Zapadni saveznici će isporučiti desetine aviona američke proizvodnje u narednim mjesecima, nakon što je Washington dao svoje odobrenje.

F-16 avioni

Zelenski je u nedjelju posjetio holandski grad Eindhoven kako bi se sastao sa premijerom Markom Rutteom, prije nego što je u ponedjeljak posjetio Kopenhagen. Na aerodromu nedaleko od danske prijestolnice, Zelenski se popeo u pilotsku kabinu F-16, zajedno sa danskom premijerkom Mette Frederiksen.

Zelenski se kasnije obratio danskom parlamentu. "Ovdje smo da vam se lično zahvalimo. Hvala svima vama što ste nam pomogli u našoj borbi, teškoj borbi za slobodu. Što ste nam pomogli u ovom ratu koji je Rusija donijela u našu zemlju i koji toliko želi, još uvijek želi da baci u domove drugih nacija", rekao je Zelenski danskim poslanicima.

Ispred su se okupile hiljade ljudi da pokažu svoju podršku, dok je ukrajinski predsjednik ponavljao svoju poruku zahvalnosti.

"Zahvaljujem se vama i cijeloj Danskoj na svom oružju koje dajete da zaštitite slobodu — i za F-16 o kojima smo se dogovorili. Hvala vam puno", rekao je on okupljenima.

U novinskim izvještajima citiran je ruski ambasador u Danskoj Vladimir Barbin koji je rekao da će transfer aviona dovesti do eskalacije sukoba.

Isporuka

Danska planira da obezbijedi 19 F-16, a obuka ukrajinskih pilota je već u toku. Očekuje se da će prvi avioni stići do kraja godine.

Holandija je saopštila da ima 42 F-16 na raspolaganju, iako konačan broj tek treba da bude dogovoren. Oba saveznika unapređuju svoje flote nabavljajući modernije borbene avione pete generacije.

Invazione ruske snage trenutno uživaju ogromnu vazdušnu nadmoć, iako se ukrajinska protivvazdušna odbrana, podržana savremenim zapadnim sistemima, pokazala efikasnom.

Vatrena moć

Postojeću flotu ukrajinskog vazduhoplovstva čine zastarjeli avioni iz sovjetskog doba. F-16 će ponuditi daleko veću vatrenu moć, pomažući u odbrani od ruskih aviona, projektila i dronova, rekao je analitičar odbrane Patrick Bury sa britanskog Univerziteta Bath.

"Njima može da se ide 'prsa u prsa' sa (ruskim) MiG-ovima i imali biste dobre šanse protiv njih. Dakle, govorite o pokušaju da se uspostavi, prije svega, neka vrsta lokalne vazdušne nadmoći, koju Ukrajinci jednostavno nemaju. Ako pogledate njihove vazdušne operacije, oni lete jednim do dva aviona na zaista malim visinama, pokušavajući da izbjegnu veoma strašnu rusku protivvazdušnu odbranu i rusko vazduhoplovstvo", rekao je Bury za Glas Amerike.

F-16 također nudi Ukrajini mogućnost da bezbjedno pogađa ciljeve udaljene stotinama kilometara, duboko na teritoriji pod kontrolom Rusije. To je od vitalnog značaja ako želimo da bilo koja kopnena ofanziva uspije, dodao je Bury.

"Da biste dobili bilo kakav zamah na zemlji, zaista u starom smislu blickriga, morate imati tu sposobnost napada na kopno iz vazduha — dakle sposobnost napada vazduh-zemlja. A F-16 također može to da uradi. I na kraju — zaista važna uloga u ovome također — je da je F-16 prilično dobar u suzbijanju ili uništavanju neprijateljske protivvazdušne odbrane", rekao je Bury za Glas Amerike.

Zapadno oklijevanje

Ukrajina je tražila F-16 otkako je Rusija pokrenula punu invaziju u februaru 2022. godine, ali su se zapadni saveznici uzdržavali, plašeći se eskalacije rata.

Biće potrebni mjeseci da se ukrajinski piloti obuče. Odlaganje bi moglo da se pokaže skupim.

"Još uvijek mislim da stižu prekasno, da budem iskren sa vama. Politika se kreće. Vidjećemo šta će se desiti. Da li Ukrajina može da dođe i ima spremne ove F-16 — dovoljno njih, obučenih i spremnih da krenu, u suštini idete na drugu verziju ljetne ofanzive sljedećeg ljeta - da li su politički apetiti i fiskalni apetiti tu za to, vidjećemo", rekao je Beri.

Ukrajinska reakcija

Ukrajinski građani su na ulicama Kijeva pozdravili odluku Holandije i Danske da isporuče avione.

"Konačno! Hvala Bogu, mislim da je svaki Ukrajinac to dugo čekao", rekla je Larisa Šimko, koja je porijeklom iz grada Skadovska na ruskim okupiranim teritorijama. "Čvrsto vjerujem i nadam se da će ova odluka pomoći našoj zemlji da ostvari dugo očekivanu pobjedu", rekao je Šimko za AP.

Advokat Jurij Limar pozvao je Zapad da djeluje brže. "Očigledno je da svaki Ukrajinac osjeća da bi Evropa i cijeli svijet mogli malo brže da odobre takve odluke, jer svaki dan u ovom velikom ratu znači da gine mnogo Ukrajinaca", rekao je on za AP.

Za sada, ukrajinska ljetna kopnena ofanziva teče polako, uz minimalnu vazdušnu podršku. Analitičari kažu da odluka Zapada da isporuči avione F-16 ima za cilj da ojača dugoročne sposobnosti Ukrajine da se odbrani od ruske agresije.

Najnoviji izvještaj Međunarodne organizacije za migracije (IOM) pokazuje da stotine ljudi umire svake godine u pokušajima da dođu do Sjedinjenih Država kroz opasne pustinje.

Njihovi podaci pokazuju da je tokom 2022. širom Amerike zabilježeno 1.457 smrtnih slučajeva i nestanaka migranata, a da je samo u regionu granice SAD i Meksika registrovano 686 smrtnih ili slučajeva nestanaka.

Prošla godina najsmrtonosnija

Agencija UN kaže da je 2022. bila najsmrtonosnija godina na svijetu od kada je IOM-ov projekat počeo 2014. godine.

Skoro polovina smrtnih slučajeva na američko-meksičkoj granici dogodila se u pustinjama Sonora i Čivava, vidi se u izvještaju IOM-a.

Smatra se da je stvarni broj vjerovatno veći zbog nedostajućih podataka lokalnih zvaničnika u američkim državama koje dijele granicu sa Meksikom i iz Meksičke agencije za traganje i spašavanje.

Glas Amerike se obratio imigracionim vlastima SAD, tražeći najnovije podatke o smrtnim slučajevima migranata. Iako nisu podijelili informacije za 2023, portparol američke carine i granične zaštite (CBP) je putem maila rekao da je "sprečavanje gubitka života ključna misija CBP-a". Kada se radi o 2022. godine, bilo je 7.113 spasilačkih incidenata sa 22.076 migranata koji su spašeni.

"Teren duž granice je ekstreman… Ljudi koji su krenuli na opasno putovanje kroz ovo područje umiru su od dehidracije, gladi i toplotnog udara, uprkos naporima CBP-a da ih locira", rekao je portparol. "Niko ne traba da vjeruje švercerima ili drugima koji tvrde da su granice otvorene. Granice nisu otvorene", dodao je on.

Broj smrtnih slučajeva udvostručen u fiskalnoj 2023

Na osnovu Zakona o slobodi informacija, na upit Glasa Amerike, Carina i granična zaštita SAD izvestila je da su u fiskalnoj 2022. godini granični službenici pronašli posmrtne ostatke 858 migranata duž južne granice SAD.

Godinu dana ranije, taj broj iznosio je 657. U toku 2020. godine pronađeno je 255 posmrtnih ostataka, a 2019. identifikovano je 295.

Od 1998. godine, američka granična patrola zabilježila je više od 8.000 smrtnih slučajeva migranata duž američko-meksičke granice. Zastupnici migranata navode da je taj broj vjerovatno veći.

"Pratićemo ovo što je moguće pažljivije", rekao je u utorak John Kirby, koordinator Savjeta za nacionalnu bezbjednost za strateške komunikacije, odgovarajući na pitanje Glasa Amerike tokom brifinga u Bijeloj kući.

Ove godine bilo je otprilike desetak pošiljki ruske nafte ruskim brodovima u Kinu preko NSR, koja prati rusku obalu od Barencovog mora do Beringovog moreuza. Prethodnih godina nije bilo isporuka nafte preko Arktika u Kinu osim jednog probnog putovanja krajem 2022. godine, prema podacima Centra Univerziteta Nord za logistiku visokog sjevera.

Sa zapadnim ekonomskim sankcijama koje smanjuju potražnju za ruskom sirovom naftom i sa Kinom koja je spremna da je kupi, Moskva otvara svoja arktička vrata za Peking, rekao je Malte Humpert, osnivač Arktičkog instituta.

"Resursi koji su ranije tekli u Evropu sada su preusmjereni u Aziju, posebno u Kinu", rekao je on za Glas Amerike.

To je pragmatičan izbor za Moskvu. Dostava preko NSR-a je 30 posto brža od tradicionalne rute kroz Suecki kanal i biva sve lakša za prelazak jer klimatske promjene znače manje leda koji otežava plovidbu.

Povećan saobraćaj nosi veći rizik za životnu sredinu, posebno pošto je Moskva najavila da će za transport nafte preko Arktika početi da koristi klase tankera koji nisu specijalizovani za kretanje po zaleđenom moru – brodove sa trupom koji nije ojačan protiv leda.

"Ako bi došlo do izlivanja u ruskom istočnom Arktiku, voda bi kružila prema Sjedinjenim Državama", rekla je za Glas Amerike Rebecca Pincs, direktorica Polarnog instituta u Wilson centru. "Nafta će plutati preko međunarodnih granica, a to je veoma alarmantna situacija."

U poređenju sa prosjekom iz 2022. godine, kineski uvoz nafte iz Rusije porastao je za 23 odsto na 400.000 barela dnevno ove godine.

Kirby je pozvao Peking da se pridržava gornje granice cijene ruske nafte od 60 dolara po barelu koju su nametnuli zapadni saveznici nakon ruske invazije.

Međutim, podaci o trgovanju pokazuju da se ruska sirova nafta trenutno prodaje za otprilike 80 dolara po barelu, što je podstaklo američku sekretaricu za finansije Janet Yellen da prizna prošle nedjelje da bi efikasnost ograničenja cijena mogla da blijedi.

Kinesko-ruske veze

Kako su se zapadne energetske kompanije, uključujući Shell i British, povlačile iz Rusije zbog invazije na Ukrajinu prošle godine, Moskva je sve više bivala zavisna od Pekinga kao izvora finansiranja energetskih projekata, kao što je izgradnja terminala za tečni naftni gas Yamal i drugih infrastrukturnih planova za razvoj regiona Arktika.

Za Kinu — koja nema arktičku obalu, ali se 2018. godine proglasila za "blisku arktičku" silu — ulaganje u ruske projekte moglo bi da olakša put njenom cilju da proširi svoju arktičku ulogu, poveća pristup brodskim rutama i prirodnim resursima i ojača svoju geopolitičku uticaj.

Do sada je ambicije Kine osujećivala Moskva, čija obala čini 53 posto obale Arktičkog okeana i koja štiti svoju dominantnu ulogu u polarnom regionu. Međutim, suočeni sa ekonomskom izolacijom zbog svoje invazije, dani otpora Rusije možda se privode kraju.

"Gledamo da vidimo da li je Moskva toliko očajna da je spremna da ispuni kineske zahteve i uslove", rekla je Pincus.

Kirby je odbacio zabrinutost zbog sve većeg strateškog saveza između Moskve i Pekinga, rekavši da je saradnja između njih na Arktiku u velikoj mjeri "ekonomska i naučna".

Anita Powell učestvovala je u pisanju ovog izvještaja.

Time je sukob u Republikanskoj stranci doveo do novog haosa u Kongresu, samo nekoliko dana nakon što je izbjegnuto djelimično zatvaranje vlade.

Za smjenu republikanca Kevina McCarthyja glasalo je 216 članova donjeg doma Kongresa, od kojih 208 demokrata i 8 republikanaca, dok je 210 bilo protiv.

Za odluku o njegovoj smjeni bila je potrebna prosta većina od 435 članova Predstavničkog doma koji kontrolišu republikanci, 221 naprema 212 demokrata.

Pripadnik desničarskog krila Republikanske stranke u donjem domu američkog Kongresa Matt Gaetz u ponedjeljak je podnio zahtjev za glasanje o McCarthyjevoj smjeni, pošto predsjedavajući nije uspio da prošle nedjelje usvoji zakonski prijedlog o finansiranju vlade koji bi sadržavao konzervativne prioritete.

McCarthy je na konferenciji za novinare, poslije glasanja o smjeni, rekao da ne planira ponovo da se kandiduje za predsjedavajućeg. Poručio je da ne žali zbog odluka koje su dovele do njegove smjene.

Još nije poznato ko bi mogao da zamijeni McCarthyja, a kao kandidati se pominju ostali republikanski lideri kao što su Steve Scalise i Tom Emmer. Za vršioca dužnosti predsjedavajućeg izabran je republikanac iz Sjeverne Karoline Patrick McHenry.

Predstavnički dom će biti bez predsjedavajućeg najmanje nedjelju. Više republikanaca navelo je da planiraju da o mogućem McCarthyjevom nasljedniku razgovaraju 10. oktobra, dok je glasanje planirano za dan kasnije.

McCarthyjevi republikanski saveznici u utorak su pokušali da da blokiraju glasanje o smjeni predsjedavajućeg, ali njihov prijedlog nije imao dovoljnu podršku.

"Ako bih računao koliko puta je neko želio da me obori, davno me ne bi bilo", rekao je McCarthy novinarima u utorak ujutro.

Tokom debate, Gaetz i njemu bliski kongresmeni kritikovali su McCarthyja zato što se oslonio na glasove demokrata da usvoji mjeru za privremeno finansiranje vlade kojom je prošle nedjelje spriječeno njeno djelimično zatvaranje.

Pristalice McCarthyja, među kojima su bili i neki najkonzervativniji kongresmeni, poručili su da je sada već bivši predsjedavajući uspješno ograničio potrošnju i pomogao da se proguraju drugi konzervativni prioriteti, iako demokrate kontrolišu Bijelu kuću i Senat.

Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries predložio je svojim kolegama da glasaju o McCarthyjevoj smjeni.

"Imajući u vidu njihovu nespremnost da raskinu sa MAGA ekstremizmom na istinski i sveobuhvatan način, demokratski lideri glasaće ZA", naveo je Jeffries u pismu demokratama uoči glasanja.

McCarthy je u ponedeljak veče razgovarao sa Jeffriesom kojem je, kako je naveo, rekao: "Vi radite što god mislite da treba. Razumijem politiku. Razumijem stavove ljudi. Istinski vjerujem u instituciju Predstavničkog doma - ako izglasate smjenu predsjedavajućeg koji ima podršku 99 posto svojih kolega, koji je držao vladu otvorenom i platio trupe, onda mislim da smo u veoma lošoj poziciji kada je riječ o načinu na koji vodimo Kongres."

Gaetz je zatražio McCarthyjevom ostavku nekoliko dana nakon što je predsjedavajući, zahvaljujući glasovima demokrata, uspio da usvoji prijedlog za privremeno finansiranje vlade i izbjegne njeno djelimično zatvaranje.

Njegova smjena u suštini će zaustaviti usvajanje zakona u Predstavničkom domu, u trenutku kada vladi ponovo prijeti zatvaranje 17. novembra ako Kongres ne usvoji budžet.

Iz Bijele kuće je saopšteno da se nada da će Predstavnički dom brzo izabrati predsjedavajućeg, koji je drugi u redu da zamijeni predsjednika poslije potpredsjednice SAD.

McCarthy, republikanac iz Kalifornije, za predsjedavajućeg je izabran u januaru nakon više rundi glasanja tokom kojih je bio suočen sa protivljenjem Gaetza i drugih konzervatvnih republikanca.

Na kraju je izabran zato što je pristao na ustupak da jedan član Predstavničkog doma može da zatraži glasanje o smjeni predsjedavajućeg.

Policija je došla poslije prijave da se čuju pucnjava i krici oko pola dva ujutru na jugu Philadelphije. Našli su novinara Josha Krugera sa sedam prostrijelnih rana u grudima i stomaku onesviještenog na ulici ispred kuće. Odvezli su ga u bolnicu gdje je nedugo zatim proglašen mrtvim u 2:15 ujutro.

Niko nije uhapšen i još nije poznat motiv, navela je policija. Zvaničnica policije Jasmine Reilly navela je da je rano zaključiti da li je ubijen zbog svog izvještavanja.

"Još smo na početku istrage. Sagledaćemo sve uglove ovog napada, da bismo istražili motive i da privedemo osobu koja je počinila ovo gnusno ubistvo", rekla je ona za Glas Amerike.

Nema znakova nasilnog upada. Policije vjeruje da je neko ušao u kuću novinara, zatim ga upucao u dnu stepenica, ubica je pobjegao, a policija pretpostavlja da je Kruger izašao napolje da traži pomoć susjeda.

"Nadamo se da će policija u ovom slučaju sprovesti opsežnu i brzu istragu, kako bismo saznali motive ubistva", rekla je Katherine Jacobsen, koordinatorica Komiteta za zaštitu novinara za SAD.

Iako nije još jasno da li je motiv ubistva povezan sa njegovim izvještavanjem, ona je navela da je važno iskoristiti ovaj trenutak da se istakne sa kojim se sve opasnostima novinari u Americi suočavaju. Kako je navela, to su prije svega prijetnje na internetu. Ubistva novinara u Americi su rijetka.

Dok je Komitet zaštitu novinara samo u 2022. godini zabilježio 67 ubistava novinara, u Sjedinjenim Državama je dokumentovao 17 slučajeva od kada je počeo da prati ubistva 1992. Od tih 17 slučajeva, ne uključujući Krugera, Komitet je za 15 potvrdio da imaju veze sa profesijom novinara.

Prije nego što se vratio novinarstvu 2021, radio je za gradske vlasti Philadelphije oko 5 godina, kao direktor za komunikacije i portparol gradske Kancelarije za usluge beskućnicima.

Nagrađivan je kao slobodan novinar, a radio je za dnevnik Philadelphia Inquirer, the Philadelphia Citizen and LGBTQ Nation na raznim temama, od LGBTQ zajednice do gradske i državne politike.

Na Krugerovom sajtu piše da je "poznat po tome što je doživio iskustva sa beskućništvom, HIV, philadelphijskom sivom ekonomijom, traumama i siromaštvom, kroz svoje tekstove i komentare".

"Svi ti tabui, on je tako mislio, samo su dio ljudskih stanja, kao što su nekima večere, sport i rate za kola, i želio je da da glas ljudima za razne nevolje koje prešutkuju u agoniji", naveo je njegov bivši urednik u nedeljniku Philadelphia Weekly Stephen Segal.

Krugerova smrt je razorila one koji su sa njim radili, kao i Segala, koji ga je upoznao prije deset godina, kada mu je bio urednik. Kruger je došao godinu dana pošto je bio beskućnik i riješen da napravi karijeru od pisanja.

"Josh je već bio nadareni pisac kada sam ga upoznao. Pomaganje njemu da razvije novinarski talenat i da radimo na pričama koje su zaista važne ljudima je jedno od najvažnijih poglavlja u mom životu kao urednika. Užasno sam tužan zbog njegove smrti. Zahvalan sam što mi je bio prijatelj", naveo je Segal.

Kruger je bio biciklista i vjernik. Živio je starim jednozubim mačorom Masonom.

Gradonačelnik Philadelphije Jim Kenney naveo je da je tužan i šokiran zbog ubistva Krugera.

"Kruger je mnogo brinuo o našem gradu i stanovnicima, što se vidjelo i kad je bio na javnoj funkciji i po njegovim izvješajima. Njegova inteligencija, kreativnost, strast i duh su blistali u svemu što je radio, i ta svjetlost se prerano ugasila", naveo je gradonačelnik.

Bez obzira na to da li je Kruger ubijen zbog svog posla, Jacobsen navodi da njegova smrt i dalje ima ozbiljan odjek u medijskoj zajednici u i van Philadelphije.

"Svaki put kada je ugrožen novinar, na bilo koji način, čak i da nije u znak odmazde za izvejštavanje, to proizvodi osjećaj straha", navela je Jacobsen.

U saopštenju VJT se navodi da je Radoičić saslušan zbog sumnje da je sa, za sada, više nepoznatih lica, izvršio krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih dela, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet vatrenog oružja i eksplozivnih materija i teška djela protiv opšte sigurnosti.

Radoičić je prošle nedjelje, preko advokata Gorana Petronijevića, preuzeo odgovornost za napad kod mesta Banjska u kojem su ubijeni jedan pripadnik Kosovske policije i trojica napadača.

MUP Srbije danas je saopštio da je Radoičić priveden u Beogradu, da mu je određen pritvor od 48 sati i da je izvršen pretres njegovog stana i drugih prostorija.

U saopštenju Tužilaštva se dodaje da je nakon saslušanja sudiji za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu predloženo da se zbog opasnosti od bjekstva, Radoičiću odredi pritvor.

Radoičića su vlasti u Prištine označile kao organizatora napada u Banjskoj u kojem su ubijeni jedan policajac i trojica napadača. Premijer Kosova Aljbin Kurti tvrdi da je on imao podršku zvaničnog Beograda, što su vlasti u Srbiji i sam Radoičić negirale.

„Ja, Milan Radoičić, rođen 1978. godine u Peći, na Kosovu i Metohiji, zbog mnogobrojnih spekulacija ovim putem obaveštavam javnost da sam zajedno sa sunraodnicima dana 24. septembra došao na sever Kosova, u selo Banjska. Razlog vraćanja je bio da ohrabrimo srpski narod u pružanju otpora teroru Kurtijevog režima i zaštiti srpskog stanovništva”, pročitao je advokat Goran Petronijević Radoičićevu izjavu četiri dana poslije napada.

Poslije napada na policiju, naoružana grupa je upala u manastir Banjska iz kojeg se kasnije povukla. Kosovska policija je vršeći uviđaj, kako je saopšteno iz Prištine, pronašla oružje i opremu u vrijednosti od pet miliona eura.

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija prethodnih dana su tražile od srpskih vlasti da sarađuje u istrazi kosovskih organa, kao i da Beograd ne gomila snage na granici sa Kosovom.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, dan prije hapšenja Radoičića, rekao u intervjuu za CNN, da će svi koji su učestvovali u napadu biti pozvani na odgovornost.

„Srbija će naravno pozvati na odgovornost sve ljude koji su počinili krivična dela, a nađu se na našoj teritoriji. On je dostupan i na našoj teritoriji i tužilaštvo će uraditi svoj posao”, rekao je Vučić za CNN.

On je osudio ubistvo policajca, ali je više puta ponovio tvrdnju da je za nasilje i rast napetosti na Kosovu najdgovornija kosovska vlada.

Premijer Kurti je dan uoči hapšenja Radoičića rekao da je prošlonedjeljni "teroristički napad" u Banjskoj bio dio šireg plana za aneksiju sjevera Kosova.

"Na osnovu oduzete dokumentacije Policija Kosova potvrdila je da je teroristički napad bio dio šireg plana za aneksiju sjevera Kosova putem koordinisanog napada na 37 različitih položaja. Uslijedilo bi uspostavljanje koridora ka Srbiji, kako bi se omogućilo snabdijevanje oružjem i trupama", napisao je Kurti na platformi X.

Talasi napada tokom noći trajali su više od tri sata, saopštila je ranije južna komanda ukrajinskih snaga.

Ostaci letjelica koji su padali u gradu Dnjepru na jugoistoku zemlje izazvali su požar u privatnoj firmi koji je brzo ugašen, rekao je guverner Dnjepropetrovske oblasti Sergej Lisak.

Oštećenje proizvodnih objekata u industrijskom preduzeću u gradu Pavlogradu dovelo je do požara koji je također ugašen, dodao je on u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Nad južnim regionom Nikolajeva uništeno je 16 dronova, rekao je guverner Vitalij Kim.

Reuters nije mogao nezavisno da provjeri izvještaje.

Škola ispod zemlje

Najmanje dvije osobe su poginule, a 10 je povrijeđeno, uključujući djecu, u ruskom granatiranju ukrajinskog južnog regiona Hersona. Regionalni guverner Oleksandr Prokudin rekao je preko Telegrama da su ruske snage tokom noći napadale stambene oblasti, prodavnice, medicinske ustanove i drugu infrastrukturu.

U istočnom gradu Harkovu, koji se nalazi blizu ruske granice, zvaničnici su najavili planove za izgradnju škole u potpunosti pod zemljom, kao odgovor na česta ruska bombardovanja i raketne napade.

Učenici su pohađali online kurseve i sastajali se u stanicama metroa u Harkovu kako bi izbjegli opasnosti.

Gradonačelnik Ihor Terehov rekao je preko Telegrama da će nova podzemna škola "omogućiti hiljadama djece iz Harkova da nastave bezbjedno obrazovanje, uživo, čak i dok traju prijetnje raketama".

Šojgu: Prijavilo se više od 335.000 dobrovoljaca

Rusija ne planira dodatnu mobilizaciju muškaraca za borbu u Ukrajini, jer se više od 335.000 prijavilo do sada ove godine da se bori u oružanim snagama ili dobrovoljačkim jedinicama, izjavio je u utorak ministar odbrane Sergej Šojgu.

Rusija jača svoje oružane snage i pojačava proizvodnju oružja u očekivanju dugog rata u Ukrajini, gdje se linije fronta jedva pomjerale godinu dana.

"Nema planova za dodatnu mobilizaciju", rekao je Šojgu na snimku državne televizije dok se obraćao najvišim generalima. "Oružane snage imaju potreban broj vojnog osoblja za izvođenje specijalne vojne operacije".

Šojgu, saveznik predsjednika Vladimira Putina, pozdravio je patriotizam onih koji su se prijavili.

"Od početka godine, više od 335.000 ljudi je stupilo u vojnu službu po ugovoru i u dobrovoljačke formacije", rekao je Šojgu. "Samo u septembru više od 50.000 građana potpisalo je ugovore".

Ti brojevi pokazuju da je Rusija postigla značajan napredak kako u upisivanju regruta, tako i u apsorpciji mnogih boraca iz plaćeničkih snaga Wagner u "dobrovoljne formacije".

Putin je naredio "djelimičnu mobilizaciju" 300.000 rezervista u septembru prošle godine, što je navelo stotine hiljada mladića da pobjegnu iz Rusije kako bi izbjegli da budu poslati u borbu.

Putin je više puta rekao da nema potrebe za ponavljanjem mobilizacije, za koju neki ruski zvaničnici kažu da je bila greška, jer je mnoge natjerala da odu.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, AFP i Reuters.

Razgovarajući sa novinarima zajedno sa šefom Evropske unije za spoljnu politiku Josepom Borrellom, Kuleba je izjavio da je Ukrajina imala sadržajne razgovore i sa demokratskim i republikanskim članovima Kongresa.

Odluku američkih zakonodavaca da finansijsku pomoć Ukrajini izuzmu iz privremenog zakona o budžetu, koji je usvojen u subotu da bi se izbjeglo zatvaranje federalne vlade, opisao je kao "incident", a ne sistemsku promjenu u smislu podrške.

"Ne smatramo da je američka podrška nestala, jer Sjedinjene Države razumiju da je ulog u Ukrajini mnogo veći od same Ukrajine, da je riječ o stabilnosti i predvidljivosti svijeta", istakao je Kuleba.

Borrell, koji predvodi sastanak Savjeta za spoljnopolitičke odnose EU u Kijevu u ponedjeljak, također je izjavio da vjeruje da će se pronaći rješenja za nastavak američke pomoći Ukrajini.

Francuska ministrica spoljnih poslova Catherine Colonna rekla je da je održavanja sastanka u ukrajinskoj prijestolnici znak "odlučne i trajne podrške Ukrajini".

"To je također poruka Rusiji da ne računa na to da ćemo se zamoriti. Bićemo tu još dugo", rekla je Colonna novinarima.

Holandska šefica diplomatije Hanke Bruins Slot izjavila je da Rusija mora da se pozove na odgovornost zbog agresije na Ukrajinu, te da je važno da se izvrši pritisak na Rusiju sankcijama.

"Moramo da uradimo šta god je potrebno, koliko god je potrebno, za slobodu naroda Ukrajine", izjavila je.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u ponedjeljak da Rusija vjeruje da će zamor ratom u Ukrajini rasti u zapadnim zemljama, ali da očekuje da će SAD nastaviti svoje učešće.

Iz zakona koji je usvojen da bi se nastavilo finansiranje rada američke vlade do 17. novembra, izostavljena je dodatna pomoć Ukrajini, što je bio prioritet Bijele kuće, ali mu se protivi sve veći broj republikanaca u Kongresu.

U govoru u nedjelju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da ništa neće moći da oslabi borbu njegove zemlje protiv Rusije.

Američki predsjednik Joe Biden u nedjelju je izvršio pritisak na republikance u Kongresu da podrže prijedlog zakona o dodatnoj pomoći Ukrajini, navodeći da mu je "dosta" političkih igara koje su skoro dovele do zatvaranja vlade.

"Ni pod kojim okolnostima ne možemo da dozvolimo da se poremeti američka podrška Ukrajiini. Očekujem da predsjedavajući (Predstavničkog doma) održi obećanje i osigura usvajanje zakona i pružanje podrške Ukrajini dok se brani od agresije i brutalnosti", rekao je Biden novinarima u Bijeloj kući.

Mnogi zakonodavci, međutim, priznaju da je sve teže pridobiti podršku pomoći Ukrajini u Kongresu kako se rat između Rusije i Ukrajine nastavlja.

Glasanje u Predstavničkom domu protekle nedjelje ukazuje na potencijalne probleme u budućnosti. Skoro polovina republikanskih kongresmena glasala je da se iz zakona o troškovima odbrane ukine 300 miliona dolara namijenjenih obuci ukrajinskih vojnika i kupovini oružja. Ta suma je kasnije odobrena na odvojenom glasanju, ali su protivnici podrške Ukrajini ipak slavili činjenicu da njihov broj raste u Kongresu.

Neslaganja oko finansiranja Ukrajine

U Slovačkoj, pobjednik parlamentarnih izbora održanih tokom vikenda počinje pregovore o formiranju koalicione vlade koja će se protivi evropskoj vojnoj pomoći Ukrajini.

Slogan stranke Roberta Fica "Ni jedna runda municije" za susjednu Ukrajinu imao je odjeka u Slovačkoj, zemlji sa 5,5 miliona stanovnika.

"I dalje smo spremni da pomognemo Ukrajini na humanitarni način", kazao je proruski orijentisani Fico, za koga analitičari vjeruju da ga je inspirisao mađarski nacionalistički premijer Viktor Orban, protivnik angažovanja EU u naoružavanju Ukrajine.

Fico je rekao da Slovačka, koja je članica NATO, ima veće probleme od Ukrajine, uključujući cijenu energenata i troškove života, ali je dodao da će njegova partija SMER-SSD učiniti sve što je moguće da započne mirovne pregovore.

U izvještaju su korišteni neki podaci agencija Reuters i AP.

Konzervativni republikanski kongresmen Matt Gaetz sa Floride rekao je za "talk show" emisije da će ove nedjelje pokušati da svrgne predsjedavajućeg Predstavničkog doma Kevina McCarthyja, lidera tijesne republikanske većine u Predstavničkom domu.

To se događa pošto je McCarthy, u oštrom preokretu u subotu, pozdravio skoro jednoglasan blok opozicionih demokratskih poslanika koji su glasali za sprječavanje djelimičnog zatvaranja vlade.

"Mislim da moramo da napravimo taj bolni rez. Mislim da moramo da nastavimo sa novim rukovodstvom koje može da bude pouzdano", rekao je Gaetz u emisiji CNN-a.

On je optužio McCarthyja da je pogazio obećanja data zakonodavcima sa tvrde desnice kada je postao predsjedavajući u januaru da će smanjiti vladinu potrošnju na nivoe prije pandemije koronavirusa 2020. i da neće usvajati ključne zakone uz pomoć glasova demokrata.

Međutim, izgledalo je da McCarthy nije zabrinut zbog Gaetzovog poteza protiv njegovog predsjedavanja, pošto je za CBS izjavio:

"Preživjeću. Više ga zanima da obezbijedi TV intervjue nego da nešto radi. Htio je da nas gurne u zatvaranje", rekao je McCarthy, dodavši da bi prekid rada odložio isplatu plata vojnom osoblju koje živi u Gaetzovom kongresnom okrugu.

"Izađi sa tim", rekao je McCarthy o potezu da ga zbaci. "Hajde da završimo to".

U Bijeloj kući, demokratski predsjednik Joe Biden osudio je previranja među republikanskim zakonodavcima. Rekao je da bi trebalo da ispoštuju dogovor koji je sklopio prije nekoliko mjeseci sa McCarthyjem o ukupnom maksimumu potrošnje za fiskalnu godinu koja je počela u nedjelju, čemu su se konzervativni republikanci protivili i od tada su pokušali da dodatno smanje.

"Muka mi je i umoran sam od dovođenja (situacije) do krajnjih granica", rekao je Biden. "Nikada nisam vidio republikanski Kongres - ili bilo koji Kongres - da se ovako ponaša… Što je mnogo - mnogo je. Snažno pozivam svoje republikanske prijatelje u Kongresu da ne čekaju. Zaustavite igre. Na posao da biste odobrili pakete potrošnje za narednih 12 mjeseci."

Gaetz, zakonodavac u Predstavničkom domu u četiri mandata, rekao je o McCarthyju u emisiji ABC Newsa: "Gotovo da nema obećanja koje nije prekršio".

McCarthy je posljednjih dana unaprijedio mjere čiji su pokrovitelji bili republikanci uz oštro smanjenje potrošnje, ali je sve izgubio na glasanju u Predstavničkom domu, često pošto su najtvrđi desničarski poslanici u republikanskom klubu zahtijevali još veća smanjenja.

Ali sa djelimičnim zatvaranjem vlade koje se naziralo u subotu u ponoć, McCarthy je progurao zakone prihvatljive za većinu republikanskih zakonodavaca, iako ne za najkonzervativniji blok.

"Neko mora da bude odrasla osoba", rekao je McCarthy poslije glasanja u Predstavničkom domu. "Ja ću se rukovoditi onim što je najbolje za ovu zemlju. Biću konzervativac koji radi stvar za američku javnost. Šta god da bude, neka bude, jer vjerujem u neodustajanje od Amerike. Neću biti dužan nekome ko predstavlja i radi nešto drugačije."

Većina od 221 republikanca u Predstavničkom domu od 435 članova i dalje podržava McCarthyja kao predsjedavajućeg, ostavljajući Gaetza daleko od većine od 218 - neophodne bi izabrao drugog lidera kongresnog doma.

Kongresmen Michael Lawrel, njujorški republikanac, rekao je za ABC da su Gaetzove pritužbe protiv McCarthyja "klevetnički govor obmanjujućeg razmišljanja".

Ali moglo bi biti dvadesetak ili više republikanaca spremnih da stanu na stranu Gaetza kako bi pokušali da svrgnu McCarthyja, što je broj do kojeg se dolazi na osnovu broja onih koji su glasali protiv planova potrošnje koje je preferirao predsjedavajući posljednjih dana. Šest republikanaca je reklo da neće glasati ni za jednu kratkoročnu mjeru finansiranja, poput one koja je na kraju dobila podršku u Kongresu i koju je potpisao predsjednik Biden.

To da li će manjinski demokratski blok od 212 zakonodavaca glasati sa Gaetzom za smjenjivanje McCarthyja ili će podržati nastavak njegovog predsjedavanja, vjerovatno će ove nedjelje predstavljati osnov za široko rasprostranjene intrige i sklapanje dogovora.

Gaetz je rekao za CNN: "Ako u ovo vrijeme sljedeće nedjelje, Kevin McCarthy i dalje bude predsjedavajući Predstavničkog doma, to će biti zato što su ga demokrate izvukle i on može da bude njihov predsjedavajući, a ne moj".

On nije pomenuo imena nekih drugih republikanskih zakonodavaca koje bi on više volio.

Jedna demokratska članica Kongresa - Alexandria Ocasio-Cortez iz New Yorka rekla je za CNN da "nije na demokratama da spase Kevina McCarthyja" i da će "apsolutno" glasati za njegovo smjenjivanje.

Ona je rekla da ako demokrate na kraju glasaju da podrže McCarthyjev nastavak predsjedavanja, "ne odustajemo ni od čega besplatno. To ima svoju cijenu".

Ona je rekla da republikanski blok u Predstavničkom domu "nije umjerena stranka. Postoje samo različiti stepeni odanosti [bivšem predsjedniku] Donaldu Trumpu", koji je ohrabrivao republikanske zakonodavce da dozvole zatvaranje vlade.

Šta bi demokrate mogle da zahtijevaju u zamjenu da podrže McCarthyja nije jasno, ali neki oblik podjele vlasti u odborima u usko podijeljenom Predstavničkom domu mogao bi da bude jedan od ciljeva. Sa svojom tijesnom većinom u domu, republikanci sada kontrolišu dnevni red na panelima Predstavničkog doma.

U izvještaju, koji je u ponedjeljak predstavljen Savjetu UN-a za ljudska prava, prikazana je slika rasprostranjenih kršenja prava i zlostavljanja civilnog stanovništva i bezobzirnog, sveobuhvatnog uništavanja osnovne infrastrukture.

"Komisija je zabrinuta zbog stalnih dokaza o ratnim zločinima koje su počinile ruske oružane snage u Ukrajini", izjavio je predsjednik komisije Erik Mose pred članovima Savjeta.

"Duboko u drugoj godini oružanog sukoba, ljudi u Ukrajini nastavljaju da se nose sa gubitkom i povrijeđivanjem voljenih, ogromnim razaranjem, patnjama i traumom, kao i ekonomskim teškoćama koje su rezultat toga“, istakao je Mose.

"Hiljade ljudi su ubijene i povrijeđene, a milioni su interno raseljeni ili izvan zemlje."

Rusija je bojkotovala sjednicu i nije bila prisutna da odgovori na te optužbe. U prošlosti je poricala da napada civile.

Najnoviji podaci Kancelarije visokog komesara za ljudska prava UN-a procjenjuju da je broj poginulih civila 9.614, a povrijeđenih 17.535 od kada je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022. godine. Agencija, međutim, ističe da će broj žrtava vjerovatno biti mnogo veći.

Statistika UNHCR-a, agencije UN-a za izbjeglice, pokazuje da je 5,1 miliona ljudi raseljeno unutar Ukrajine, dok je gotovo 6 miliona 200 hiljada izbjeglo u druge zemlje.

Od kada je osnovana u martu 2022. godine, tročlana komisija posjetila je Ukrajinu više od 10 puta, gdje je prikupljala informacije od vladinih nadležnih službi i "slušala zastrašujuće ispovijesti" žrtava i svjedoka zlostavljanja.

"Komisija žali što sva komunikacija adresirana na Rusku Federaciju ostaje bez odgovora“, rekao je Mose.

Istražitelji su naveli da su "napadi eksplozivnim oružjem u naseljenim oblastima doveli do velikog razaranja i bili glavni uzrok smrti i povreda među civilnim stanovništvom."

Oni su dokumentovali napade eksplozivnim oružjem na stambene zgrade, željezničku stanicu, komercijalna skladišta, medicinske i druge ključne objekte koji su poremetili osnovne usluge i snabdijevanje.

"U većini slučajeva, činilo se da nije bilo vojnog prisustva na pogođenim lokacijama ili u njihovoj blizini", rekao je Mose.

U Hersonu i Zaporožju, regionima koji su bili pod dugotrajnom ruskom okupacijom, komisija je prikupila dodatne dokaze koji ukazuju da je upotreba mučenja od strane ruskih oružanih snaga u oblastima pod njihovom kontrolom bila rasprostranjena i sistematska, ukazujući da su glavne mete mučenja bile osobe optužene da su doušnici ukrajinskih oružanih snaga.

Mose je rekao da se mučenje uglavnom događa u različitim zatvorskim centrima koje kontrolišu ruske vlasti i da je "tortura toliko brutalna da je izazvala smrt nekih od žrtava."

On je rekao da je oružani sukob imao razorne posljedice za djecu i da komisija nastavlja da istražuje pojedinačne slučajeve navodnog prebacivanja maloljetnika bez pratnje u Rusiju.

"Komisija žali zbog nedostatka jasnoće i transparentnosti u cjelokupnom procesu, okolnostima i kategorijama prebačene djece", rekao je Mose.

Državni tužilac Ukrajine Andrij Kostin, obratio se Komisiji UN putem video linka i tom prilikom kritikovao "masovna zvjerstva počinjena u šokantnoj mjeri od strane Rusije tokom njenog rata protiv Ukrajine".

On je govorio o šteti koja je nanijeta više od 19 hiljada ukrajinske djece koju je najviše rusko rukovodstvo nasilno prebacilo i deportovalo iz Ukrajine.

"Ukrajinska djeca su lišena ukrajinskog državljanstva i data na usvajanje u ruske porodice", rekao je Kostin. "To su ratni zločin i zločin protiv čovječnosti koji bi također mogli da budu zločin genocida u skladu sa Konvencijom o genocidu iz 1948."

Mose je dodao da je komisija "zabrinuta zbog optužbi za genocid u Ukrajini", navodeći kao primjer "određenu retoriku ruskih državnih i drugih medija" koja može da predstavlja podsticanje na genocid. On je zaključio da komisija nastavlja istrage o takvim pitanjima.

Menendez je jedan od dvojice senatora iz New Jerseyja i bio je važan saveznik kolegi demokrati, predsjedniku Joeu Bidenu, uključujući rad sa njim na prikupljanju podrške za slanje pomoći Ukrajini.

Senator je optužen da je uzeo stotine hiljada dolara u kešu i zlatnim polugama u korist egipatske vlade i da se umiješao u istragu trojice biznismena.

Mnogi su pozvali Menendeza da podnese ostavku u Senatu, uključujući članove njegove stranke, posebno guvernera New Jerseyja, koji će imenovati privremenu zamjenu ako Menendez podnese ostavku.

Menendez se privremeno povukao sa svoje funkcije predsjednika Senatskog odbora za spoljne odnose, rekao je lider većine u Senatu Chuck Schumer, koji je dodao da senator ima pravo da se brani u odgovarajućem procesu.

Menendez je govorio na konferenciji za novinare u ponedjeljak u državi New Jersey, gdje je ponovio da nema namjeru da se odrekne svoje uloge senatora i da nije kriv u pogledu optužbi protiv njega.

„Čvrsto vjerujem da kada se sve činjenice iznesu, ne samo da ću biti oslobođen, nego ću i dalje biti senator New Jerseyja”, rekao je Menendez.

On je rekao da je novac koji su vlasti našle u njegovoj kući podignut sa njegovog privatnog računa i da nije bio mito. Menendez se također osvrnuo na odnose sa predstavnicima Egipata, rekavši da je smatrao da je vlada te zemlje odgovorna za navodna kršenja ljudskih prava.

Menendez je tražio da svi sačekaju da se istraga završi prije nego što donesu presudu i optužio one koji su bili spremni da ga osude zbog sopstvene političke koristi.

„Umjesto da čekaju da budu predstavljene sve činjenice, drugi su požurili da sude zato što vide političku priliku za sebe ili one oko njih”, rekao je Menendez.

Džibuti je dom glavne baze američke vojske na kontinentu, a Austin je rekao da je Camp Lemonnier "ključan" za "suprotstavljanje nasilnom ekstremizmu i podršku sigurnosti u cijelom regionu".

Dodao je da su SAD ponosne na partnerstvo sa snagama Džibutija i snagama Afričke unije u podršci susjednoj Somaliji, gdje su militanti Al-Shababa sve otporniji usred tekućih vojnih operacija protiv te grupe.

Al-Shabab je glavni ogranak Al-Qaide na kontinentu.

Somalija se suočila sa nedavnim neuspjesima u borbi protiv al-Shababa nakon smrtonosnog napada na grad Cowsweyne 26. augusta. Incident je ostavio na desetine mrtvih vladinih vojnika i rezultirao užurbanim povlačenjem s linija fronta i gradova koji su prethodno bili zarobljeni od militantne grupe.

Neuspjeh je bio jedan od razloga zbog kojih je Somalija zatražila "tehničku pauzu" povlačenja snaga Afričke unije iz Somalije. Povlačenjem, koje je počelo prošle sedmice, planirano je da 3.000 vojnika Afričke unije prebace svoje isturene operativne baze somalijskim vojnicima do kraja ovog mjeseca.

Zvaničnik američke odbrane opisao je al-Shabab kao "težak izazov" i "koji neće prestati preko noći".

Američka vojska godinama je "savjetovala i pomagala" somalijske snage u borbi protiv al-Shababa, uključujući obuku specijalnih snaga i izvođenje zračnih napada na grupu.

U nedjelju je visoki zvaničnik američke odbrane rekao da AFRICOM nije izveo zračni napad 22. septembra 2023. Grupa al-Shabab je putem telegramske poruke tvrdila da je u napadu AFRICOM-a ubijeno osam članova iste porodice, uključujući šestoro djece. Somalijska vlada je izvijestila da su viši komandant al-Shababa identificiran kao Isaaq Abdullahi, koji je bio odgovoran za operacije grupe u regiji Bakool, i sedam "tjelohranitelja" ubijeni u ciljanom zračnom napadu.

U međuvremenu, zvaničnik američke odbrane potvrdio je da su američki izvođač radova i član partnerskih snaga povrijeđeni nakon što su militanti Al-Shababa u petak pucali na bazu u kojoj su bile snage kenijske odbrane. Al-Shabab tvrdi da su u napadu povrijeđena četiri američka vojnika i devet kenijskih vojnika. Zvaničnik američke odbrane rekao je da je tvrdnja al-Shababa "prenapuhana".

Hiljade kenijskih vojnika nalaze se u Somaliji i služe kao dio Tranzicione misije Afričke unije, ATMIS. Kenija se također suočavala s ponovljenim napadima al-Shababa, uključujući napad visokog profila na Westgate Mall u Nairobiju prije 10 godina u kojem je ubijeno 67 ljudi.

Austin će kasnije tokom sedmice otputovati u Keniju i Angolu. Prema riječima visokog američkog zvaničnika odbrane, ovo će biti prvi put da je američki ministar odbrane ikada otputovao u Angolu i prvi put od 1976. da je američki šef odbrane posjetio Keniju.

Kancelarija američkog tužioca na Manhattanu optužila je Menendeza i suprugu da su primili hiljade dolara mita u zamjenu za korištenje njegove moći i uticaja kao senatora kako bi zaštitili i pomogli biznismenima da se obogate, kao i da omoguće korist Vladi Egipta.

Tužioci su saopštili da je mito obuhvatao gotovinu, zlato, uplate za hipoteku za kuću, nadoknadu za posao sa minimalnim zahtjevima, luksuzno vozilo i druge stvari od finansijske vrednosti.

Senator i njegova supruga Nadin Menendez suočavaju se sa po tri krivične tačke optužnice. Kancelarija senatora nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Menendez, predsjedavajući uticajnog odbora američkog Senata za spoljne odnose, ranije je optužen u New Jerseyja za prihvatanje privatnih letova, priloga za kampanju i drugih vrsta mita od bogatog pokrovitelja u zamjenu za zvanične usluge, ali suđenje se završilo 2017. godine bez odluke porote.

Menendez je u Senatu od 2006. godine.

Menendez i njegova supruga suočeni su sljedećim tačkama optužnice: zavjera zbog podmićivanja, zavjera zbog izvršenja prevare i zavjera da se počini iznuda pod okriljem službenog prava.

Tužioci traže da se Menendezu oduzme imovina, među kojom su njegova kuća u New Jerseyju, automobil Mercedes-Benz iz 2019. i oko 566.000 dolara u gotovini, zlatnim polugama i sredstvima sa bankovnog računa.

Široj javnosti na Balkanu Menendez je postao poznat u augustu, kada je zajedno sa Michaelom Rothom, predsjedavajućim njemačkog Bundestaga i još 56 poslanika Evropskog parlamenta poslao pismo Antonyju Blinkenu, američkom državnom sekretaru i britanskom ministru spoljnih poslova Jamesu Cleverlyju i visokom predstavniku EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josepu Borrellu tražeći od zvaničnog Zapada da promijeni aktuelnu politiku prema Srbiji u vezi sa pitanjem Kosova.

"Potpuno sam zanijemila", rekla je Polly Desjarlais, menadžerica Muzeja saobraćaja New Yorka, pričajući kako se osjetila kada je prvi put vidjela stanicu.

"Mislim da je to savršena vremenska kapsula. Jako lijepo, elegantno i jedinstveno mjesto."

Prva podzemna željeznica u New Yorku, čiji je dio bila i ova stanica, otvorena je 1904. godine. Prije toga, Njujorčani su koristili nadzemne vozove i tramvaje za javni prevoz.

Old City Hall stanica, koju su dizajnirali poznati arhitekti George Heins i Christopher LaFarge, sa svodovima koje je napravio umjetnik Rafael Gustavino, smatrana je pravim draguljem kada je otvorena.

"To je bio dokaz da je New York došao na nivo velikih evropskih metropola kao što su London, Pariz, Madrid.... da je New York postajao svjetski grad", naveo je Clifton Hood, profesor historije na Hobart i William Smith koledžu u Ženevi u saveznoj državi New York.

Old City Hall stanica je bila izgrađena isto kad i mnogo drugih javnih zgrada i prostora, kao što su glavna željeznička stanica - Grand Central i Njujorška biblioteka, a sam impozantan način gradnje trebalo je da pokaže kako na kulturnom nivou, New York može da se takmiči sa velikim evropskim gradovima.

Grand Central je željeznička stanica koju je gradio građevinski tajkun Cornelius Vanderbilt 1871, u kojoj je bilo svodova i vitraža sa slikama neba i zvijezda.

Njujorška biblioteka počela je da radi 1911. godine, i osnovali su je neki od najbogatijih Amerikanaca tog vremena, jedno je od glavnih zdanja, poznata između ostalog i po statuama lavova koji čuvaju ulaz.

"Zdanja su djelovala obično, ali su zaista bile prelijepe javne zgrade. To su spomenici i oni koji su gradili metro su htjeli nešto, da se ne izgubi duh tog vremena. Htjeli su da ova stanica zaista bude veličanstvena", naveo je Hood, koji je pisao knjigu "722 milje: Izgradnja metroa i kako je to promenilo New York".

Kao i Grand Central i Njujorška biblioteka, Old City Hall rađen je pod uticajem francuske arhitekture, mješavinom neoklasicizma, renesanse i baroka, ali istovremeno uz korištenje modernih materijala kao što su staklo i gvožđe.

"Ima predivnih staklenih kocki koje gledaju na ulicu i tako ulazi svjetlo kroz te dekove plafona sa gvožđem i staklom. Čula sam da je stanica opisana kao slavljenje krivina, jer ih ima dosta. Sve je nekako zaokruženo", rekla je Desjarlais.

Ali te divne krivine su upravo ono što je izbacilo stanicu iz upotrebe, jer njena zakrivljena platforma nije mogla da prima duže kompozicije.

"Platforma je jako zakrivljena, i to je oštra krivina, a sama platforma je možda jedva 70 metara duga. Znači, kratka je. Kako je rastao promet u metrou, vozovi su postajali duži, dodavali smo vagone, a platforme su postajale duže i bilo ih je sve više. Na ovoj stanici, bilo je nemoguće promijeniti platformu", dodaje ona.

Stanica je prestala da se koristi 1945, ali i dalje može da funkcioniše. Jedna linija, broj 6 i dalje koristi ovu stanicu da se tu okrene. Iako ne može da se uđe na stanicu sa ulice, Muzej saobraćaja pruža mogućnost svojim članovima da odu na plaćenu turu, nekoliko puta godišnje.

"Ograničen pristup nam omogućava da što više očuvamo stanicu, i mislim da je to jako važno. Takođe, ostaje misterija, ta divna ideja da je baš to nešto ispod naših nogu, da hodamo iznad ovog divnog i elegantnog prostora sa početka prošlog vijeka", rekla je Desjarlais.

Sada se stanice više grade kako bi bile funkcionalne, a ne lijepe, znog čega je Hoodu iskreno žao.

"Kao da smo izgubili osjećaj za inspiraciju i uzvišenje. Old City Hall odiše radošću, podstiče nas da radimo bolje i podiže nam raspoloženje. Graditelji su mogli da naprave običnu stanicu, ali nisu, imali su veće ambicije, a možda bismo i mi mogli tako da razmišljamo".

Bilo je govora da se stara stanica pretvori u restoran ili turističku atrakciju. Međutim, nakon napada 11. septembra, iz bezbjednosnih razloga je ta ideja napuštena.

Ali postoji jedan nezvanični način da se vidi Old City Hall. Ljudi danas mogu da uđu u voz broj 6 i da ostanu nakon posljednje stanice na Bruklinškom mostu. Kada se voz okrene kod te stanice, putnici mogu da zavire u prošlost i u jedno glamuroznije doba.

Ako Kongres ne usvoji 12 zakonskih prijedloga za finansiranje vlade - ili usaglasi mjeru za njeno privremeno finansiranje - mnoge vladine službe će u ponoć 30. septembra ostati bez ovlaštenja da plaćaju finansijske obaveze.

Srž problema je to što su neki od najkonzervativnijih republikanskih članova donjeg doma Kongresa odlučili da odbace sporazum o gornjem limitu zaduživanja koji su ranije ove godine ispregovarali predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy i predsjednik Joe Biden. Pojedini republikanci žele da se budžetski troškovi smanje još više od dogovorenog.

Traže značajno smanjenje domaće potrošnje, kao i pomoći Ukrajini da se odbrani od ruske invazije. S obzirom na to da republikanci imaju tijesnu većinu, ako i mali broj članova ne podrži zakonske prijedloge to znači da McCarthy nema potreban broj glasova za njihovo usvajanje.

McCarthy u problemima

McCarthy bi mogao da usvoji zakonske prijedloge o budžetu uz pomoć demokrata, ali bi to desničarski republikanci smatrali izdajom, i moguće tražili da se glasa o njegovoj smjeni s položaja predsjedavajućeg.

Da bi bio izabran na trenutnu funkciju, Macrthy je pristao na pravilo prema kojem je dovoljno da samo jedan član Predstavničkog doma zatraži da se glasa o njegovoj smjeni.

McCarthy je u srijedu novinarima rekao da se i dalje nada da će biti postignut dogovor kojim će biti izbjegnuto zatvaranje vlade.

"Još nije 30. septembar, još nije sve gotovo", poručio je republikanac iz Kalifornije.

Šta znači zatvaranje vlade

Termin "zatvaranje vlade" je donekle obmanjujući zato što će, i u slučaju da se budžet ne usvoji, veći dio vladinih službi nastaviti da radi. Nastaviće se sa aktivnostima koje se smatraju ključnim za javnu bezbjednost i odbranu.

Takođe, biće nastavljene vladine aktivnosti koje se finansiraju iz višegodišnjih budžeta. To, na primjer, obuhvata mnoge infrastrukturne projekte čije je finansiranje predviđeno zakonima kao što je Zakon o smanjenju inflacije.

Međutim, iako će veći dio vlade nastaviti da radi, njeni službenici neće biti plaćeni, To obuhvata i pripadnike vojske. Jednom kad se budžet odobri, vladini službenici će biti retroaktivno plaćeni. Uprkos tome, ako redovno ne primaju platu, to može značajno da poremeti njihovu finansijsku situaciju.

Članovi Kongresa bi nastavili da obavljaju posao, kao i dio njihovog osoblja, ali bi mnogi zaposleni na Capitolu, čiji se poslovi ne smatraju ključnim za funkcionisanje zakonodavne grane vlasti, bili poslati na prinudni odmor. To bio bio slučaj i sa mnogim radnicima koji u Kongresu rade pod ugovorom. Za razliku od onih koji su stalno zaposleni u vladi, radnicima koji za nju rade pod ugovorom nije garantovano da će biti retroaktivno plaćeni.

Federalni pravosudni sistem nastavio bi da radi neko vrijeme, zato što je moguće koristiti ranije odobrena sredstva kao i prihod od isplaćenih sudskih troškova.

Vlada na ivici zatvaranja previše puta

Od 1980-tih godina, američka vlada je više puta zatvorena, ali uglavnom u kratkom periodu, jedan puni dan ili kraće. Četiri puta je bila zatvorena na duže, uključujući i 2018-19, kada je bila djelimično zatvorena 35 dana. Djelimično - zato što je bilo usvojeno nekoliko zakonskih prijedloga o budžetu.

Kongres je mnogo puta bio na ivici da dovede do zatvaranja vlade, ali je u poslednjem trenutku usvajao mjere za njeno privremeno finansiranje ili je postizao dogovore o budžetu.

Max Stier, predsjednik i izvršni direktor organizacije "Partnerstvo za javnu službu", rekao je za Glas Amerike da čak i kratkotrajna zatvaranja vlade ili ona koja su izbjegnuta u poslednjem trenutku imaju značajan uticaj na njeno funkcionisanje zbog resursa koji se ulažu u pripremu za moguću obustavu operacija.

"To nije kao da jednostavno pritisnite dugme. Svi znaju da nije samo zatvaranje teško, već je teško i skupo nastaviti operacije. Znači, jednodnevno zatvaranje ima cijenu i posljedice, iako će federalni službenici uraditi sve da osiguraju da javnost ne trpi štetu", ističe on.

"Izuzetno bolno"

Stier kaže da javnost možda neće primijetiti kratko zatvaranje vlade, ali da će to biti očiglednije u slučaju dužeg obustavljanja vladinih operacija.

Neće biti procesuirane prijave za pasoš. Neće biti zajmova malim preduzećima. Djeca ne mogu da budu upisana u federalne programe. Te i druge usluge, koje se ne pružaju, zatim počinju da utiču na pojedince i širu ekonomiju.

"To onda postaje veoma bolno i skupo. Prošlo zatvaranje vlade trajalo je 35 dana. Procjena je da je ekonomski gubitak iznosio više milijardi dolara, a ja vjerujem da je ukupan trošak potcijenjen", smatra Stier.

Vladini službenici pod stresom

Vladini službenici koje će direktno pogoditi zatvaranje vlade nezadovoljni su Kongresom, kaže Everett Kelly, predsjednik Udruženja zaposlenih u vladi.

On za Glas Amerike kaže da mnogi zaposleni u vladi, kao i veliki broj Amerikanaca, žive od plate do plate i da bi patili ako bi iznenada ostali bez zarade.

"Naši članovi su nezadovoljni. Nervozni su. Pitaju se i brinu kako će da plate račune, kako da nahrane pordicu. Vladini službenici idu na posao svakog dana i obavljaju svoje dužnosti. Potrebno nam je da Kongres radi svoj posao. Zatvaranje vlade neće pogoditi samo njene zaposlene, već i naše zajednice. Tražimo od Kongresa da uradi svoj posao", poručio je Kelly.

Finansiranje pomoći za Ukrajinu

Kongres je ove nedelje kratko razmatrao usvajanje mjere za privremeno finansiranje vlade, ali je od toga odustao jer nije bilo dovoljno glasova za usvajanje. Mjera nije obuhvatala dodatna sredstva za Ukrajinu koja je tražila Bidenova administracija.

Većina članova Kongresa podržava nastavak američke pomoći Ukrajini, ali je mala grupa republikanskih kongresmena protiv toga da se Kijevu šalje više novca. Zbog toga, zahtjev da se za Ukrajinu odobri još novca komplikuje razgovore o budžetu.

Nekoliko republikanskih članova Predstavničkog doma, koji podržavaju nastavak pomoći za Ukrajinu, reklo je za Glas Amerike u srijedu da će biti neophodno da se o novim sredstvima za Kijev razgovara odvojeno od budžeta za vladu.

"Moramo da riješimo veće pitanje finansiranja našeg Sekretarijata za odbranu i drugih službi, a zatim možemo da razgovaramo o drugim prijedlozima", rekao je republikanac Mike Gallagher.

"Mislim da nije ispravno da se o sredstvima za Ukrajinu raspravlja u okviru mjere za privremeno finansiranje vlade. To je odvojeno pitanje. Moramo da imamo veoma složen razgovor o istoriji Ukrajini, gdje je novac potrošen, o ukrajinskim uspjesima protiv treće po veličini vojske u svijetu", naglasio je republikanac Rich McCormick.

Novinarka ukrajinskog servisa Kateryna Lisunov učestvovala je u pisanju ovog izvještaja.