Linkovi

Izdvojeno

Dayton 25 godina kasnije: Sporazum koji je donio mir, ali nije riješio sve probleme

Slobodan Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman potpisuju mirovni sporazum u Daytonu 21. novembra 1995. godine. REUTERS/Eric Miller/
Slobodan Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman potpisuju mirovni sporazum u Daytonu 21. novembra 1995. godine. REUTERS/Eric Miller/

Kada su se početkom novembra 1995. godine lideri Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije i Hrvatske okupili u Daytonu, u američkoj državi Ohio, rat u BiH bio je duboko ušao u četvrtu godinu. Oko 100.000 ljudi je ubijeno, srpske snage su počinile genocid u Srebrenici, a glavni grad Sarajevo držale pod opsadom.

Nakon brojnih neuspjelih pokušaja pregovora, Sjedinjene Države su zadatak povjerile diplomati Richardu Holbrookeu koji je tri strane doveo u Dayton i dogovorio mir. Sukobi su morali biti prekinuti, a garant mira bio je NATO koji je u BiH rasporedio oko 60.000 trupa.

Sporazumom je potvrđena nezavisnost BiH, ali je zemlja podijeljena na dva entiteta sa značajnim stepenom autonomije - Federaciju BiH i Republiku Srpsku - što i danas stvara probleme u funkcionisanju.

Među Holbrookeovim saradnicima bio je James Pardew, kao predstavnik američkog sekretara odbrane. U pregovarački tim je ušao nakon što su njegov prethodnik i još dva člana tima u avgustu 1995. poginuli u saobraćajnoj nesreći na planini Igman prilikom putovanja u Sarajevo.

James Pardew: Dayton je bio uspješan, ali kasniji razvoj BiH je razočarenje
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:11 0:00

Pardew za Glas Amerike kaže da je u periodu prije Daytona najveći izazov bila složenost pregovaračkog procesa koji je podrazumijevao brojna putovanja u evropske prijestolnice, saradnju sa međunarodnim organizacijama poput NATO-a ili UN-a, te pregovore sa liderima koji su imali zacementirane pozicije.

„Morali smo se baviti Slobodanom Miloševićem u Beogradu, što je bilo izazovno i teško. Bio je vrlo lukava osoba i stvorio je tu fikciju da nekako nije uključen u rat u Bosni. To je sve bilo neistina. Ali svaki od lidera, Izetbegović sa Bosanskim Muslimanima, Tuđman u Hrvatskoj i drugi, svako od njih imao je svoje interese i svoje agende. A Holbrooke je morao krivudati kroz njih“, prisjeća se Pardew.

Kulminacija se dogodila na pregovorima u zračnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, gdje su lideri bivših jugoslovenskih država - Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević - dogovorili kraj rata. Sporazum je potpisan 21. novembra, a zvanično ratifikovan 14. decembra 1995. u Parizu.

Državni sekretar Warren Christopher otvara plenarnu sesiju mirovnih pregovora u vazduhoplovnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, 1. novembra 1995. AP Photo/Joe Marquette
Državni sekretar Warren Christopher otvara plenarnu sesiju mirovnih pregovora u vazduhoplovnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, 1. novembra 1995. AP Photo/Joe Marquette

Glavni cilj Daytona ispunjen

Daytonski sporazum je donio mir, ali brojni problemi su ostali neriješeni. Komplikovana teritorijalna i politička struktura otežavaju efikasno upravljanje, a veća pažnja je posvećena zaštiti etničkih grupa nego individualnih građanskih prava. Mnogi ratni zločinci ostali su nekažnjeni, a zemljom od sporazuma uglavnom upravljaju iste, nacionalne, stranke.

Robert Gelbard je u periodu od aprila 1997. do avgusta 1999. bio specijalni predstavnik Sjedinjenih Država za implementaciju Daytonskog sporazuma. Prethodno se također bavio regionom bivše Jugoslavije, uključujući i saradnju na planovima za hapšenje ratnih zločinaca.

„Otpor koji smo vidjeli kod nekih vlada u regionu, posebno kod Srbije, bio je izuzetan“, kaže Gelbard.

Robert Gelbard, Richard Holbrook, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. AP Photo/Bozo Vukicevic
Robert Gelbard, Richard Holbrook, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. AP Photo/Bozo Vukicevic

Ovaj bivši diplomata za Glas Amerike objašnjava da je prvi put u BiH putovao samo dvije sedmice nakon Daytonskog sporazuma, na zahtjev Richarda Holbrookea. Kaže da je kompromise poput mirovnog sporazuma lako kritizirati naknadno, ali da je on ispunio osnovni cilj – zaustavljanje ubijanja.

„Puno je problema s Daytonskim sporazumom, ali i dalje, 25 godina kasnije, mislim da je to bilo sjajno postignuće Richarda Holbrookea i onih koji su s njim radili“, navodi Gelbard. „Neuspjeh je nastao kasnije, kada su se stvari smirile, u nespremnosti međunarodne zajednice da stvori okolnosti kroz potrebnu političku volju da se to preispita, prepravi Ustav i stvori okruženje za pružanje drugačije vrste BiH koja bi bila uspješna država.“

James Pardew također kaže da je prioritet bio prekid rata, ali da je problem politička struktura koju je Dayton napravio:

„Jesmo li pravili greške? Naravno da jesmo. Nema savršenog pregovaranja. Ali rekao bih da je najveća davanje entitetima, Republici Srpskoj i Federaciji, toliko vlasti nad funkcioniranjem Bosne. Ne mislim da bismo mogli postići dogovor bez dva entiteta, ali mislim da smo mogli bolje odraditi posao ograničavanja moći koju entiteti imaju u remećenju države.“

Sjedinjene Države jesu odigrale ključnu ulogu u uspostavi mira, ali dugoročni cilj za BiH su bile evropske integracije. U proteklim godinama, bosanskohercegovački lideri su bezuspješno pokušavali izmijeniti Ustav, postići značajne reforme i ispuniti uslove za pristupanje Evropskoj uniji (EU), koja je i sama usporila pregovarački proces.

Uprkos svemu tome, Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju i specijalni predstavnik za Zapadni Balkan, kaže da evropski put za BiH nema alternativu:

„Daytonski mirovni sporazum bio je uspješan u postizanju svog primarnog cilja, u zaustavljanju rata, nasilja i patnje. U stvaranju osnove na kojoj bi građani BiH mogli graditi stabilniju, prosperitetniju i mirnu budućnost za sebe i svoju djecu. (…) Jasno je da još ima puno posla koji treba obaviti. Još nije ispunjena vizija BiH integrirane u evropsku porodicu.“

Matthew Palmer: Još ima mnogo posla koji treba obaviti za bolju BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:54 0:00

Odgovornost na bosanskim liderima

Povodom 25. godišnjice Daytona, američki Kongresmeni iz savezne države Ohio predstavili su rezoluciju o priznavanju važnosti sporazuma. Senatori Rob Portman i Sherrod Brown učinili su to u Senatu, a zastupnik Michael Turner, koji je u vrijeme potpisivanja sporazuma bio gradonačelnik Daytona, u Zastupničkom domu Kongresa.

Na desetu godišnjicu sporazuma, Richard Holbrooke je od tadašnje administracije predsjednika George W. Busha tražio da se jače angažuje u BiH, navodeći da je vlast na državnom nivou slaba, a korupcija raširena. Tada je govorio i da će bez članstva u EU balkanske države uvijek biti u neredu.

Robert Gelbard i danas kao ključne probleme u BiH vidi korupciju, komplikovanu birokratiju i nepovoljne uslove za ekonomski razvoj: „Pokušao sam navesti kompanije da ulažu u BiH. Vrlo malo interesa.“

James Pardew kaže da je razvoj BiH nakon 1995. godine bio razočarenje. Kao razloge navodi negativno djelovanje susjednih država, prevashodno Srbije, zatim štetan uticaj Rusije, te neuspjeh lokalnih lidera da stvore demokratsko i produktivno društvo.

Oba sagovornika kao primjer navode Milorada Dodika koji je nakon rata bio prozapadno orijentisani lider i imao snažnu međunarodnu podršku. U međuvremenu se okrenuo nacionalističkom narativu, prijeteći odvajanjem Republike Srpske od BiH. Sjedinjene Države su mu 2017. godine uvele sankcije upravo zbog opstrukcije Daytonskog sporazuma.

Milorad Dodik i Robert Gelbard obraćaju se konferenciji za novinare u Banjoj Luci.
Milorad Dodik i Robert Gelbard obraćaju se konferenciji za novinare u Banjoj Luci.

„Milorad Dodik je bio aktivan 1995. godine kada se sve ovo događalo. Ne mogu vjerovati da je on još uvijek na vlasti u Republici Srpskoj i da nije voljan da preduzme bilo kakav kompromis koji bi, po njegovom mišljenju, oslabio položaj Republike Srpske. Iako bi ti kompromisi mogli biti u najboljem interesu Srba koji tamo žive“, kaže Pardew.

„Kada pomislim na bilo koga u toj zemlji, on me je najviše razočarao“, navodi Gelbard. „Gledajući Republiku Srpsku, u početku su oni mrzili Dayton, a sada Dodik stalno govori - volim Dayton. A razlog zašto voli Dayton je taj što strukture, nažalost, ne dopuštaju istinsko upravljanje državom.“

Gelbard kaže da je mirovni sporazum dao privremeni okvir za upravljanje, ali da BiH stagnira, te da su neophodne promjene u Ustavu i strukturi, koje ne moraju nužno značiti ukidanje entiteta. Dodaje da je za takav proces ključna politička volja koju vidi kod Bošnjaka i djelimično kod Hrvata, ali da bi proces trebala voditi EU, na koju se dugo čeka da pokaže političku volju:

„Ovo bi bila predivna prilika da Evropa pokaže odgovornost i da EU preuzme odgovornost, uz snažnu američku podršku, za sazivanje grupe, međunarodne konferencije, za preuređivanje Ustava Bosne i stvaranje efikasne mogućnosti upravljanja Bosnom.“

Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević nas samitu u Rimu od Daytonskom mirovnom sporazumu, februar 1996. godine. REUTERS/Paolo Cocco/Files
Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević nas samitu u Rimu od Daytonskom mirovnom sporazumu, februar 1996. godine. REUTERS/Paolo Cocco/Files

Pardew ne misli da je tako nešto moguće: „Neće biti Daytona 2.“ Prema njegovim riječima, odgovornost je na bosanskohercegovačkim političarima koji su umjesto saradnje i razvoja izabrali podjele, iako ih Daytonski sporazum ne ograničava u pozitivnim promjenama:

„Dok ne budemo imali lidere koji su spremni raditi zajedno i prema takvim ciljevima, mislim da će Bosna i dalje biti neuspjeh. A što to uzrokuje? Uzrokuje da mladi ljudi odlaze i traže prilike negdje drugdje, te stvara neku vrstu slomljenog sistema pod međunarodnom podrškom. I mislim da je to tragično. To sigurno nije ono što smo namjeravali 1995.“

Specijalni američki predstavnik za Zapadni Balkan, Matthew Palmer, kaže da su za BiH ključne reforme i da sistem mora biti funkcionalniji, sposobniji za obezbjeđivanje roba i usluga građanima, te da mora vlast držati odgovornom.

„Oni koji su na pozicijama moći i odgovornosti moraju biti odgovorni za svoje postupke. Sistem, država i institucije BiH moraju raditi za sve“, kaže Palmer.

See all News Updates of the Day

Nastavljaju se potraga za žrtvama i istraga o padu aviona u Washingtonu

Radnici hitne pomoći izvlače stradale iz rijeke Potomac nakon sudara American Eagle leta 5342 i helikoptera Black Hawk, što se vidi iz Virginije, 30. januara 2025.
Radnici hitne pomoći izvlače stradale iz rijeke Potomac nakon sudara American Eagle leta 5342 i helikoptera Black Hawk, što se vidi iz Virginije, 30. januara 2025.

Više američkih agencija istražuje uzrok sudara u zraku između putničkog aviona American Airlinesa i američkog vojnog helikoptera u blizini Washingtona u srijedu uveče.

Među 64 putnika i članova posade na letu American Airlinesa, kojim upravlja povezana PSA Airlines, i tri člana posade na vojnom helikopteru UH-60 Black Hawk, izvijestili su u četvrtak savezni i lokalni zvaničnici, nema preživjelih. Obje letjelice su se srušile u rijeku Potomac u blizini nacionalnog aerodroma Reagan, nedaleko od Washingtona u Arlingtonu u Virginiji. Operacije traganja se nastavljaju.

Američki ministar saobraćaja Sean Duffy, koji se pridružio predsjedniku Donaldu Trumpu na konferenciji za novinare u Bijeloj kući kako bi razgovarali o nesreći, rekao je da su i aviokompanija i helikopter bili na "standardnim obrascima leta" koji su doveli do sudara.

Na konferenciji za novinare Trump je pozvao na trenutak šutnje za žrtve i rekao da se svaka imovina na lokalnom, državnom i federalnom nivou koristi u misiji oporavka.

On je rekao da Nacionalni odbor za sigurnost u saobraćaju vodi istragu o uzroku nesreće, koja će uključivati Federalnu upravu za avijaciju i istražnu jedinicu američke vojne avijacije.

Trump je također sugerirao da su prethodne administracije, na čelu s demokratskim predsjednicima Barackom Obamom i Joeom Bidenom, snizile standarde za zapošljavanje kontrolora letenja i za to okrivio inicijative za raznolikost, jednakost i inkluziju u saveznoj vladi. Rekao je da je prošle sedmice poništio te inicijative izvršnim naredbama.

FBI agent nosi krhotine, nakon što se American Eagle let 5342 sudario sa helikopterom Black Hawk dok se približavao nacionalnom aerodromu Ronald Reagan u Washingtonu i srušio se u rijeku Potomac, u Arlingtonu, Virginia, 30. januara 2025.
FBI agent nosi krhotine, nakon što se American Eagle let 5342 sudario sa helikopterom Black Hawk dok se približavao nacionalnom aerodromu Ronald Reagan u Washingtonu i srušio se u rijeku Potomac, u Arlingtonu, Virginia, 30. januara 2025.

Što se tiče kontrolora leta, Trump je rekao: „Želimo najpametnije, najpametnije, najoštrije. Želimo nekoga ko je psihološki superioran i to je ono što ćemo imati."

Trump je rekao da je moguće da je posada helikoptera kriva, ali će to biti otkriveno u istrazi. Na pitanje kako je mogao zaključiti da je inicijativa za raznolikost doprinijela nesreći, odgovorio je: "jer imam zdrav razum".

Na konferenciji za novinare govorio je i američki ministar odbrane Pete Hegseth. Rekao je da je helikopter američke vojske bio na godišnjem noćnom trenažnom letu i da je “tragično, napravljena greška. Postojala je neka vrsta problema sa nadmorskom visinom koji smo odmah počeli da istražujemo.”

Dvije letjelice su se sudarila dok je putnički avion bio na svom konačnom prilazu i srušile se u rijeku Potomac pored aerodroma. Ministar saobraćaja Duffy rekao je da se avion razbio na tri dijela i pao u vodu.

Na ranijoj konferenciji za novinare u četvrtak, šef vatrogasne i hitne službe Washingtona John Donnelly rekao je da je oko 300 ljudi iz hitnih službi iz lokalnih, državnih i saveznih agencija na licu mjesta u, kako je rekao, izuzetno hladnim, vjetrovitim uvjetima sa ledom na vodi.

On je rekao da su vjetar i struje raširili olupinu najmanje jedan do dva kilometra niz rijeku, otežavajući napore za pronalazak.

Američki senatori iz Virdžinije Tim Kaine i Mark Warner rekli su na konferenciji za novinare da su godinama izražavali zabrinutost zbog nivoa zračnog saobraćaja u području Washingtona, ali su istakli da nije pravo vrijeme za pokretanje tih pitanja.

Oni su također odložili istragu NTSB-a koja je u toku. Ta agencija nije bila zastupljena na jutarnjoj konferenciji za novinare, ali se očekivalo da će održati brifing kasnije u četvrtak.

Tokom noći, američka organizacija za umjetničko klizanje saopštila je da je nekoliko članova njene zajednice, uključujući sportiste, trenere i članove porodice, bilo među putnicima u avionu.

"Slomljeni smo ovom neopisivom tragedijom i čvrsto smo uz porodice žrtava u našim srcima", saopštila je organizacija.

Kremlj i ruski mediji navode da su u avionu bili ruski umjetnički klizači, uključujući par svjetskih prvaka Evgeniju Šiškovu i Vadima Naumova. Trump je rekao da će njegova administracija omogućiti povratak njihovih posmrtnih ostataka u Rusiju.

Ova nesreća je bila najsmrtonosnija zračna nesreća od 2001. godine, kada se srušio let American Airlinesa u Belle Harboru u New Yorku, pri čemu je poginulo 260 ljudi.

Neke informacije za ovaj izvještaj dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Nema preživjelih u sudaru putničkog aviona i vojnog helikoptera iznad aerodroma u Washingtonu

Spasilački čamci pretražuju vode rijeke Potomac nakon što se avion na prilazu nacionalnom aerodromu Reagan srušio u rijeku u blizini Washingtona, 30. januara 2025. godine.
Spasilački čamci pretražuju vode rijeke Potomac nakon što se avion na prilazu nacionalnom aerodromu Reagan srušio u rijeku u blizini Washingtona, 30. januara 2025. godine.

Strahuje se da je na desetine ljudi poginulo u četvrtak nakon što su se putnički avion i američki vojni helikopter sudarili dok se mlaznjak približavao slijetanju na Nacionalni aerodrom Ronald Reagan u blizini Washingtona.

U saopštenju Federalne uprave za avijaciju navodi se da je avion, kojim upravlja American Airlines, putovao iz Wichite, Kanzas, i približavao se sletnoj pisti kada se sudar sa helikopterom Sikorsky H-60 dogodio oko 21 sat.

Vlasti na ranom brifingu u četvrtak s novinarima nisu potvrdile smrtne slučajeve u nesreći, rekavši da je fokus tada bio na operaciji spašavanja.

Šef vatrogasne službe Washingtona John Donnelly je rekao da ekipe koje uključuju oko 300 spasilaca rade u mračnim, teškim uslovima, sa hladnom vodom oko 2,5 metra dubokom u područjima gdje se nalazi olupina.

Američki senator Roger Marshall iz Kanzasa rekao je na brifingu: "Tugujemo sa porodicama koje su izgubile voljene."

Američki senator Roger Marshall iz Kanzasa, odakle je let krenuo, sugerirao je da su svi u avionu umrli, rekavši na konferenciji za novinare na aerodromu Reagan u četvrtak rano ujutru da je "zaista teško kada izgubite vjerovatno više od 60 Kanzašana istovremeno".

"Kada jedna osoba umre, to je tragedija, ali kada umre mnogo, mnogo, mnogo ljudi, to je nepodnošljiva tuga", rekao je. "To je slomljeno srce preko svake mjere."

Asocijacija za američko umjetničko klizanje je saopštilo da je nekoliko članova njene zajednice, uključujući sportiste, trenere i članove porodice, bilo među putnicima u avionu.

"Slomljeni smo ovom neopisivom tragedijom i čvrsto držimo porodice žrtava u našim srcima", saopštila je organizacija.

Zvaničnici su rekli da su tri vojnika američke vojske bila u helikopteru, koji je izvodio trenažni let. American Airlines je u saopćenju naveo da je na letu bilo 60 putnika i četiri člana posade.

Ronald Reagan Washington National Airport u blizini Washingtona, DC. (Google mape)
Ronald Reagan Washington National Airport u blizini Washingtona, DC. (Google mape)

"Možemo potvrditi da je letjelica uključena u večerašnji incident bio vojni helikopter UH-60 iz Fort Belvoir, Virginia", navodi se u saopćenju vojske. “Radimo s lokalnim zvaničnicima i pružit ćemo dodatne informacije kada postanu dostupne.”

Kremlj i ruski mediji navode da su u avionu bili ruski umjetnički klizači, uključujući par svjetskih prvaka Evgeniju Šiškovu i Vadima Naumova.

“Danas su loše vijesti iz Washingtona. Žao nam je i upućujemo naše saučešće porodicama i prijateljima", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima.

Na snimku sudara snimljenom kamerom u obližnjem Kennedy centru vide se dva seta svjetala koji se spajaju prije nego što eruptira vatrena lopta. Podaci iz aviona su pokazali da je trenutak sudara bio na visini od oko 120 metara.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je na svojoj platformi Truth Social: "Kakva je ovo užasna noć."

“VEDRA NOĆ, svjetla u avionu su gorjela, zašto se helikopter nije popeo ili spustio, ili skrenuo. Zašto kontrolni toranj nije rekao helikopteru šta da radi umjesto da pita da li su vidjeli avion", rekao je Trump. “Ovo je loša situacija koja izgleda da ju je trebalo spriječiti. NIJE DOBRO!!!”

Američki ministar odbrane Pete Hegseth nazvao je situaciju "apsolutno tragičnom".

“Napori potrage i spašavanja još uvijek traju. Molitve za sve pogođene i njihove porodice”, rekao je Hegset na X.

Američki senator Roger Marshall, koji predstavlja Kanzas, nazvao je nesreću "ništa drugo nego noćna mora".

Čamac u blizini Nacionalnog aerodroma Ronald Reagan Washington, četvrtak, 30. januara 2025., u Arlingtonu,
Čamac u blizini Nacionalnog aerodroma Ronald Reagan Washington, četvrtak, 30. januara 2025., u Arlingtonu,

Izvršni direktor American Airlinesa Robert Isom rekao je da on i tim iz kompanije putuju u Washington kako bi pružili pomoć.

"Ovo je težak dan za sve nas u američkim avio-kompanijama i naši napori su sada u potpunosti fokusirani na potrebe naših putnika, članova posade, partnera, hitne pomoći, zajedno sa njihovim porodicama i voljenima", rekao je Isom u videu izjava.

Posljednja fatalna nesreća američkog putničkog aviona dogodila se 2009. godine u Buffalu, New York.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su iz Associated Pressa i Reutersa

Zaustavljanje američke pomoći pogodilo cijeli svijet

Humanitarci: Zamrzavanje američke pomoći dovelo u opasnost živote širom svijeta
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:08 0:00

Programi pomoći financirani od strane SAD-a širom svijeta otpuštaju osoblje i zatvaraju se ili pripremaju za zaustavljanje operacija, jer je do sada neviđeno zamrzavanje gotovo sve strane pomoći od strane Trumpove administracije dovelo do njenog iznenadnog zaustavljanja.

Državni sekretar Marco Rubio, koji je u početku izuzeo samo hitne programe hrane i vojnu pomoć Izraelu i Egiptu iz pauze pomoći, pristao je u utorak da barem privremeno nastavi trošiti novac na humanitarne programe koji pružaju lijekove za spašavanje života, medicinske usluge, hranu, sklonište i pomoć za izdržavanje, prema kopiji koju je pribavio Associated Press.

Dok su neki u humanitarnoj zajednici izrazili nadu da će Rubiov potez spasiti više programa koji održavaju na životu izbjeglice, teško bolesne i druge širom svijeta, operacije svih vrsta koje financira SAD ubrzale su tempo otpuštanja, odsustava i zatvaranja programa.

Predsjednik Donald Trump naredio je 90-dnevno zamrzavanje prošle sedmice kako bi administracija imala vremena da razmotri koji će od hiljada humanitarnih, razvojnih i sigurnosnih programa nastaviti dobivati novac od SAD-a.

Trump je također pauzirao federalne grantove i zajmove unutar Sjedinjenih Država, ali je sudija privremeno blokirala taj napor u utorak.

Borba s globalnim razmjerima obustavljanja pomoći

Sjedinjene Američke Države su daleko najveći svjetski izvor strane pomoći, iako druge zemlje daju veći dio svojih budžeta. Obezbjeđuje 4 od svakih 10 dolara doniranih za humanitarnu pomoć.

"Zajednica humanitarne pomoći bori se s tim koliko je egzistencijalna ova suspenzija pomoći", rekla je Abby Maxman, predsjednica Oxfam America, jedna od rijetkih službenika za pomoć koji su spremni javno govoriti o utjecaju zamrzavanja, nakon upozorenja Trumpove administracije da to ne čini.

Trumpova administracija je u ponedjeljak na odsustvo stavila više od 50 visokih zvaničnika američke Agencije za međunarodni razvoj jer su mnogi pomagali organizacijama da se nose sa zamrzavanjem. Vršilac dužnosti šefa USAID-a rekao je da istražuje da li se zvaničnici opiru Trumpovim naredbama.

Politika SAD-a decenijama je bila da se pomoć koja se daje u inostranstvu isplati sama za sebe kroz veću nacionalnu sigurnost, stabilizaciju regiona i ekonomija i poboljšanje odnosa sa partnerima.

Ali mnogi zvaničnici Trumpove administracije i republikanski zakonodavci vjeruju da je mnogo strane pomoći novac koji treba potrošiti ili uštedjeti kod kuće.

Za svaki program, "očekujemo da se State Department brani, pokaje ili, u nekim slučajevima, iznese argumente za nastavak njihovih programa", rekao je predstavnik Brian Mast, republikanski predsjednik Komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma.

Većina američkih sredstava za ukrajinsku vojsku nije pogođena

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy kaže da zamrzavanje SAD-a ne utiče na vitalnu američku podršku njegovoj vojsci dok se bori protiv invazije ruskih snaga. To je uglavnom tačno.

Jedina vojna pomoć za koju je zadužen State Department i koja je stoga pokrivena pauzom je strano vojno finansiranje i međunarodno vojno obrazovanje i obuka. Postoje i drugi fondovi za mirovne operacije UN-a i programe deminiranja.

Međutim, većina ukrajinske vojne pomoći dolazi od Pentagona. To uključuje program koji se crpi iz postojećih zaliha oružja i drugi koji se zove Inicijativa za pomoć u sigurnosti Ukrajine, koji se koristi za plaćanje ugovora o oružju koji ne bi bilo isporučeni godinu dana ili više.

Nijedan od programa Ministarstva odbrane nije direktno pogođen zamrzavanjem, iako američki zvaničnici kažu da ni ništa nije u planu.

Ali civilni programi od vitalnog značaja za ratne napore Ukrajine dolaze iz State Departmenta. Za njih nema riječi o izuzecima. To uključuje podršku za plate koju SAD daju da bi ukrajinska vlada ostala u funkciji uprkos šteti koju je rat nanio ekonomiji.

Ta podrška je važna, rekao je Bredley Bowman iz Fondacije za odbranu demokratije. “Ali mislim da ako naši evropski saveznici dobro čitaju politički trenutak u Sjedinjenim Državama, bolje bi bilo da krenu, kažem brzo, da pokušaju preuzeti većinu ili sav taj teret.”

Novac za ukrajinske veterane i druge programe nije pošteđen

SAD su poslale naredbe za obustavu rada ratnim civilnim programima koje podržavaju u Ukrajini.

To uključuje Veteran Hub, neprofitnu organizaciju koja vodi telefonsku liniju za krizne situacije i prima do 1.300 poziva mjesečno od ukrajinskih veterana kojima je potrebna socijalna i psihološka podrška.

Dobivši nalog za prekid rada ovog vikenda, Ivona Kostyna, liderka neprofitne organizacije, shvatila je da bi mogla izgubiti polovinu svog obučenog osoblja od 31.

„Da smo imali jedno, recimo, upozorenje, pa čak i dvonedeljno upozorenje, bilo bi nam mnogo lakše“, rekla je ona. “Mogli smo nekako da se osiguramo za ovo vrijeme. Ali jednostavno nije bilo nikakvog upozorenja.”

U danima prije zamrzavanja u SAD-u, Veteran Hub je primio poziv od nekoga ko je na ivici da se povrijedi, rekao je Kostyna. Osoblje dežurne linije slalo je poruku osobi tokom noći.

"A sada ono što imamo je linija koja ne radi i u suštini nema odgovora, što je za nas zastrašujuće", rekla je.

Za neke 'smrtna kazna'

U južnoafričkoj državi Zimbabveu, Gumisayi Bonzo, direktorica zdravstvene neprofitne organizacije, zabrinuta je za svoju organizaciju - i za sebe.

Zimbabve je jedna od rijetkih afričkih zemalja koja je postigla prekretnicu u dijagnostici HIV/AIDS-a, liječenju i suzbijanju virusnog opterećenja. To je velikim dijelom zahvaljujući revolucionarnom HIV programu koji je kreirao republikanski predsjednik George W. Bush, zaslužan za spašavanje više od 20 miliona života.

Program - Predsjednikov plan za hitne slučajeve za pomoć AIDS-u, ili PEPFAR - bio je na meti republikanskih tvrdolinijaša. Bonzo još nije čula o prekidu finansiranja svoje grupe Trans Smart Trust, koja promovira zdravstvene usluge za biseksualne i transrodne osobe u zemlji u kojoj diskriminacija i stigma obeshrabruju mnoge da potraže liječenje.

"Svi su trenutno zbunjeni", rekla je Bonzo.

Ovj 54-godišnjakinja se već 23 godine liječi od HIV-a zahvaljujući podršci PEPFAR-a koja je lijekove učinila pristupačnim.

“Religiozno uzimam lijekove više od dvije decenije, ponovo živim normalnim životom i odjednom moramo prestati”, rekla je. “To je smrtna presuda za mnoge ljude.”

Rubiovi izuzeci ne pokrivaju programe koji se bave abortusom, planiranjem porodice, konferencijama ili bilo čim u vezi s različitošću, jednakošću i inkluzijom ili promjenom spola.

Neki to nazivaju 'okrutnim' prekidom

Gyude Moore, bivši ministar u kabinetu Liberije, koji je sada saradnik u Centru za globalni razvoj sa sjedištem u SAD-u, rekao je da će zamrzavanje u SAD naštetiti životima širom Afrike.

Podrška SAD-a pomogla je zapadnoj Africi da se oporavi od godina opakih ratova. Novac iz USAID-a pomogao je u plaćanju školskih ručkova, podržao obrazovanje djevojčica, ojačao zdravstveni sistem i pomogao malim poljoprivrednicima.

Moore je, kao i mnoge kolege, nazvao iznenadni prekid "okrutnim".

“Nema prostora za pomicanje,” rekao je.

Napuštanje ove pomoći šteti SAD-u, jer "ne pravi razliku između saveznika, partnera i protivnika", dodao je.

A američki rival Kina rado će se preseliti u područja Afrike kako bi izgradila svoj utjecaj i poslovne ugovore u zemljama bogatim resursima, kažu Moore i drugi analitičari.

"Hranjenje gladne djece u Liberiji ili neuhranjene djece u Keniji, obezbjeđivanje antiretrovirusnih lijekova koji spašavaju živote u Ugandi - ništa od toga ne potkopava američke interese", rekao je Moore.

Zabrinutost zbog gubitka terena od Kine

SAD su također pokušale da podignu svoj profil u južnom Pacifiku kako bi se suprotstavile uticaju Kine, uključujući jačanje potrošnje USAID-a za nacije koje su među najzavisnijima od razvojnog finansiranja.

Tokom posjeta Pacifiku 2024. godine, zvaničnici su najavili više od 15 miliona dolara za novu potrošnju, za jačanje otpornosti na prirodne katastrofe, podršku ekonomskom rastu, pomoć zemljama da izdrže razorne posljedice klimatskih promjena i još mnogo toga.

Trumpova administracija zamrzava stranu razvojnu pomoć

Ovaj potez izazvao je pitanja u američkoj i međunarodnoj humanitarnoj zajednici, u Ujedinjenim nacijama i u salama Kapitola.
Ovaj potez izazvao je pitanja u američkoj i međunarodnoj humanitarnoj zajednici, u Ujedinjenim nacijama i u salama Kapitola.

Trumpova administracija naredila je tromjesečnu pauzu za gotovo svu stranu razvojnu pomoć, kako bi se vidjelo šta se uklapa u predsjednikovu politiku “Amerika na prvom mjestu”. Grupe za pomoć i čuvari ljudskih prava upozoravaju da će zamrzavanje dovesti u opasnost nebrojene živote širom svijeta.

SAD su najveći svjetski pružatelj humanitarne pomoći i globalni lider u prevenciji i liječenju HIV-a kroz Predsjednikov plan za hitne slučajeve za pomoć AIDS-u, ili PEPFAR program.

U fiskalnoj 2023. godini, SAD su potrošile nešto manje od 70 milijardi dolara na razvojnu pomoć, većinu preko Američke agencije za međunarodni razvoj - USAID.

U roku od nekoliko sati nakon što je prošle sedmice preuzeo dužnost, predsjednik Donald Trump stavio je na čekanje svu pomoć u hrani osim najhitnije, što je dio njegovog zaduženja za usklađivanje vanjskog stava nacije sa svojom politikom America First. Njegovom izvršnom naredbom pauziraju se nove obaveze i isplate sredstava razvojne pomoći na 90 dana dok se ne pregledaju.

Ovaj potez izazvao je pitanja u američkoj i međunarodnoj humanitarnoj zajednici, u Ujedinjenim nacijama i u salama Kapitola.

Državni sekretar Marco Rubio najavio je u utorak, u dopisu, izuzeća od zamrzavanja. To uključuje lijekove za spašavanje života, medicinske usluge, hranu, sklonište i pomoć za izdržavanje.

"Ovo izuzeće se ne odnosi na aktivnosti koje uključuju abortuse, konferencije o planiranju porodice, administrativne troškove... rodne ili DEI [raznolikost, jednakost i inkluziju] ideološke programe, transrodne operacije ili drugu pomoć koja nije za spašavanje života", navodi se u dopisu.

U utorak je Jim Risch, predsjedavajući Odbora za vanjske poslove Senata, iskoristio sedmičnu konferenciju za novinare kako bi rekao da Trumpov potez podstiče veću transparentnost jer se žalio da je ranije komitetu bilo teško dobiti informacije od vladinih agencija.

State Department je u utorak izdao opširno objašnjenje naredbe, za koju kaže da nastoji da osigura da programi budu "efikasni i u skladu sa američkom spoljnom politikom u okviru programa America First".

“Predsjednik Trump je jasno rekao da Sjedinjene Države više neće slijepo dijeliti novac američkog naroda bez povrata”, stoji u izjavi glasnogovornice State Departmenta Tammy Bruce. "Preispitivanje i preusmjeravanje strane pomoći u ime vrijednih poreznih obveznika nije samo prava stvar, to je moralni imperativ."

Izuzeci, nastavio je Bruce, uključuju strano vojno finansiranje za Izrael i Egipat i hitnu pomoć u hrani. Memorandum je također dao „primjere ovog nevjerovatnog finansiranja“, koji uključuje rashode od čak 102 miliona dolara za financiranje rada neprofitne humanitarne pomoći Međunarodnog medicinskog korpusa u ratom razorenoj Gazi i relativno malih „612.000 dolara za financiranje tehničke pomoći za planiranje porodice u Latinskoj Americi.”

Bijela kuća je također iznijela svoje obrazloženje za sličan potez pauzirajući domaće grantove i zajmove počevši od utorka, iako sekretarica za štampu Karoline Leavitt nije mogla pojasniti koji su domaći programi pauzirani.

"U protekle četiri godine, vidjeli smo kako Bidenova administracija troši novac kao pijani mornari," rekla je ona. "To je veliki razlog što smo imali inflacionu krizu u ovoj zemlji. I na ovoj administraciji je da osigura, opet, da se svaki peni uzima u obzir, iskreno."

Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev Glasa Amerike za više detalja o tome na koje programe pomoći će uticati. Ali što se tiče globalnih pitanja javnog zdravlja, Trumpov stav je jasan: on je također najavio, prvog dana na funkciji, da će se povući iz Svjetske zdravstvene organizacije, navodeći zabrinutost da su SAD “okradene” kao najveći donator te organizacije. . Isto je radio i tokom svog prvog mandata.

Kako se nalozi za obustavu rada uvode u programe koje finansira SAD u desetinama zemalja, humanitarne grupe alarmiraju budućnost programa vrijednih milijardama dolara koji se fokusiraju na pitanja kao što su rodna jednakost, razvoj poslovanja i obezbjeđivanje Lijekovi protiv HIV-a koje finansiraju SAD, koje su zvaničnici Bidena nazvali "ključnim stubom" odnosa Washingtona sa svijetom u razvoju.

"Generalni sekretar sa zabrinutošću primjećuje najavu pauze u američkoj vanjskoj pomoći", rekao je Stephane Dujarric, glasnogovornik generalnog sekretara Ujedinjenih naroda. “On poziva da se razmotre dodatna izuzeća kako bi se osiguralo kontinuirano pružanje ključnih razvojnih i humanitarnih aktivnosti za najugroženije zajednice širom svijeta. Ti životi i sredstva za život zavise od ove podrške.”

Najveći pojedinačni projekat USAID-a prošle godine obezbijedio je 14 milijardi dolara makroekonomske pomoći Ukrajini - što je kritično, kaže Ukrajina, za podršku njenom stanovništvu dok se brani od ruske invazije.

„Postoji stvarna zabrinutost zbog neposrednog uticaja naloga za obustavu rada na stranoj pomoći“, rekla je Esther Brimmer, viši saradnik James H. Binger za globalno upravljanje u Vijeću za vanjske odnose. “Moramo imati na umu da strana pomoć uključuje takve humanitarne projekte koji se odnose na davanje vakcina, na primjer, djeci širom svijeta kako bi se osiguralo da ne dobiju zarazne bolesti.”

Čuvari ljudskih prava kažu da pozdravljaju čvrstu odgovornost nad sredstvima američkih poreskih obveznika, ali da se ne pauziraju pomoć tokom revizije.

"Ako želite da pregledate svu pomoć, počnite sa pregledom", rekla je Nicole Widdersheim, zamjenica direktora za Washington u Human Rights Watchu.

“On želi da bude predsjednik koji će ponovo uspostaviti utjecaj SAD-a širom svijeta i pomoći Americi da napreduje”, rekao je Widdersheim, govoreći o Trumpu. “Nećeš moći prosperirati ako nećeš pomoći zemlji da izađe iz sukoba, ako nećeš pomoći zemlji da postane demokratska i da imaš institucije od povjerenja koje rade i štite novac investitora i imaju uspostavljenu dobru poslovnu klimu i dobru okruženje za ulaganje u poslovanje i trgovinu. Mislim, to je donja linija za razvojnu pomoć.”

A uticaj se na direktan način osjetio i u utorak. U Johanesburgu, u Južnoj Africi, radnici mnogih gradskih HIV organizacija koje finansiraju SAD probudili su se kako bi prekinuli rad.

"Nikad nisam mislio da ću se probuditi ujutro i da će mi biti zabranjeno da idem na posao", rekla je zdravstvena radnica za vodeće novine iz Johanesburga. Ime je dala samo kao Mary, rekavši da se plaši profesionalne reakcije.

„Kršim svoju Hipokratovu zakletvu da ne činim zlo i da činim dobro“, nastavila je. “Nisam tamo, što šteti ljudima... i tu zakletvu shvatam veoma ozbiljno.”

Kim Lewis je doprinijela ovom izvještaju. Neke informacije za ovu priču stigle su iz Reutersa.

Palestinci se vraćaju u Gazu dok Trump pojačava napore za njihovo raseljavanje

Palestinci, koji su raseljeni na jug po izraelskoj naredbi tokom rata, vraćaju se svojim domovima u sjevernoj Gazi, u blizini grada Gaze, 27. januara 2025. godine.
Palestinci, koji su raseljeni na jug po izraelskoj naredbi tokom rata, vraćaju se svojim domovima u sjevernoj Gazi, u blizini grada Gaze, 27. januara 2025. godine.

Veliki broj Palestinaca nastavlja marširati s juga Pojasa Gaze prema svojim kućama u gradu Gazi i sjevernim područjima enklave nakon što je Izrael otvorio kontrolne punktove i pustio ljude da prođu.

Raseljeni Palestinci uglavnom su pješice, putujući kroz područja koja su sada uglavnom u ruševinama nakon 15 mjeseci rata između Izraela i Hamasa.

Do kasno u ponedjeljak, Hamasove vlasti u Gazi saopćile su da je prešlo više od 300.000 ljudi. Oko milion ljudi dobilo je naređenje da napusti sjevernu Gazu kada je izraelska ofanziva počela u oktobru 2023. nakon napada Hamasa na Izrael.

Masovna migracija Palestinaca dolazi kada je američki predsjednik Donald Trump udvostručio svoj kontroverzni prijedlog da se nasilno preseli veliki broj Palestinaca u susjedni Jordan i Egipat.

"Kada pogledate pojas Gaze, to je pakao toliko godina", rekao je Trump novinarima u ponedjeljak navečer na Air Force One-u. “Mogli biste natjerati ljude da žive u područjima koja su mnogo sigurnija i možda mnogo bolja, a možda i mnogo ugodnija.”

Trump je prvi put iznio tu ideju u subotu, rekavši da želi da Jordan i Egipat prime više raseljenih Palestinaca u sklopu napora da se "očisti" Gaza.

Hamas, teroristička grupa koju su proglasili SAD i Izrael, a koja vlada Gazom, rekao je da masovni povratak Palestinaca svojim domovima predstavlja odbijanje bilo kakvog prijedloga masovne deportacije.

U saopćenju objavljenom na internetu u ponedjeljak, glasnogovornik Hamasa Abdul Latif al-Qanou rekao je da te scene “predstavljaju još jedan neuspjeh okupacije u postizanju ciljeva rata istrebljenja i uništenja i poruku prkosa svakom novom pokušaju njihovog raseljavanja”.

Povratak Palestinaca u grad Gazu dolazi u ranim fazama šestosedmičnog prekida vatre, prvog u trofaznom dogovoru između Izraela i Hamasa. Prva faza do sada je rezultirala oslobađanjem sedam talaca držanih u Gazi, oslobađanjem 300 palestinskih zatvorenika koje drži Izrael i navalom humanitarne pomoći u Gazu. Sljedeća runda oslobađanja talaca trebala bi se održati kasnije ove sedmice.

Trumpov tim upravljao je krhkim prekidom vatre, osiguranim u posljednjim danima administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena. Trumpov izaslanik za Bliski istok, Steve Witkoff, trebao bi se kasnije ove sedmice sastati s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Izraelu kako bi razgovarali o implementaciji prve faze primirja i pregovorima o drugoj fazi.

Prije posjete Izraelu, Witkoff će u utorak svratiti u Saudijsku Arabiju kako bi se sastao s prijestolonasljednikom princom Mohamedom bin Salmanom, rekao je američki zvaničnik.

Raseljeni Palestinci stižu u sjeverni pojas Gaze, nakon odluke Izraela da dozvoli hiljadama njih da se vrate prvi put od prvih sedmica 15-mjesečnog rata s Hamasom, 27. januara 2025.
Raseljeni Palestinci stižu u sjeverni pojas Gaze, nakon odluke Izraela da dozvoli hiljadama njih da se vrate prvi put od prvih sedmica 15-mjesečnog rata s Hamasom, 27. januara 2025.

Arapsko odbijanje

Palestinci i arapske države, uključujući Egipat i Jordan, odbacile su Trumpovu ideju da primi Palestince, strahujući da bi njihovo raseljavanje postalo trajno.

Ali nakon njegovih poziva tokom vikenda s jordanskim kraljem Abdulahom i egipatskim predsjednikom Abdel-Fatahom el-Sisijem, Trump je izrazio uvjerenje da će lideri nadvladati svoje protivljenje.

„Volio bih da uzmu malo. Pomogli smo mu mnogo, i siguran sam da bi oni pomogao nama”, rekao je Tramp o Sissi-ju. „Ali mislim da bi on to uradio, a mislim da bi to uradio i kralj Jordana.”

Trump je rekao da će o tom pitanju razgovarati s Netanyahuom "vrlo brzo". Prema američkim zvaničnicima, izraelski premijer bi mogao posjetiti Washington već sljedeće sedmice.

Netanyahu i njegovi krajnje desničarski saveznici odbacuju stvaranje palestinske države. Premijer je pod pritiskom ultranacionalističkog krila njegove koalicije koje želi da Izrael ponovo uspostavi naselja unutar Gaze. Vlada se povukla iz enklave 2005. godine, iskorijenivši hiljade izraelskih doseljenika.

Ultranacionalistički članovi Netanyahuove koalicije, uključujući Bezalela Smotricha i Itamara Ben Gvira, snažno su se založili za Trumpov prijedlog.

Veliki broj Palestinaca je dva puta protjeran iz svojih domova u onome što se danas zove Izrael. Izraelsko zauzimanje Zapadne obale i pojasa Gaze 1967. odvelo je 300.000 Palestinaca uglavnom u Jordan. Dok je u ratu 1948. oko stvaranja Izraela, oko 700.000 Palestinaca napustilo je svoje domove - događaj koji Palestinci obilježavaju kao Al-Nakba, što na arapskom znači "katastrofa".

Godine 2008. bivši predsjednik George W. Bush, republikanac, najavio je svoju podršku dvjema državama, Izraelu i Palestini, koje žive jedna pored druge u miru i sigurnosti. Od tada, svi američki predsjednici i republikanci i demokrate, uključujući Bidena, podržavaju rješenje o dvije države.

Tokom svog prvog mandata 2020. godine, Trump je najavio svoj mirovni plan za Bliski istok koji u velikoj mjeri favorizuje Izrael i koji će Palestincima uskratiti njihov dugogodišnji cilj punopravne države.

Rat u Gazi počeo je hamasovim terorističkim napadom na Izrael 7. oktobra 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i doveo do hvatanja 250 talaca.

Izraelska kontraofanziva u Gazi ubila je najmanje 47.300 ljudi, većinom žena i djece, prema zdravstvenim zvaničnicima. Izraelska vojska saopćila je da broj poginulih uključuje 17.000 militanata.

Vjeruje se da Hamas drži oko 60 talaca i posmrtne ostatke još oko 30 drugih. Prema uslovima prekida vatre, 33 će biti puštena tokom prve faze u zamjenu za stotine Palestinaca koje je Izrael zatvorio.

Ken Bredemeier i Chris Hannas dali su doprinos ovom izvještaju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG