Izdvojeno
Dan planete Zemlje: BiH bez odgovora na klimatsku krizu
Dok lideri zemalja širom svijeta traže rješenja kako bi se smanjile klimatske promjene, bh. ekološki predstavnici upozoravaju da se nadležni u BiH gotovo i ne bave ovim problemom, te da štiteći interese privilegovanih pojedinaca na štetu prirodnih resursa i građana, udaljavaju BiH od adekvatne borbe sa klimatskom krizom.
Već 50 godina u svijetu se 22. april obilježava kao Dan planete Zemlje. Dok 40 svjetskih lidera, na poziv američkog predsjednika Joe Bidena, učestvuju u samitu o klimatskim promjenama, predstavnici Centra za životnu sredinu, u razgovoru za Glas Amerike otkrivaju na koji način se BiH nosi sa globalnim izazovima i koliko su ove teme u fokusu bh. lidera.
Dan planete Zemlje obično je prilika da se predstavnici najviših bh. institucija osvrnu na klimatske promjene i ukažu na potrebu zaštite životnog okruženja. Međutim, situacija na terenu prikazuje jednu sasvim drugačiju sliku, tvrde ekološki aktivisti, koji gotovo svakodnovno nastoje da spriječe uništavanje i ekspolataciju prirodnih resursa BiH.
"Postoje dva principa bh. razmišljanja o ovoj temi: 'Raditi uobičajeno i kao da se ništa ne dešava' i 'Naša zemlja ne daje veliki doprinos emisijama poput Kine ili SAD-a'. Takvi stavovi će nas dovesti pred svršen čin i krizu kakvu već vidimo na pomolu sa pandemijom", kaže za Glas Amerike Majda Ibraković, koordinatorica Energije i klimatskih promjena u Centru za životnu sredinu (CZZS).
Prema njenim riječima, promjene izazvane pandemijom su samo mali talas u odnosu na „klimatski cunami“ koji dolazi i donosi probleme koje već sad osjećamo s ekstremnim temperaturama, vremenskim nepogodama, poljoprivredom i proizvodnjom hrane, nekontrolisanom sječom šuma, zagađenjem voda i enormnim emisijama u zraku.
"Bh. političari nastavljaju štititi interese lobija i profitera dozvoljavanjem eksploatacije naših resursa koji nas štite od negativnih posljedica klimatske krize. Samo potpunom promjenom paradigme i politike, okretanjem ka zelenoj tranziciji i očuvanju prirodnih vrijednosti, možemo ublažiti klimatsku i ekološku krizu i adaptirati se na promjene koje su već prisutne", kaže ona.
Pandemija i klimatske promjene
U trenutku kada je borba sa korona virusom u fokusu cijelog svijeta, mnogi stručnjaci brigu o javnom zdravlju dovode u vezu sa očuvanjem biodiverziteta, prirodnih staništa i različitih vrsta.
"Antropocentrični stav savremene civilizacije je nešto protiv čega se cijelo čovječanstvo, pa i naše društvo, mora boriti. Neophodno je osvijestiti opštu i političku javnost da za opstanak života na zemlji nije dovoljan samo čovjek, nego njegov održiv suživot sa drugim vrstama u zdravoj i stabilnoj životnoj sredini", objašnjava za Glas Amerike Aleksandra Dragomirović, potpredsjednica CZZS, koja dodaje da prirodu ne smijemo posmatrati kao razvojni resurs, već kao naš neophodan osnov za opstanak.
Prošle godine, obilježavanje Dana planete Zemlje u Bosni i Hercegovini proteklo je u neizvjesnoj borbi sa prvim udarima pandemije. To je bio povod da 27 ekoloških udruženja zatraže hitan sastanak sa svim relevantnim bh. institucijama kako bi se pristupilo oporavku i reformi javnih politika, a s ciljem lakšeg prevazilaženja postojeće krize izazvane pandemijom, ali i dugoročnim neodrživim upravljanjem resursima.
Dopis sa zahtjevima poslan je u junu na adrese entitetskih, državnih i međunarodnih institucija. Odgovor, ali ne i termin za sastanak, stigao je samo od Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
"Ova pasivnost govori o odnosu prema životnoj sredini u Bosni i Hercegovini. Šta onda da očekujemo kada klimatske promjene pokažu svoju najtamniju stranu?", pita se Tihomir Dakić, predsjednik CZZS, koji dodaje da su reakcije domaćih i stranih institucija prespore i nedovoljne, ali da će pomenuti zahtjevi ponovno biti proslijeđeni i ove godine.
Ekološki predstavnici ne očekuju da se stvari promijene preko noći, ali ističu da se mnogo toga moglo realizovati prethodnih deset mjeseci.
Prema njihovim riječima, dok su inspekcije bile fokusirane na sprječavanje širenja virusa, a građani onemogućeni da javno djeluju, dešavale su se intezivnije zloupotrebe prirodnih resursa.
"Sa jedne strane smo imali investitore koji bez obzira na pandemiju započinju radove na uništavanju rijeka, a sa druge strane smo imali aktiviste koji zbog mjera nisu mogli izraziti masovnije protivljenje", kaže Dragana Skenderija, koordinatorica Koalicije za rijeke BiH, koja smatra da su zabrane javnog okupljanja pogodovale bh. vlastima.
"Javnost je bila uskraćena za blagovremeno, transparentno i pravedno učešće u postupcima koji se tiču pitanja životne sredine. Zbog toga je CZZS uložio zahtjev za da se pristup javnosti omogući korištenjem IT alata, kao i zahtjev da se olakša pristup ekološkoj pravdi. Dok prvom zahtjevu još uvijek nije udovoljeno, drugi je rezultirao Preporukom Ombudsmena za ljudska prava BiH", kaže Redžib Skomorac iz CZZS, koji se poziva na poštovanje Arhuske konvencije, koju je BiH potpisala 2008. godine, a koja predviđa da javnosti učestvuje u donošenju odluka, te ima pristup informacijama i pravosuđu u pitanjima životne sredine.
S obzirom na ograničeno kretanje ljudi tokom pandemije, mnogi evropski gradovi pristupili su prenamjeni prostora, tako da je privremenim oduzimanjem saobraćajnica automobilima, omogućen veći prostor za kretanje pješaka i biciklista. Uprkos apelima ekoloških organizacija, ova mjera nije realizovana u bh. gradovima.
"Gradovi koji su uhvatili 'talas' promjena, sada svoje privremene mjere mijenjaju u trajne, a donose nove privremene. Za to vrijeme pred nama je tek promjena koncepta razmišljanja kod donosioca odluka, prije svega onih na lokalnom nivou", kaže Dragan Kabić, koordinator transporta u CZZS.
Majda Ibraković smatra da se tokom pandemije, umjesto izgovora da su kapaciteti smanjeni, trebalo raditi na jačanju inspekcijskog nadzora i povećanju sankcija kad su u pitanju aktivnosti ugrožavanja životne sredine.
"Trebalo je i revidirati sve strateške dokumente i promijeniti planove za štetne projekte koji dokazano već ugrožavaju životnu sredinu, ali i bh. društvo i ekonomiju", objašnjava aktivistica Ibraković.
Ovo su samo neki od koraka koji su, prema mišljenju ekoloških predstavnika, mogli biti bar započeti u prethodnom periodu. S obzirom na izostanak njihove realizacije, ostaje otvoreno pitanje na koji način će BiH odgovoriti na krupnije izazove, poput energetske tranzicije, koja je primarni uslov bh. evropskog puta.
U nedavnoj izjavi za Glas Amerike stručnjaci Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju – RESET istakli su da je Evropski zeleni dogovor, koji propisuje potpunu dekarbonizaciju energetskog sektora do 2050. godine, jedinstvena šansa za razvoj BiH.
Međutim, BiH, koja bi svoju energetsku strategiju trebala prilagoditi Pariškom sporazumu i Sofijskoj deklaraciji, čija je potpisnica, još se nije izjasnila u kom pravcu ide u tom pogledu, zbog čega bi se u narednim decenijama mogla suočiti sa ozbiljnim društvenim, ekonomskim i socijalnim problemima.
See all News Updates of the Day
Snažan zemljotres pogodio Tibet, najmanje 95 mrtvih
U snažnom zemljotresu koji je u utorak pogodio Tibet poginulo je najmanje 95 ljudi, a mnogi su ostali zarobljeni dok su desetine naknadnih potresa potresli planinski region zapadne Kine i preko granice u Nepalu.
Zvaničnici u regionu rekli su na kratkoj konferenciji za novinare da je još 130 povrijeđeno, javila je državna televizija CCTV.
Državni mediji izvještavaju da je, pored smrtnih slučajeva, oštećeno oko 1.000 kuća, a 130 ljudi je povrijeđeno, pozivajući se na štab za pomoć u potresu na Tibetu.
Američki geološki zavod saopćio je da je potres bio magnitude 7,1 i da je bio relativno plitak na dubini od oko 10 kilometara. Kina je zabilježila magnitudu od 6,8.
Epicentar zemljotresa bio je oko 75 kilometara sjeveroistočno od Mont Everesta, koji se nalazi na granici Kine i Nepala. Područje je seizmički aktivno i na njemu se sukobljavaju indijska i euroazijska ploča i uzrokuju izdizanje u planinama Himalaja dovoljno snažno da promijene visine nekih od najviših svjetskih vrhova.
Zabilježeno je oko 50 naknadnih potresa u tri sata nakon potresa, a područje Mount Everesta na kineskoj strani zatvoreno je nakon potresa.
Oko 1.500 vatrogasno-spasilačkih radnika angažovano je u potrazi za ljudima, saopštilo je Ministarstvo za vanredne situacije. Dvije stotine vojnika se pridružilo potrazi, saopštila je CCTV.
Kineski lider Xi Jinping je pozvao na sveobuhvatne napore u spašavanju ljudi, smanjenju žrtava i preseljenju onih čiji su domovi oštećeni. Potpredsjednik premijera Zhang Guoqing, poslat je u to područje da vodi radove.
CCTV navodi da postoji nekoliko zajednica unutar 5 kilometara od epicentra, koji je bio 380 kilometara od Lhase, glavnog grada Tibeta, i oko 23 kilometra od drugog najvećeg grada u regiji Shigatsea.
Prosječna nadmorska visina u području oko epicentra je oko 4.200 metara, objavio je Kineski centar za mreže potresa u objavi na društvenim mrežama.
U Nepalu su vlasti zatražile od zvaničnika u planinskom području u blizini epicentra da potraže eventualne žrtve ili štetu.
Nacionalni operativni centar za hitne slučajeve u Katmanduu saopćio je da su ljudi na sjeveroistoku Nepala snažno osjetili potres, ali nema neposrednih izvještaja o povrijeđenim ili oštećenjima kuća.
Pozitivna i negativna strana povećanja minimalne plate u FBiH
Većina poslodavaca u FBiH izrazila je zabrinutost zbog odluke Vlade FBiH o povećanju minimalne plate u tom entitetu na 1.000 KM. Smatraju da je odluka donesena bez detaljnih analiza i usuglašenosti s poslovnim sektorom, te da dugoročno šteti radnicima i ugrožava poslovanje privrednika.
Kongres potvrdio Trumpovu izbornu pobjedu
Američki Kongres potvrdio je izbor novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa.
Pošto su potvrđeni rezultati Elektorskog koledža za 50 država i Washington, Kongres je aklamacijom sertifikovao rezultate izbora, pobjedu Donalda Trumpa i izabranog potpredsjednika JD Vancea.
„Predsjedavajući sjednicu proglašava okončanom”, objavila je predsjedavajuća zajsedanjem, američka potpredsjednica Kamala Harris, koja je poražena u izbornoj trci sa izabranim predsjednikom Trumpom.
On je u izbornoj trci osvojio 312 elektorskih glasova, dok je Harris ostvarila skor od 226.
Rezultate su potvrdila oba doma Kongresa - Senata i Predstavničkog doma - tako što su sertifikovati glasove Elektorskog koledža i pobjedu republikanskog kandidata Donalda Trumpa.
„Kongres potvrđuje našu veliku izbornu pobedu - veliki historijski trenutak. MAGA!”, napisao je Trump na društvenoj mreži „Istina”.
To je ujedno i posljednja instanca izbornog procesa - prije predsjedničke inauguracije 20. januara - obavezna po američkom Ustavu.
Kongresna potvrda rezultata događa se tačno na četvorogodišnjicu nasilnog upada u Capitol, sjedište američke zakonodavne vlasti u Washingtonu, kada je dio Trumpovih pristalica protestovao zbog neutemeljenih tvrdnji o nepravilnostima koje su, kako su smatrali, utjecale da ga 2020. porazi odlazeći predsjednik Joe Biden.
Navode o neregularnostima odbacile su sudske instance širom zemlje.
Uoči kongresnog zasjedanja potpredsjednica Harris je potvrdu izbornih rezultata označila svetom obavezom koju će ispuniti.
„Vođena ljubavlju prema zemlji, Ustavu i nepokolebljivom voljom u američki narod”, rekla je Harris u video poruci koju je objavio ABC News.
Odlazeći predsjednik Biden poručio je da ne treba zaboraviti napad 6. januara, ali je potrebno je pristupiti mirnoj tranziciji vlasti.
Biden zabranio bušenje nafte i gasa u većem dijelu priobalnog dijela SAD
Predsjednik Joe Biden zabranio je novo bušenja nafte i gasa u većini američkih priobalnih voda, što je pokušaj u posljednjem trenutku da se blokira moguća akcija nove Trumpove administracije i širenje bušenja morskog dna.
Biden, čiji mandat ističe za dvije nedjelje, rekao je da koristi zakonska ovlaštenja kako bi zaštitio priobalna područja duž istočne i zapadne obale, istočnog Meksičkog zaliva i dijelova severnog Beringovog mora uz Alasku od buduće eksploatacije nafte i prirodnog gasa.
"Moja odluka odražava ono što priobalne zajednice, kompanije i posjetioci plaža znaju već duže vrijeme: da bušenje na ovim obalama može da izazove nepovratnu štetu mjestima koja su nam draga i da je ono nepotrebno da bi se zadovoljile energetske potrebe naše nacije", naveo je Biden u saopštenju.
"Kako klimatska kriza nastavlja da ugrožava zajednice širom zemlje, a mi prelazimo na ekonomiju čiste energije, sada je vrijeme da zaštitimo ove obale za našu djecu i unuke", rekao je on.
Bidenove uredbe ne bi utjecale na velike dijelove Meksičkog zaliva, gdje se vrši većina američkih priobalnih bušenja morskog dna, ali bi zaštitile obale duž Kalifornije, Floride i drugih država od budućih bušenja.
Bidenove akcije, kojima se u zaštitu stavlja više od 625 miliona hektara federalnih voda, mogle bi da otežaju pokušaje novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da ih poništi, jer će vjerovatno biti neophodno da Kongres reaguje da bi bile ukinute.
Trump je 2020. godine potpisao memorandum kojim je naložio sekretaru za unutrašnju bezbjednost da zabrani bušenje u vodama uz obale Floride, kao Georgije i Južne Karoline do 2032. godine.
Prvobitno je planirao da znatno proširi bušenje na moru, prije nego što se povukao usred širokog protivljenja na Floridi i drugim priobalnim državama.
Trump je obećao da će uspostaviti ono što on naziva američkom "energetskom dominacijom" širom svijeta, dok nastoji da podstakne američko bušenje nafte i gasa.
Zagovornici zaštite životne sredine pozdravili su Bidenovu akciju, rekavši da nova bušenja nafte i gasa moraju biti oštro ograničena kako bi se smanjile emisije gasova staklene bašte koji doprinose globalnom zagrijavanju. Godina 2024. bila je najtoplija u zabilježenoj ljudskoj historiji.
"Ovo je epska pobeda okeana", rekao je Joseph Gordon, direktor kampanje ekološke grupe Oceana.
Gordon je zahvalio Bidenu "što je slušao glasove priobalnih zajednica" koje se protive bušenju i doprinio "dvopartijskoj tradiciji zaštite naših obala".
Bidenove akcije se zasnivaju na nasljeđu poteza demokratskih i republikanskih predsjednika kojima se štite priobalne vode od bušenja, rekao je Gordon, dodajući da su američke obale dom desetinama miliona Amerikanaca i da podržavaju milijarde dolara ekonomske aktivnosti koje zavise od čiste životne sredine, raznolike populacije divljih životinja i ribarstva.
Biden je rekao da je jasno da oblasti u kojima zabranjuje eksploataciju fosilnih goriva pokazuju "relativno minimalan potencijal" koji ne opravdava moguće ekološke, ekonomske i rizike u oblasti javnog zdravstva koji bi proizašli iz novog zakupa i bušenja.
Trumpova portparolka ismijala je Bidena, rekavši: "Joe Biden očigledno želi da visoke cijene gasa budu njegova zaostavština".
Portparolka Karoline Levitt nazvala je Bidenovu akciju "sramotnom odlukom koja je osmišljena da se izvrši politička osveta američkom narodu koji je predsjedniku Trumpu dao mandat da poveća bušenje i snizi cijene benzina".
"Budite sigurni, Joe Biden neće uspjeti, a mi ćemo 'bušiti, dušo, bušiti'", izjavila je ona.
Biden je predložio mogućnost izdavanja do tri dozvole za zakup nalazišta i eksploataciju nafte i gasa u Meksičkom zalivu, ali nijednu na Alasci, dok pokušava da se balansira između zahtjeva energetskih kompanija koje traže veću proizvodnju nafte i gasa i aktivista za zaštitu životne sredine koji žele da se obustave nova bušenja na moru u sklopu borbe protiv klimatskih promjena.
Prema odredbama zakona o klimi iz 2022. godine, vlada mora da ponudi najmanje 24,2 miliona hektara za zakup u cilju eksploatisanja nafte i gasa na moru u bilo kom jednogodišnjem periodu, prije nego što može da ponudi lokacije za zakup i podizanje vetrogeneratora na moru.
Biden, čija je odluka da odobri veliki projekat nafte na Alasci izazvala oštru osudu ekoloških grupa, ranije je ograničio bušenje na moru u drugim oblastima Alaske i Arktičkog okeana.
Predsjednik Kine: Korupcija najveća prijetnja Komunističkoj partiji
Korupcija je najveća prijetnja kineskoj Komunističkoj partiji, rekao je predsjednik Xi Jinping u ponedjeljak u jasnom upozorenju da je vladajuća stranka riješena da se uhvati u koštac s dugotrajnim problemom koji je sada ukorijenjen u mnogim slojevima kineskog društva.
Kina je prošle godine bila potresena istragama o korupciji visokoprofiliranih pojedinaca, od zamjenika guvernera centralne banke do bivšeg predsjednika njene najveće naftne i plinske kompanije, što je dodatno pojačalo nelagodu u ekonomiji koja se bori da osigura čvrst temelj i društvu koje se bori sa nestajućim osjećajem bogatstva.
Na listi se našao i visoki kineski admiral, Miao Hua, čiji pad dolazi u vrijeme kada Peking pokušava modernizirati svoje oružane snage i povećati svoju borbenu gotovost.
Ne samo da korupcija još uvijek prožima Kinu, ona je zapravo u porastu, rekao je Xi na početku trodnevnog kongresa Centralne komisije za inspekciju discipline, CCDI, najvećeg nadzornika protiv korupcije u zemlji.
„Korupcija je najveća prijetnja našoj stranci”, upozorio je on.
Kako bi podvukao razmjere problema, CCDI je posljednjih dana rekao da je prošle godine ispitano rekordnih 58 „tigrova” ili visokih zvaničnika.
Od tog broja, 47 je bilo na nivou zamjenika ministara ili više, uključujući Tang Renjiana, bivšeg ministra poljoprivrede i ruralnih poslova, i Gou Zhongwena, bivšeg šefa Opće uprave za sport.
Čak ni bivši visoki zvaničnici nisu bili pošteđeni, kao što je Wang Yilin, koji je 2020. godine podnio ostavku na mjesto predsjednika China National Petroleum korporacije u državnom vlasništvu nakon što je dostigao starosnu granicu za penzionisanje.
„Ne vidim kako bi Xi mogao priuštiti odustajanje u ovom trenutku”, rekao je rekao je Andrew Wedeman, profesor na Univerzitetu Georgia State. „Desetak godina nakon što je krenuo u čišćenje visokih pozicija, Xi još uvijek otkriva raširenu korupciju u vrhu partije-države i PLA-a.”
Kinesku narodnooslobodilačku vojsku (PLA) također je zahvatio val čistki od 2023. Li Shangfu je smijenjen s mjesta ministra odbrane nakon sedam mjeseci, a njegov prethodnik Wei Fenghe izbačen je iz stranke zbog „ozbiljnog kršenja discipline”, što je eufemizam za korupciju.
Wedeman je rekao da se čini da ljude koje Xi koristi kao zamjenu uključuje i korumpirane zvaničnike.
„Ako Xi promiče korumpirane zvaničnike, to sugerira da partijski interni aparat za provjeru ne funkcionira efikasno ili, što je ozbiljnije, sam je korumpiran”, rekao je Wedeman.
Kina priznaje da se njeni napori u borbi protiv korupcije suočavaju s novim izazovima, s tradicionalnim oblicima korupcije, poput prihvatanja gotovine, koji postaju podmukliji.
