministarstvo energetike je takođe saopštilo da je transport ruskog gasa kroz Ukrajinu "zaustavljen u interesu nacionalne bezbjednosti".
Ukrajina se sada suočava sa gubitkom od oko 800 miliona dolara godišnje na ime tranzita iz Rusije, dok će Gazprom izgubiti blizu 5 milijardi dolara u prodaji gasa.
DRUGE RUTE
Rusija i bivši Sovjetski Savez proveli su pola vijeka u izgradnji velikog udjela na evropskom tržištu gasa, koji je na svom vrhuncu iznosio oko 35%, ali je rat gotovo uništio taj posao za Gazprom.
Gasovod Jamal-Evropa preko Bjelorusije također je zatvoren, a ruta Sjevernog toka preko Baltičkog mora do Njemačke je dignuta u zrak 2022.
Kombinovano, različite rute isporučile su Evropi rekordnih 201 milijardu kubnih metara (bcm) gasa u 2018.
Rusija je isporučila oko 15 milijardi kubnih metara gasa preko Ukrajine 2023. godine, što je pad sa 65 milijardi kubnih metara kada je zadnji petogodišnji ugovor počeo 2020. godine.
Fotogalerija: Doček 2025. širom svijeta
Fireworks explode over the Sydney Opera House and Harbour Bridge during New Year's Eve celebrations in Sydney, Australia, Dec. 31, 2024.
Zemlje Azije zakoračile u Novu godinu
Ponoć je otkucala u Kini, uključujući Hong Kong, Singapur, Maleziju i Filipine, čime su te zemlje ušle u Novu godinu.
Milioni ljudi okupili su se od Pekinga do Kuale Lumpura kako bi proslavili završetak ove i ulazak u 2025.
U Japanu i Južnoj Koreji ponoć je dočekana uz zvona, a narod se tradicionalno okupio u hramu Todai-ji u japanskoj prijestolnici Tokiju.
Proslava u Južnoj Koreji bila je ograničena, a u pojedinim dijelovima je ranije otkazana, zbog perioda žalosti povodom pada aviona u kojem je u nedjelju, 29. decembra, poginulo 179 ljudi.
Više od milion ljudi gledalo je spektakularan vatromet iznad Sydneyskog mosta, čime je označen početak 2025. godine u Australiji.
Stanovnici pacifičkog ostrva Kiritimati prvi su u svijetu dočekali Novu godinu.
Ponoć je na ostrvu otkucala u 11 sati po srednjoevropskom vremenu.
Kiritimati je dio mikronezijske ostrvske države Kiribati, u centralnom dijelu Tihog okeana.
Ta teritorija poznata je i po nazivu Božićno ostrvo.
Nova godina dočekana je 15 minuta kasnije i na ostrvu Čatam, kod istočne obale Novog Zelanda.
Osim na Novom Zelandu, Nova godina je u istom trenutku dočekana u Tokelauu, Samoi, Tongi, pojedinim dijelovima Antarktika, na ostrvima Feniks.
