Ova politička segregacija je fenomen o kome je novinar Bill Bishop pisao u svojoj knjizi "The Big Sort" (Veliko razvrstavanje) u kojoj se nagovještava da se Amerikanci sve više sele u mjesta gdje susjedi dijele njihove političke stavove.
Ali, da li to rade namjerno?
"Moguće je da neki od njih to rade planski, ali na osnovu podataka mislim da nije samo u tome stvar. Kada se ljudi sele, obično traže zajednice koje imaju određene elemente, kao što su ulice sa galerijama, prodavnice oružja, veliki lanci ili mali, nezavisni kafići...", kaže JP Prims, predavač na katedri za psihologiju na Univerzitetu Illinoisa u Chicagu."Moguće je da pronalaze mjesta koja imaju stvari koje drugi liberali vole, ili stvari koje vole drugi konzervativci."
Prims je ko-autor izvještaja o političkoj segregaciji u kojem su ustanovljene značajne razlike koje nisu dubinski političke kada je riječ o vrstama zajednica koje se dopadaju liberalima i konzervativcima.
Liberali koji su učestvovali u istraživanju identifikovali su politički liberalizam, etničku raznovrsnost, javni prevoz i živahnu umjetničku scenu kao važne karakteristike svoje idealne zajednice. Za to vrijeme, konzervativci cijene politički konzervativizam, patriotizam, prisustvo više crkava, i ruralne predjele kada razmišljaju o idealnim mjestima za život.
"Već duže vrijeme znamo da liberali više vole urbanija mjesta, dok konzervativci žele da imaju osjećaj manjeg grada i da im okruženje bude malo više ruralno", kaže Prims.
Mit o političkom raspoređivanju?
Samuel Abrams, profesor politike i društvenih nauka na koledžu Sarah Lawrence College u Bronxvilleu, i saradnik instituta American Enterprise, ne vjeruje u koncept političkog samoraspoređivanja.
Ukazuje na veliki broj ljudi iz liberalnih država kao što su California, New York, Connecticut i New Jersey koji se sele u konzervativnije države kao što su Florida i Texas.
"Oni se sele jer su porezi niži, ograničenja su manja. Za pola miliona dolara, umjesto jednosobnog stana veličine ormara kakve imamo u New Yorku, možete da kupite prostranu kuću, moguće i sa bazenom, terenom za košarku i roštiljem", kaže on.
Znatan broj stanovnika Californije se seli u Texas u vrijeme kada ta država preduzima političke korake koji su razbijesnili liberale.
"Pogledajte restriktivne zakone o abortusu koje je uvela ta država. Pogledajmo njihov nedavni rad na zabrani abortusa, kontroli oružja pa i mijenjaju političkih mapa okruga", kaže Abrams. "Stavovi koje je zauzela ta država su direktno suprotni ciljevima svih tih progresivnih liberala koji se iznenada sele u nju u isto vrijeme. Zato ne mislim da je geografija pokretač."
Prema izvještaju Univerziteta Texas A&M, najveći dio ljudi koji se seli u Texas dolazi iz Californije, a većina se nastanila u liberalno orijentisanim okruzima Texasa.
Efekat Covida
Socijalni psiholog Jonathan Haidt kaže da je moguće da je pandemija Covida 19 dovela do pojačanog "političkog sortiranja".
"U New Yorku i Californiji, mnogo ljudi desno od centra napušta te države, jer ne mogu da podnesu njihovu socijalnu politiku i pandemijske mjere", kaže Haidt, profesor na Stern školi biznisa pri Univerzitetu New Yorka. "Tako da svakako postoji kretanje iz New Yorka i Californije ka Texasu i Floridi koje ne motiviše samo klima, već i politika, želja da se boravi u mjestu koje nije tako liberalno”.
Firma za nekretnine "Redfin" predviđa da će se tokom 2022. još više ljudi preseliti u mjesta koja su više u skladu sa njihovim političkim uvjerenjima. Istraživanje koje je obavila ta firma pokazuje da značajan broj kupaca kuća ne želi da se seli u mjesta gdje su zakoni suprotni njihovim političkim uvjerenjima.
Haidt kaže da očekuje više političkog razvrstavanja sada kada više Amerikanaca nego ikada ima opciju da radi od svojih kuća.
"Mnogo ljudi dovodi u pitanje svoj raniji način života. Mnogi sada imaju slobodu da rade daljinski, da žive gdje god žele. Zato je moje predviđanje da će se teza (novinara) Billa Bishopa o "Big Sort" (Velikom razvrstavanju) pokazati još tačnijom poslije Covida", ističe on. "Imajući u vidu koliko su se stvari intenzivirale proteklih godina, čak i prije Covida, za vrijeme (bivšeg predsjednika Donalda) Trumpa, a sada sa Covidom, koji utiče na naš život daleko više nego što su politički argumenti nekada uticali, predvidio bih da će se političko razvrstavanje i dalje povećavati."
Bishop je u svojoj knjizi istakao da, dok je Amerika raznovrsnija nego ikada, mjesta u kojima žive brojni Amerikanci zapravo postaju manje raznovrsna, kako se ljudi sele u zajednice u kojima žive ljudi koji razmišljaju i glasaju kao oni.
Ta segregacija bi mogla da dovede do još većeg neprijateljsva između konzervativaca i liberala.
"Budući da liberali ne susreću konzervativce tako često kao ranije, a konzervativci ne sreću liberale tako često, i uživo i na internetu, rekao bih da će to izvjesno doprinijeti političkoj polarizaciji, jer te ljude vidimo kao manje humane. Manje razumijemo njihov način razmišljanja, ili manje slušamo njihove argumente", ističe Prims."Znamo da smještanje ljudi u zajednice u kojima svi misle na isti način dovodi do 'eho-komora', odnosno zajednica istomišljenika, u kojima ljudi imaju tendenciju da postanu ekstremniji."
