Zbog odluke da Republika Srpska poveća plate u javnom i privatnom sektoru, a Federacija BiH poveća beneficije za ratne veterane, Bosna i Hercegovina je ostala bez 75 miliona eura.
Entitetske vlade ovakve odluke su donijele uprkos tome što su potpisale dokument u kojem su dale pristanak da neće biti povećanja plata u javnom sektoru, ali i promjena koja se odnose na socijalna i sva druga izdvajanja iz budžeta, bez da se konsultuju sa MMF-om.
Ekonomski analitičari ocjenjuju kako se ovakve odluke dovode u vezu sa izborima u oktobru i procjenom entitetskih vlasti kako će im to obezbijediti socijalni mir i glasove na biračkim mjestima.
Aleksa Milojević, ekonomski analitičar, ocjenjuje da se radi o predizbornom triku, jer novca nema za trajna povećanja ovim kategorijama stanovništva.
"Ovo što su vlade izdvojile novac za ratne veterane i javni sektor će im višestruko uzeti nakon izbora zbog toga što novaca nema, i ovo je dio predizborne kampanje kojeg će narod skupo platiti, kroz povećanje poreza ili cijena", ističe Milojević.
Za Antu Domazeta, profesora na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, ugrožavanje aranžmana sa MMF-om nanosi mnogo veću štetu nego što je tranša od 75 miliona eura.
Profesor Domazet smatra kako aranžman sa ovom međunarodnom finansijskom institucijom za Bosnu i Hercegovinu znači povjerenje poslovne i finansijske javnosti u zemlji i svijetu.
"Svako ko kaže da će naći izvore sredstava negdje drugo je kratkovid. Najvažnija stvar je štititi aranžman sa MMF-om kao dokaz da je Bosna i Hercegovina na kursu reformi i kao osnovu povjerenja međunarodne javnosti", poručuje Domazet.
Aranžman MMF-a, kako ističu iz ove finansijske institucije, i dalje važi i produžen je do ljeta 2020. godine. No, navode i kako ih najviše plaši da će zbog dvije mjere entitetskih vlada, donesenih mimo pisma namjere, doći do moguće korupcije.
"Ono što su vaše vlasti potpisale u pismu namjere je smanjenje javnih troškova. Oni su preuzeli obavezu da će veliki dio dodatnih prihoda usmjeriti u investicije i obrazovanje, a manje u potrošnju. Ovo što se desilo nije u skladu s tim. Dalje možemo ići tek kada naša misija obavi detaljne razgovore o novonastalim okolnostima", kazao je u intervju za banjalučke Nezavisne novine Francisko Parodi, stalni predstavnik MMF-a u BiH.
Sa ovakvim stavom se slaže i ekonomski analitičar Admir Čavalić, sa tuzlanskog Ekonomskog fakulteta. Prema njegovim riječima, mjere entitetskih vlada spadaju u sferu politike, a ne ekonomije.
"Ove mjere narušavaju povjerenje kod MMF-a u smislu da će sljedeće entitetske vlade moći kontrolisati efekte datih mjera. Povećanje nadnica sa jedne strane, i novog zakona o borcima, sa druge strane, se ne može dešavati u jeku predizborne kampanje", navodi Čavalić.
Međunarodni monetarni fond je poručio da će o dodjeli novca razgovarati nakon što prođu izbori i bude formirana nova vlast u Bosni i Hercegovini.
U maju ove godine Vijeće ministara BiH je usvojilo informaciju Ministarstva finansija i trezora prema kojoj je javni dug do kraja 2017. smanjen za više od šest posto u odnosu na godinu ranije.
No, najveći dio duga se koristi za popunjavanje budžetskih deficita, a ne za unapređenje ekonomije i stvaranje novih radnih mjesta.
