Tužilački propusti u predmetima korupcije, ali i formalno sudsko potvrđivanje optužnica rezultiraju ogromnim trošenjem resursa i oslobađajućim presudama, kaže za Glas Amerike pravni savjetnik OSCE-a Francesco de Sanctis.
De Sanctis, koji je uključen u ovaj posao, govori da je OSCE primjetio da su mnogi predmeti korupcije okončani oslobađajućim presudama zbog tužilačkih grešaka u istrazi. Ali, kaže on, probleme ne uzrokuju samo oni.
Jedan od predmeta, koji se vodio pred Sudom BiH, pokazuje obostrani propust – sudski i tužilački.
Kao šef Grupe za prinudne naplate u Regionalnom centru Banja Luka Uprave za indirektno oporezivanje, Nedim Kulenović je primio mito 2016. godine.
Vlasnik jednog preduzeća prijavio je Kulenovića pravosudnim organima kada mu je zatražio 7.000 maraka. Sutradan je sa sobom ponio označene novčanice i predao ih Kulenoviću, a onda su upali policajci i uhapsili ga.
Optužnicu je podiglo Tužilaštvo BiH, a potvrdio je sudija za prethodno saslušanje. U svemu tome napravljen je propust – tužilac je propustio ispitati Kulenovića u fazi istrage. A prema Zakonu o krivičnom postupku, optužnica se ne može podići ako osumnjičeni nije bio ispitan.
Suđenje je išlo svojim tokom. Presudom je protiv Kulenovića odbijena optužba jer nikada nije ispitan u istrazi. Sutkinja, koja je vodila proces, rekla je da se radi o očiglednom propustu Tužilaštva i kasnije i Suda, prenio je BIRN BiH obrazloženje sudske presude.
Korupcija – problem koji se ne smatra ozbiljnim
I u izvještaju o vladavini prava u BiH, kojeg je krajem 2019. predstavio Reinhard Priebe, nezavisni pravni stručnjak Evropske unije, govori se o istim problemima.
„U predmetima korupcije na visokom nivou su uočene neobjašnjive profesionalne i pravne greške, nemar, zloupotreba postupka i upitne sudske odluke. Pored toga, kako se čini, za te greške niko ne odgovara”, kaže se u tom izvještaju.
Kod tužilaca koji rade predmetima korupcije OSCE primjećuje, između ostalog, slabosti u izradi optužnica, kao i da se optužnice podižu na osnovu nepotpunih dokaza. Jedna od zamjerki su i finansijske istrage koje bi u konačnici trebale voditi do oduzimanja imovine od koruptivnog zvaničnika.
„U većini slučajeva finansijske istrage su obavljene slabo. Ali, bilo je međutim nekoliko predmeta u kojima je istraga pravilno provedena, što ukazuje na to da je to zapravo moguće učiniti”.Francesco de Sanctis
Sudijama se, pored slabe kontrole prilikom potvrđivanja optužnica, zamjera i to što svoje odluke nejasno ili nedovoljno obrazlažu, navodi OSCE u izvještajima.
Osim toga, vidljivi su ozbiljni problemi u tumačenju pravnih propisa, kao i blage kazne za počinioce. Iako je ukazano na takvu kaznenu politiku, de Sanctis kaže da se pomak ne vidi.
„Tako da bi se možda moglo govoriti uopšteno da se korupcija ne smatra ozbiljnim problemom u Bosni i Hercegovini”, kaže on.
Urušuvanje povjerenja u pravosuđe
U posljednjih pet godina najviše se urušio kredibilitet pravosuđa i povjerenje javnosti u rad pravosudnih institucija, pokazuje istraživanje Transparency Internationala BiH.
Sada, prvi čovjek Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), koji je bio akter afere „Potkivanje” nastoji vratiti povjerenje u pravosuđe. A predsjednik te krovne pravosudne institucije Milan Tegeltija lično je svojim potezima doprinio urušavanju povjerenja.
U aferi „Potkivanje” Tegeltija je u kafani pričao o sudskim predmetima sa inspektorom SIPA-e Markom Pandžom i krajiškim biznismenom Nerminom Aleševićem. Tegeltija je napustio sastanak, a inspektor SIPA-e primio novac Aleševića. Tegeltija negira da je uzeo novac.
Članovi VSTV-a nisu vidjeli ništa sporno u Tegeltijinim kafanskim razgovorima o sudskim predmetima.
U konačnici, Tegeltija je oslobođen disciplinske odgovornosti, što je bilo i za očekivati jer su o tome odlučivali članovi VSTV-a koji su mu prethodno dali podršku.
Krajem prošle godine, Tegeltija je predstavio planove za poboljšanje pravosuđa. Neki od prioriteta su transparentnost i jačanje integriteta pravosuđa, ponovna izgradnja povjerenja javnosti u pravosudni sistem, kao i borba protiv korupcije.
U izvještaju stručnjaka o vladavini prava u BiH, kojeg je predstavio Priebe, kaže se kako je VSTV posljednjih godina i sam postao dio problema.
„Građani, pa čak i članovi pravosudne zajednice često percipiraju VSTV kao centar neotuđive moći u rukama osoba koje služe interesima mreže političkih pokrovitelja i utjecaja”, navodi se u izvještaju.
Neprihvatljivo da o disciplinskoj odgovornosti predsjednika ili članova VSTV-a odlučuje disciplinska komisija sastavljena upravo od članova VSTV-a, kaže se u izvještaju Priebea.
A za disciplinski postupak protiv Tegeltije u izvještaju se navodi: „Nije provedena nikakva suštinska disciplinska istraga. Propuštena je važna prilika da se postavi presedan kada je riječ o integritetu.”
Imenovati na osnovu znanja
Pravnog savjetnika OSCE-a Francesca de Sanctisa smo pitali kako je moguće poboljšati stanje u pravosuđu.
On odgovara da se poštenim sudijama i tužiocima koji rade na koruptivnim predmetima mora omogućiti da svoj posao obavljaju „bez toga da se suočavaju sa štetnim posljedicama ili prijetnjama zbog toga što rade svoj posao”.
Jedno od rješenja je i veća transparentnost pravosudnih institucija iz razloga, kako kaže de Sanctis, što je moguće da glavni tužioci otvore ili zatvore istragu bez nekog ozbiljnog razmatranja.
„Još jedan važan faktor leži u radu i integritetu VSTV-a. Naime, sudije i tužioci, naročito oni na ključnim rukovodnim pozicijama, trebaju biti izabrani na osnovu njihovog znanja i njihovog profesionalizma, a ne na osnovu njihovih veza”, kaže on.
