Ključnu ulogu, kako smatra, igra EU kojoj Zapadni Balkan i pripada. Promjene u Bosni i Hercegovini (BiH), navodi Serwer, treba da traže građani, iako ih u tome opstruiraju politički lideri.

Osvrće se posebno na više non-paper dokumenata koji cirkulišu u diplmatskim krugovima, a od kojih je najviše odjeknuo onaj koji se pripisuje slovenačkom premijeru Janezu Janši o promeni granica na Zapadnom Balkanu. Povezivanje sa tim non-paerom su inače iz Vlade Slovenije demantovali.

Non-paper su ocjene ili mišljenja o nekom pitanju koje se dijeli između vlada ili institucija bez navođenja izvora, pri čemu nema snagu zvaničnog dokumenta.

RSE: Nakon više non-papera o budućnosti Balkana koje smo imali priliku da vidimo ili o njima čujemo, vi ste odlučili predstaviti svoj koji se tiče Bosne i Hercegovine (BiH), ali i Kosova. Kada je riječ o BiH naveli ste potrebu za promjenama koje bi učvrstile funkcionalnost zemlje, ali i jaču ulogu SAD, EU, ali i Ureda visokog predstavnika. Šta vi očekujete od njih, odnosno šta BiH može očekivati ako ne reaguju?

Serwer: Da. Oni su, čini mi se, ključni sastojci. Mislim da su oni na testu i da su na testu svakodnevno, ne samo od Milorada Dodika (član Predjedništva BiH) već i od Aleksandra Vulina, ministra unutrašnjih poslova Srbije. A test je da li će Zapad djelovati na prijedloge koji predstavljaju izazov za državne strukture na Zapadnom Balkanu.

Do sada nije bilo dovoljne reakcije. Amerikanci su savim jasno dali do znanja da podržavaju postojeće državne strukture. I u EU su, također, to uradili, Njemačka naročito, a oni se ipak mnogo pitaju. Ali, nisu uradili ništa da podupru ono što su rekli. I ja mislim da bi trebali da rade to što su rekli i smatram da bi trebali početi to da rade ili putem sankcija ili drugim sredstvima koje imaju na raspolaganju.

Napravili su jednu zajedničku izjavu neruskih članova Vijeća za implementaciju mira (PIC) i to je dobro, ali još mnogo treba da se zaista i uradi prije nego što Vulin i Dodik stanu.

Embed share

Bivši senatori: BiH mora biti aktivna u održavanju odnosa sa SAD

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Link

• 240p | 7,1MB
• 360p | 9,9MB
• 480p | 15,8MB
• 720p | 42,9MB
• 1080p | 49,9MB

RSE: Kako? Američki državni sekretar Anthony Blinken poslao je nedavno pismo bosanskohercegovivačkim vlastima u kojem je rečeno da se moraju pozabaviti manjim reformama najprije i osigurati da svi građani budu jednako tretirani. To je prilično mlaka poruka, naročito nakon očekivanja koja su bila poslije izbora Joe Bidena za predsjednika SAD.

Serwer: Pa, činjenica je da je BiH prilično nisko u prioritetima Washingtona danas i jako je teško iznijeti pitanja koja se tiču Zapadnog Balkana do nivoa predsjednika. Uvjeren sam da će predsjednik reagovati istog momenta kada bude postojala prijetnja po državu BiH, ali najbolji način je da se djeluje prije bilo kakve opasnosti.

U tom je dijelu posao ljudi kakav sam i ja da gura vladu SAD-a da uradi nešto prije, radije nego poslije, i smatram da bar svoj posao dobro radim.

Bošnjaci ne žele islamsku državu, oni su dio Evrope

RSE: Posljednji nezvanični dokument čije porijeklo nije tačno tvrđeno predlaže etničku podjelu BiH. Je li tako nešto uopšte moguće?

Serwer: Naravno da je moguće, ali nije moguće bez nasilja. Smatram da je dobra većina, više od 50 posto ljudi, posvećeno očuvanju državne strukture i veliki procenat bi bio spreman da se bori kako bi to i održao.

Prijedlog na papiru je prijedlog za ono što smo mi devedesetih govorili, da islamska država neće biti održiva. I to je smiješno iskušenje da bi se nametalo Bošnjacima. Bošnjaci žele biti dio Evrope i oni koji prakticiraju islam su umjereni muslimani. Smiješno je to što Vulin radi, a to je da Srbiji stvori veoma problematičnu državu uz njenu granicu.

RSE: Kada govorimo o Srbiji i Kosovu, upozorili ste da sve ide u pravcu toga da Priština ima mnogo toga da žrtvuje, ali da zauzvrat ne bi dobila ništa. Šta ste pod tim mislili?

Serwer: Pod tim sam mislio na prijedloge u jednom od non-papera, da još jednom urade ono što je Ahtisarijev plan uradio – da se Beogradu da sve što traži, a da se Kosovu ne da gotovo ništa, niti bilateralno priznanje, niti ulazak u Ujedinjene nacije (UN). I to je jedan jako loš prijedlog od kojeg će svi političari u Prištini da se okrenu.

Znate, svi su uvijek zabrinuti zbog nestabilne vlade u Prištini, jer se vlade mijenjaju prilično često. No, činjenica je da se svi slažu da su njihovi ciljevi, priznanje i ulazak u UN, a prije svega toga u NATO. Ne vidim nekog iskušenja u Prištini da prihvate loš dogovor.

POGLEDAJTE JOŠ:

Hamilton: Zapadni Balkan nazaduje, dok Evropa stoji u mjestu

RSE: Vidjeli smo nedavno kako je Rusija kretanje BiH ka NATO ocijenila neprijateljskom gestom. Kako gledate na tu njihovu reakciju?

Serwer: Ruski cilj na Balkanu je da spriječi napredak u pravcu Zapada, bilo članstva u EU, a naročito članstva u NATO-u. Izgubili su u Crnoj Gori, izgubili su u Sjevernoj Makedoniji i sada žele da pobijede u BiH i Srbiji, jer znaju da će, naravno, na Kosovu da izgube.

Vidite, ne molim ja nikoga da postane članica NATO-a, jer kada to postanete opterećujete i moju nacionalnu sigurnost, bar malo. I ja očekujem da će nove članice NATO-a unijeti u njega bar toliko koliko iz njega uzimaju ili srazmjerno riziku koji predstavljaju. Iako ne molim nikoga da uđe u NATO, moj je osjećaj da, izuzev Dodika i politike tog tipa, postoji naklonost u BiH da se ide što bliže NATO-u. Toga već nema u Srbiji i to je jasno i ja nemam problem s tim.

Sve zemlje EU treba da priznaju Kosovo

RSE: Utjecaj Rusije i Kine raste. Kažete ako regija bude ostavljena na autopilotu možemo očekivati porast nestabilnosti, slabljenje država... Šta sprječava SAD i EU da djeluju?

Serwer: Što se SAD-a tiče jasno je da postoji mnogo drugih prioriteta i Zapadni Balkan nije najvažniji dio svijeta za SAD. Ali, tokom tog unipolarnog perioda devedesetih nismo imali problem nigdje drugo i mogli smo da uradimo šta smo htjeli na Balkanu i jesmo na kraju, iako smo oklijevali tri i po godine u BiH, a onda ponovo, na Kosovu. Sada SAD ima desetke problema koji dolaze prije Zapadnog Balkana.

No, situacija s EU je malčice drugačija. Kao prvo geografski, jer je Zapadni Balkan u Evropi i on dijeli Evropu, zapravo, jer se nalazi između Grčke i ostatka Unije.

To što Evropa ne obraća pažnju na Zapadni Balkan je strateška greška, ali, u isto vrijeme, moram priznati da ima ljudi u Evropi koji obraćaju pažnju. Evropski je problem taj što su sada mnogo više zabrinuti zbog migracija, i svojeg oklijevanja da prime nove članice, jer je na sceni duboka recesija, ova najsvježija uzrokovana virusom, ali i prije toga, finansijska kriza 2008.

Tako da su Evropljani preokupirani vlastitim internim pitanjima, rekao bih, i veoma im je teško da ostave po strani ta pitanja, kako bi uradili prave stvari na Balkanu. To je veoma vidljivo prilikom počinjanja pregovora o prijemu u članstvo s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Nerazumno su odlagali te pregovore, jer ministri unutrašnjih poslova nisu bili zainteresirani da se uvode nove zemlje članice i više su bili zabrinuti zbog transnacionalnih kriminalnih pitanja, pitanja migracija...

Nešto se slično desilo i s Kosovom i ukidanjem viza. Kosovo je ispunilo sve zahtjeve i opet to nije dobilo. I ponovo su ministri unutrašnjih poslova ti koji oklijevaju. Evropa mora da prevaziđe te probleme. Treba odlučniju i jasniju politiku prema Zapadnom Balkanu. Prema mom mišljenju, to treba da počne s ovih pet zemalja i priznavanjem Kosova, onih koje to nisu još uradile.

Bilo bi izuzetno važno danas, ukoliko bi Grčka priznala kosovsku državu kao nezavisnu, iako Grčka ima ambasadu u Prištini i nema nikakve poente u tome što ga nije priznala. Pomak ka priznanju bi pomogao da dalji dijalog Prištine i Beograda bude plodonosniji.

POGLEDAJTE JOŠ:

Američka ambasadorica u UN: Entiteti nemaju budućnost izvan BiH

Promjene u BiH mogu donijeti samo građani

RSE: Iz EU, međutim, navode kako lokalni političari u BiH treba da dođu do rješenja. Može li se to zaista prepustiti samo njima?

Serwer: Ne. Lokalni političari profitiraju od trenutne postavke koja osigurava njihov reizbor i kontrolu nad njihovim etničkim grupama. Sastojak koji nedostaje u BiH je, mislim, javni stav i masovni pokret.

S masovnim pokretom u BiH postoje naročiti problemi, jer su, prema mom mišljenju, Bosanci uplašeni idejom izlaska na ulice. Zašto? Zato jer je građanski rat započeo demonstracijama na koje su srpske snage pucale. Ljudi oklijevaju kada su u pitanju ti masovni pokreti, ali to nedostaje. Ja ne mogu isporučiti ustavne promjene koje bi bile jako poželjne i koje bi pomakle odlučivanje u Sarajevo i na nivo općina.

Čak i da sam najmoćniji Amerikanac na svijetu ja to ne bih mogao. To mora biti rezultat građanskog pokreta u BiH. I tu su Dodik i Izetbegović prilično uvjereni da se neće desiti, a i ako se pojavi naznaka o tome, oni to suzbiju što je jače moguće.

Zašto sam se pridružio Apelu 250?

RSE: Jedan ste od oko 250 intelektualaca koji su potpisali apel EU, SAD i zemljama članicama NATO-a u kojoj ih pozivate da preduprijede negativnu dinamiku na Zapadnom Balkanu, koja potencijalno vodi u nestabilnost. O kakvoj nestabilnosti se radi?

Serwer: Tu govorimo o potencijalnoj nestabilnosti i u BiH i na Kosovu. Na Kosovu smo to vidjeli u martu 2004. u čemu su učestvovali i Srbi i Albanci i to je bilo veoma loše. Mnogo je srpske imovine uništeno. Mnogo više Albanaca je ubijeno, istina, nego Srba, ali je uništeno jako puno srpske imovine i to je bio izgovor za krvoproliće.

Nije to loše samo za Srbe, nego i za Kosovo. Što se BiH tiče, gravitacijski centar budućeg konflikta bi bilo ono što je i devedesetih, a to je Brčko. Bez Brčkog Republika Srpska (RS) ne postoji, a i Federacija BiH bez njega bi imala jako teško postojanje.

Oboma treba Brčko i oboje imaju Brčko po Arbitražnom sporazumu. Ono što smatram da bi EU trebala da uradi, kako bi spriječila nestabilnost je da svoje snage stacionira u Brčkom i da ih i osnaži.

Činjenica da nisu imali potrebe to da rade u posljednjih nekoliko godina, ne znači da to neće morati u budućnosti, jer je sasvim jasno gdje bi bio gravitacijski centar sukoba. RS bi u roku dan dva pokušala uzeti Brčko, Federacija BiH isto tako, i to bi, makar nakratko, bio žestok okršaj koji treba spriječiti po svaku cijenu.

Trump je kazao je kako je njegova administracija uradila više u 43 dana, nego bilo koja administracija u četiri ili osam godina, dodajući kako su tek počeli.

„Naš duh, pouzdanje i američki san su se vratili”, kazao je Trump. „Ovo je nešto čemu svijet nije ranije svjedočio i neće.”

Ilegalni prelasci granice na najnižem nivou ikad

Veći dio svog govora predsjednik Donald Trumpo posvetio je ilegalnoj imigraciji, rekaviš kako su ilegalni prelasci granice u prethodnih šest mjeseci najniži ikada. „Poslušali su me da ne dolaze”, rekao je.

Svog prethodnika, bivšeg predsjednika Joe Bidena je nazvao najgorim predsjednikom ikada u u historiji SAD. Bidenovu administraciju je optužio za sve loše što se desilo u Americi.

„Bidenova otvorena politika granica uvezla nam je ubice, gangstere, silovatelje, ali ih brzo vraćamo nazad”, rekao je Trump.

Naveo je kako je neophodno ukloniti prijetnje koje dolaze iz Meksika, a posebno je naglasio kartele droge i njihove pripadnike, kao i ilegalni uvoz fentanila koji je u SAD sve prisutniji.

Među Trumpovim gostima u prepunoj sali Kongresa bile su i porodice 2 mlade djevojke koje su mučki ubijene, nakon što su silovane, od strane ilegalnih migranata s teškim kriminalnim dosijeima.

Patimo od najgore inflacije u posljednje četiri godine

Tokom obraćanja Kongreu, Trump je kazao kako mu je apsolutni prioritet spasiti ekonomiju, i zaustaviti inflaciju koju je izazvala prethodna administarcija,kao i obezbijediti dramatično i trenutačno olakšanje radničkim obiteljima. Trump je naglasio da je užasna ekonomska politika prethodne administracije dovela do značajnog povećanja cijene energije, namirnica te dovela do najgore inflacije posljendih godina.

Trump je objavio da Administracija već radi na gigantskom plinovodu za prirodni plin na Aljasci, dodajući da su Japan, Južna Koreja i nekoliko drugih zemalja već izvijestili Administraciju da žele biti partneri u ovom velikom biznisu. Amerika inače leži na ogromnim zalihama prirodnog, zemnog plina.

„Naš fokus je smanjiti cijenu energije, gasa, životnih namirnica”, rekao je amwerički predsjednik. „Mi imamo više gasa pod našim nogama nego iko drugi. I zato ćemo bušiti.”

Ošto je kritizirao Zakon o CHIPS-u zakon vrijedan 280 milijardi dolara koji je usvojen za vrijeme Bidenove administracije kako bi se potaknula domaća proizvodnja poluvodiča.

Koliko nas oni budu oporezovali, toliko ćemo i mi njih

Pohvalio se carinama od 25 posto koje je uveo na strani aluminij, bakar, drvo i čelik. Naveo je kako želi smanjiti takse na domaću proizvodnju. Najavio je uvođenje carina svima, od Kanade, Meksike, Brazila, Indije, Kine, koje, kako je kazao „naplaćuju takse Americi”.

„Taj sistem je nepravedan i to će biti završeno s drugim Aprilom”, rekao je. „Svi oni koji su nam uveli carine, uvest ćemo i mi njima.”

Trump je obećao smanjenje poreza, predlažući da ono postane trajno i da se donese zakon kojim bi se ukinuli porezi na napojnice i prekovremeni rad. Između ostalog, predsjednik Trump je predstavio plan za poduzimanje koraka u vezi s domaćom proizvodnjom „rijetkih zemnih minerala”.

„Kasnije tokom sedmice poduzeti ću historijsku akciju da dramatično povećam proizvodnju kritičnih i rijetkih zemnih minerala u SAD-u”, dodao je predsjednik tokom svog obraćanja Kongresu.

Pohvalio je i velika ulaganja tehnoloških divova Applea, Oraclea i TSMC-a, ističući velike investicije koje su ove moćne kompanije, kao i proizvođač čipova TSMC najavili proteklih sedmica.

Apple je prošle sedmice objavio da će uložiti 500 milijardi dolara u razvoj svojih pogona u SAD-u, što uključuje izgradnju novog središta za proizvodnju poslužitelja u Houstonu u Teksasu za podršku Apple Intelligence-u.

U ponedjeljak je veliki tajvanski proizvođač čipova TSMC objavio da ulaže 100 milijardi dolara u svoje proizvodne operacije u SAD-u. Ulaganje će ići prema izgradnji triju naprednih planova za proizvodnju čipova u Arizoni, za koje je Trump kazao da će otvoriti desetke hiljada radnih mjesta.

Trump je rekao da će njegove carine „učiniti Ameriku ponovno bogatom”, dodati pravednost američkoj trgovini s inozemstvom i promicati američku industriju, uključujući čelik i poljoprivredu.

Upozorenje federalnim uposlenicima

Predsjednik SAD Donald Trump osvrnuo se i na efikasnost Vlade. Naveo je da je otvorio novi odjel za njenu efikasnost, na čijem je čelu Elon Musk. Uputio je upozorenje federalnim uposlenicima koji se opiru da se vrate na posao u urede, da će kako je kazao „odmah biti otpušteni”. Dodao je kako se stotine hiljada federalnih radnika nisu pojavili na poslu jer je njegova administracija naredila ukidanje pravila iz ere Covida koja dopuštaju veću fleksibilnost.

„Moja administracija će vratiti vlast od ove neodgovorne birokracije i ponovno ćemo vratiti istinsku demokraciju u Ameriku. I svaki savezni birokrat koji se bude protivio ovoj promjeni bit će odmah uklonjen s dužnosti”, kazao je Trump.

Dodao je kako su dani vladavine neizabranih birokrata prošli. Kazao je da radnici trebaju biti unaprijeđeni na osnovu znanja i svojih vještina, a ne prema statusu, rasi, naciji.

Radimo na završetku brutalnog rata između Rusije i Ukrajine

„Neumorno radim na okončanju brutalnog sukoba između Rusije i Ukrajine”, kazao je predsjednik Donald Trump govoreći pred Kongresom. „SAD su poslale milijarde dolara Ukrajini, bez ikakve garancije. Svake sedmice 2000 ljudi bude ubijeno, ranjeno u tom ratu, i Ukrajinaca i Rusa, i ja to želim zaustaviti. Ukoliko želite zaustaviti rat, onda morate pregovarati sa svim stranama uključenim u sukob.”

Poruka od Zelenskog

Trump je potom kazao je kako mu je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poslao pismo u kojem, kako je kazao. stoji: „Spreman što je prije moguće doći za pregovarački sto kako bi se postigao trajni mir… pod okriljem Amerike i predsjednika Trumpa… Kada je riječ o mineralima i sigurnosti, Ukrajina je spremna potpisati ga u bilo koje vrijeme koje vam odgovara.”

Traćenje miliona i miliona dolara

U svom obraćanju predsjednik Donald Trump je podsjetio kako je prethodna administracija rasipala novac, te da je i to spriječio, i još spriječava: „Zamrznuo sam svu američku stranu pomoć, izašli smo iz korumpirane Svjetske zdravstvene organizacije...”

Istakao je kako je prethodna administaracija potrošila na stotine miliona dolara finansirajući različite programe svih vrsta u brojnim zemljama svijeta, od Mozambika do Srbije - ali od koji su neki, kako je naglasio, najblaže rečeno bizarni, poput istraživanja transgenderizma na miševima.

Od polaganja zakletve do danas , predsjednik Trump je potpisao rekordan broj tzv. Predsjedničkih naredbi, iz sfere ekonomije, medjunarodne trgovine, migracije, te nekoliko naredbi koje se odnose na zaštitu zdravlja djece, zabranu tranzicije maloljetnika iz jednog spola u drugi bez odobrenja roditelja , te zabranu sudjelovanja trans-žena u sportovima za djevojčice u državnim školama - ili će u suprotnom ostati bez federalnih fondova.

Nekoliko minuta nakon što je započeo govor, predsjednika Trumpa su prekidali prosvjednim povicima neki od demokrata. Medjutim, kada su povici bili preglasni, predsjedavajući Kongresa, Mike Johnson je, po utvrdjenom protokolu, zatražio od specijalnih snaga koje štite Kongres , da izvedu najglasnijeg koji je nadvikivao predsjednika, demokratskog zastupnika iz Texasa Al Greena.

Odgovor demokrata

Dajući demokratski odgovor na obraćanje predsjednika Donalda Trumpa na zajedničkoj sjednici Kongresa, američka senatorica Elissa Slotkin rekla je u utorak da je Americi potrebna odgovorna promjena i da treba biti angažozvani lider u međusobno povezanom svijetu.

Slotkin je rekala da cijene namirnica, stanovanja i zdravstvene skrbi moraju pasti i da Trump nema vjerodostojan plan za njihovo rješavanje.

Rekla je da će Trumpova ekonomska politika natjerati Amerikance da „plate u svakom dijelu” svojih života, uključujući carine i trgovinske ratove, rastući nacionalni dug i potencijalnu recesiju.

„Predsjednik Trump pokušava svojim prijateljima milijarderima dati dar bez presedana”, rekao je Slotkin.

Također je spomenula biznismena Elona Muska, koji pod Trumpom vodi Odjel za učinkovitost vlade, ističući zabrinutost zbog raširenih otpuštanja saveznih radnika i pristupa podacima Amerikanaca koji njegov tim ima.

„Potrebna nam je učinkovitija vlada. Ako želite smanjiti otpad, pomoći ću vam u tome. Ali promjena ne mora biti haotična niti nas učiniti manje sigurnima”, rekla je Slotkin.

Također je govorila o žestokom sastanku u Bijeloj kući prošle sedmice kada je Trump prekorio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog „nepoštovanja”

Slotkin je rekla da je sastanak sažeo Trumpov pristup svijetu.

„On vjeruje u podilaženje diktatorima poput Vladimira Putina i udaranje naših prijatelja u zube poput Kanađana”, rekla je. „On vidi američko vodstvo kao ništa više od niza transakcija nekretninama"

Slotkin je rekla da je američka demokratija težnja svijeta i da je upravo sada u opasnosti.

Trump nastoji provesti vanjsku politiku „Amerika na prvom mjestu”, koja uključuje naredbe o povlačenju iz Pariškog sporazuma o klimi i Svjetske zdravstvene organizacije te o smanjenju rada Američke agencije za međunarodni razvoj.

Slotkin je rekla da bi radije imala Sjedinjene Države kao svjetskog lidera nego Rusiju ili Kinu.

„Postupci Donalda Trumpa sugeriraju da on u dubini srca ne vjeruje da smo iznimna nacija. On očito ne misli da bismo mi trebali upravljati svijetom”, rekla je.

Slotkinova je također kazala kako je sretna da je predsjednika Ronald Reagan vodio Ameriku u vrijeme Hladnog rata, kada je ona bila djevojčica, dodajući kako bi Trump izgubio hladni rat svojom politikom.

Novi razvoj događaja uslijedio je dva dana nakon eksplozivnog sastanka u Washingtonu između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskyyja u petak koji se pretvorio u intenzivnu konfrontaciju dok je američki lider naredio svom kolegi da napusti Bijelu kuću, a potencijalni sporazum između SAD-a i Ukrajine o rijetkim zemnim mineralima ostao je nepotpisan.

"Potrebno nam je veoma radikalno resetovanje", rekao je lord Peter Mandelson, britanski ambasador u Sjedinjenim Državama, za emisiju ABC "Ova sedmica". Nisu zakazani mirovni pregovori.

Mandelsonova procjena došla je kada je britanski premijer Keir Starmer sazvao grupu od više od deset evropskih lidera, zajedno sa Zelenskim, da obećaju svoju stalnu podršku u naoružanju ukrajinskim borcima čak i kada se SAD pokolebaju.

Starmer je, dok je sjedio pored Zelenskog i ispred zastava Ukrajine i evropskih naroda, rekao da je to "trenutak koji se dešava jednom u generaciji za bezbjednost Evrope i da svi moramo da se pojačamo".

"Nadam se da znate da smo svi uz vas i narod Ukrajine koliko god je potrebno, svi za ovim stolom", rekao je Starmer ukrajinskom lideru. "Moramo se dogovoriti o tome koji koraci proizlaze iz ovog sastanka da se uspostavi mir kroz snagu za dobrobit svih."

Međutim, Trump je u petak rekao Zelenskom da je dobrodošao da se vrati u Bijelu kuću "kada bude spreman za mir".

Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz, govoreći o Zelenskom, rekao je za CNN-ovu emisiju “State of the Union”: “Ono što nam nije bilo jasno je da li dijeli naš cilj da okončamo ovaj rat. Nije bilo jasno da je spreman da ide u mir.”

Waltz je rekao da će na kraju Rusija i Ukrajina morati napraviti pregovaračke ustupke kako bi postigli mirovni sporazum. „Biće svih mrkve i štapa da se ovo uradi“, rekao je.

Američki državni sekretar Marko Rubio također je naglasio važnost dolaska obje strane za pregovarački sto.

"Pokušavamo da okončamo rat," rekao je Rubio. "Ne možete okončati rat osim ako obje strane ne dođu za sto, počevši od Rusa. I to je poenta koju je predsjednik rekao. I moramo da učinimo sve što možemo da pokušamo da ih dovedemo za sto da vidimo da li je to uopšte moguće."

"Ne obećavam vam da je moguće", dodao je. “Ne kažem vam da je 90% vjerovatno. Kažem da je vjerovatnoća 0% ako ih ne dovedemo za pregovarački sto. I što prije svi ovdje odrastu i shvate da je ovo loš rat koji ide u lošem smjeru sa smrću i uništenjem i svim vrstama opasnosti koje ga okružuju, a koje bi mogle prerasti u širi sukob, to prije ljudi odrastu i shvate da mislim da ćemo moći više napredovati."

Starmer je rekao da su se Britanija, Francuska i Ukrajina dogovorile da rade na planu prekida vatre koji će biti predstavljen Sjedinjenim Državama. Neke evropske zemlje rekle su da su spremne poslati mirovne trupe u Ukrajinu kako bi pomogle u provedbi potencijalnog mirovnog sporazuma, ali trebaju SAD da pruže rezervnu vojnu podršku kako bi se suprotstavili Rusiji u slučaju da predsjednik Vladimir Putin pristane na prekid vatre, a zatim ga prekrši ili pokrene novu invaziju.

Trump je odbio slanje takve podrške SAD-u i rekao da vjeruje da će Putin ispoštovati svako rješenje rata na koje pristane.

Starmerov samit zasjenjen je izvanrednim sastankom u Ovalnoj kancelariji u petak koji se pretvorio u žestoku razmjenu, jer su Trump i američki potpredsjednik JD Vance napali Zelenskog, optužujući ga da je nezahvalan za podršku SAD u ratu.

Zelenskyy se u više navrata zahvalio Sjedinjenim Državama, njihovom glavnom ratnom dobrotvoru. Ponovo je to učinio na društvenim mrežama nakon sastanka u petak.

Uoči razgovora sa svojim evropskim kolegama, Starmer je rekao da je fokusiran na pokušaj ponovnog angažmana s Trumpom, Zelenskim i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, umjesto da "pojača retoriku".

"Sada smo se složili da će Ujedinjeno Kraljevstvo, zajedno s Francuskom i možda još jednom ili dvije države, raditi s Ukrajinom na planu za zaustavljanje borbi, a zatim ćemo o tom planu razgovarati sa Sjedinjenim Državama", rekao je Starmer za BBC. Starmer i Macron su razgovarali s Trumpom od petka.

Starmer je rekao da ne vjeruje Putinu, ali vjeruje Trumpu.

„Da li verujem Donaldu Trampu kada kaže da želi trajni mir? Odgovor na to je da”, rekao je.

Starmer je rekao da se vode "intenzivne rasprave" da se dobije sigurnosna garancija od SAD kao jedna od nekoliko komponenti za trajni mir.

"Ako treba da dođe do dogovora, ako treba da dođe do prekida borbi, onda se taj sporazum mora braniti, jer je najgori od svih ishoda da dođe do privremene pauze i onda ponovo dođe Putin", rekao je Starmer. “To se dešavalo u prošlosti, mislim da je to pravi rizik, i zato moramo osigurati da ako postoji dogovor, to je trajni dogovor, a ne privremena pauza.”

Samit u Londonu uključuje i lidere Francuske, Njemačke, Danske, Italije, Holandije, Norveške, Poljske, Španije, Kanade, Finske, Švedske, Češke.

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa i agencije France-Presse.

Hamas je optužio Izrael da pokušava poremetiti primirje i rekao da je njegova odluka o prekidu pomoći "jeftina iznuda, ratni zločin i eklatantan napad" na sporazum o primirju. Obje strane kažu da je prekid vatre okončan.

Prva faza prekida vatre, koja je uključivala povećanje humanitarne pomoći, istekla je u subotu. Dvije strane tek treba da pregovaraju o drugoj fazi, u kojoj je Hamas trebao osloboditi desetine preostalih talaca u zamjenu za izraelsko povlačenje i trajni prekid vatre.

Izraelski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman u skladu sa propisima, rekao je da je odluka o obustavi pomoći donijeta u koordinaciji sa Trumpovom administracijom.

Izrael kaže da novi prijedlog podržavaju SAD

Izrael je u nedjelju saopćio da podržava ono što je opisao kao prijedlog američkog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa da se produži prva faza primirja kroz Ramazan - muslimanski sveti mjesec posta koji je počeo tokom vikenda - i jevrejski praznik Pashe, koji se završava 20. aprila.

Prema tom prijedlogu, Hamas bi oslobodio polovinu talaca prvog dana, a ostatak kada se postigne sporazum o trajnom prekidu vatre, saopćeno je iz ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Hamas je upozorio da bi svaki pokušaj odgode ili otkazivanja postojećeg sporazuma o prekidu vatre imao "humanitarne posljedice" za taoce i ponovio da je jedini način da se oslobode provedba sporazuma i pregovaranje o drugoj fazi.

Hamas je rekao da je voljan osloboditi preostale taoce odjednom u Fazi 2, ali samo u zamjenu za oslobađanje još palestinskih zatvorenika, trajni prekid vatre i potpuno povlačenje izraelskih snaga.

Egipatski zvaničnik rekao je da Hamas i Egipat neće prihvatiti novi prijedlog koji ima za cilj vraćanje preostalih talaca bez okončanja rata. Zvaničnik je napomenuo da je sporazum pozvao dvije strane da počnu pregovore o Fazi 2 početkom februara.

Zvaničnik, koji nije bio ovlašten da izvještava medije i govorio je pod uvjetom anonimnosti, rekao je da posrednici pokušavaju riješiti spor. Nije bilo trenutačnog komentara iz Sjedinjenih Država ili Katara, koji su zajedno s Egiptom bili ključni posrednik s Hamasom.

Prekid vatre poremećen sporovima

U okviru prve, šestosedmične faze primirja, Hamas je oslobodio 25 izraelskih talaca i tijela osam drugih u zamjenu za oslobađanje skoro 2.000 Palestinaca koje je Izrael zatvorio. Izraelske snage koje su se povukle iz većine Gaze, a Izrael je dozvolio navalu humanitarne pomoći.

Ali prva faza je bila poremećena uzastopnim sporovima, pri čemu je svaka strana optuživala drugu za kršenje.

U izraelskim udarima ubijeno je desetine Palestinaca za koje je vojska rekla da su se približili njenim snagama ili ušli u područja kršenje primirja. Hamas je paradirao sa zarobljenicima - od kojih su neki bili iscrpljeni - pred gomilom u javnim spektaklima za koje su Izrael i Ujedinjene nacije rekli da su okrutni i ponižavajući.

Hamas je rekao da je obustava pomoći Izraela još jedan prekršaj, rekavši da bi se isporuke trebale nastaviti dok su strane pregovarale o drugoj fazi sporazuma.

Izrael je optužen za blokiranje pomoći tokom cijelog rata

Izrael je nametnuo potpunu opsadu Gaze u prvim danima rata, a kasnije ju je ublažio pod pritiskom SAD-a.

Agencije UN-a i humanitarne grupe optužile su Izrael da nije pružio dovoljno pomoći tokom 15 mjeseci rata, a Bidenova administracija ga je više puta pritiskala da učini više. Stručnjaci su u nekoliko navrata upozoravali da je glad u Gazi rasprostranjena i da postoji opasnost od gladi.

Međunarodni krivični sud saopćio je da postoji razlog za vjerovanje da je Izrael koristio "gladovanje kao metodu ratovanja", kada je prošle godine izdao nalog za hapšenje Netanyahua. Optužba je također ključna za slučaj Južne Afrike pred Međunarodnim sudom pravde koji optužuje Izrael za genocid.

Izrael je negirao optužbe i odbacio obje sudske akcije kao pristrasne protiv njega. Izrael kaže da je dozvolio ulazak dovoljno pomoći i okrivio je za nestašice, kako je rekao, nesposobnost UN-a da je distribuira. Također je optužio Hamas za izvlačenje pomoći.

Rat je počeo kada su teroristi predvođeni Hamasom upali u južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i uzevši 251 taoca. Hamas trenutno drži 59 talaca, od kojih se vjeruje da su 32 mrtva, nakon što je većinu ostalih oslobodio u dva sporazuma o prekidu vatre.

Izraelska ofanziva je ubila više od 48.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze. U njemu se navodi da su više od polovine ubijenih bile žene i djeca, ali se ne precizira koliko je poginulih bilo boraca.

Izraelsko bombardovanje i kopnene operacije razbile su velike površine pojasa do ruševina a vrhunac sukoba raselio je oko 90% stanovništva od 2,3 miliona Palestinaca. Rat je ostavio većinu stanovništva Gaze ovisnom o međunarodnoj pomoći za hranu i druge osnovne potrepštine.

Sporazum uključuje odredbe za suvlasništvo i upravljanje poslijeratnim fondom za obnovu Ukrajine, kojem će Ukrajina dodijeliti 50% budućih prihoda od prirodnih resursa zemlje.

Trump je sporazum o mineralima okarakterizirao kao vrstu "backstopa" umjesto sigurnosnih garancija u kojima SAD podržavaju evropske mirovne snage u Ukrajini nakon završetka rata s Rusijom.

„Moglo bi se reći da je to. Mislim da se niko neće igrati ako smo tamo sa puno radnika,” rekao je novinarima u četvrtak u Ovalnom kabinetu.

U sporazumu se navodi da će SAD zadržati "dugoročnu finansijsku posvećenost razvoju stabilne i ekonomski prosperitetne Ukrajine". Ne spominje se izravno na napore da se okonča ruska invazija na Ukrajinu ili o budućim sigurnosnim aranžmanima, osim jedne linije: “Vlada Sjedinjenih Američkih Država podržava napore Ukrajine da dobije sigurnosne garancije potrebne za uspostavljanje trajnog mira.”

Zelenskyy zna da treba potpisati kako bi Washington ostao na strani Kijeva, iako su konture sporazuma i dalje nejasne, rekao je Charles Kupchan, viši saradnik Vijeća za vanjske odnose.

„Je li ovo fond za vraćanje Sjedinjenim Državama za ekonomsku i vojnu pomoć koja je već stigla? Je li ovo fond za plaćanje Sjedinjenim Državama za buduće isporuke vojne i ekonomske pomoći?" rekao je za Glas Amerike. “Kakve obaveze Sjedinjene Države imaju prema Ukrajini kao posljedicu ovog sporazuma?”

Osim sporazuma o mineralima, Trump je bio nepovezan u pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi budućeg primirja između Ukrajine i Rusije - zahtjeva Francuske, Britanije i drugih NATO saveznika.

"Ne volim da pričam o očuvanju mira dok ne postignemo dogovor", rekao je Trump u četvrtak tokom zajedničke konferencije za novinare sa britanskim premijerom Kierom Starmerom u Beloj kući.

Prvi sastanak u Bijeloj kući

Trump i Zelenskyy su imali različite lične angažmane u prošlosti, ali u petak je njihov prvi angažman u Bijeloj kući. Ranije ovog mjeseca, razgovarali su telefonom, nakon Trumpovog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Od dolaska na funkciju, Trump je pojačao svoju kampanju pritiska na Ukrajinu, lažno tvrdeći da je Kijev započeo rat s Rusijom i nazivajući Zelenskog “diktatorom”.

U četvrtak se činilo da je Trump ublažio svoj stav. Na pitanje novinara da li i dalje vjeruje da je Zelenski diktator, Trump je odgovorio: „Jesam li to rekao? Ne mogu da vjerujem da sam to rekao.”

On je također ponovio tvrdnju da su SAD potrošile 350 milijardi dolara na ukrajinski rat - brojka koja nadmašuje iznos koji su zabilježili Ministarstvo odbrane i međuagencijska nadzorna grupa koja prati izdvajanja SAD za Ukrajinu.

U međuvremenu, Trump vodi direktne pregovore s Rusijom bez uključivanja Kijeva ili evropskih saveznika, braneći bilateralne interakcije tokom svoje konferencije za novinare u četvrtak kao "zdrav razum".

On je pregovore opisao kao "veoma napredne", ali je upozorio da postoji samo uzak prozor za postizanje dogovora za okončanje rata. Izrazio je uvjerenje da će Putin "održati svoju riječ" i da neće pokrenuti dalju agresiju na Ukrajinu ukoliko se postigne mirovni sporazum između Moskve i Kijeva.

Myroslava Gongadze i Kim Lewis dali su svoj doprinos ovom izvještaju.