“Tražimo od vlasti Srbije pokretanje temeljne istrage incidenta i kažnjavanje odgovornih”, izjavila je Gulnoza Said koordinatorka njujorške nevladine organizacije Komitet za zaštitu novinara (CPJ) povodom ispisivanja poruka mržnje na ulazu i zgradi u kojoj živi novosadski novinar Dinko Gruhonjić i sumnji da su bile upućene njemu.
Said je za Glas Amerike rekla da je veoma zabrinuta zbog prijetnji Gruhonjiću, uredniku portala Vojvođanski istraživačko-analitički centar VOICE i programskom direktoru Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV), dodavši da Komitet za zaštitu novinara nastavlja da prati situaciju.
“Gruhonjić i drugi novinari u Srbiji treba da rade bez strahovanja za sebe i svoje najmilije. Nažalost, kao što je Komitet za zaštitu novinara utvrdio u svom izvještaju, Srbija postaje sve opasnija za nezavisne novinare”, istakla je Gulnoza Said za Glas Amerike.
Reagujući povodom incidenta - Reporteri bez granica, nevladina organizacija koja se bavi zaštitom i očuvanjem medijskih prava i sloboda, takođe je zatražila temeljnu istragu incidenta u kom su na ulazu zgrade u kojoj živi novinar Dinko Gruhonjić ispisane poruke mržnje za koje se sumnja da su upućene njemu.
„Osim istrage, od političara tražimo da ne raspiruju mržnju! Ovo je primjer kako verbalni mogu prerasti u stvarne napade. Odgovornost je političara, a ne samo policije, da štite novinare – riječima i djelima“, poručio je u reakciji za Glas Amerike Pavol Salaj, predstavnik te organizacije zadužen za Evropsku uniju i Zapadni Balkan.
Gruhonjić je u utorak uveče sa kolegama i prijateljima prekrečio uvrijedljive grafite, a prethodno je slučaj prijavio policiji koja je izvršila uviđaj. Istovremeno, Nezavisno društvo novinara Vojvodine, čiji je programski direktor, zatražilo je od tužilaštva sprovođenje krivične istrage i hitno otkrivanje i kažnjavanje počinilaca.
Grafiti, koji su sadržali poruke mržnje i nacionalne netrpeljivosti, bili su ispisani na ulazu i zidovima zgrade u kojoj u, gradu Novom Sadu, sa suprugom i dvoje djece živi Gruhonjić. Među napisima bio je i jedan grafit podrške haškom osuđeniku i nekadašnjem ratnom komandatnu bosanskih Srba Ratku Mladiću.
“Kao i njihov idol, na doživotnu robiju prvostepeno osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, tako i ovaj njegov podmladak voli da se kreće noću, u hordama i da se iživljava nad civilima, uključujući i djecu. Ja svoje tekstove potpisujem punim imenom i prezimenom, a neonacistička bagra to radi anonimno, kao i sve siledžije na ovom svijetu”, rekao je u utorak nakon incidenta za Glas Amerike Dinko Gruhonjić.
On je ocijenio da bi konkretan povod za poslednji ispad mogla biti reportaža čiji je naslov “Novi Sad – nacionalšovinistička palanka koja slavi genocid?”.
U tom tekstu Vojvođanski istraživačko-analitički centar, čiji je Gruhonjić urednik, analizira grafite ispisane u Novom Sadu i okolini kojima se iskazuje podrška ličnostima i događajima iz nedavne ratne istorije Balkana i Srbije - kao što je Ratko Mladić, promoviše kosovski mit ili pak aludira na nedavni spor crnogorskih vlasti u tehničkom mandatu i tamošnje crkvene zajednice koja je pod nadležnošću Srpske pravoslavne crkve.
Ispisivanje grafita mržnje na ulazu i zidovima zgrade u kojoj Gruhonjić živi sa porodicom osudilo je nekoliko nevladinih organizacija i političkih stranaka u Srbiji. Posljednja u nizu bila je mreža “SafeJournalists”, koju čini više od 8.200 medijskih profesionalaca na Zapadnom Balkanu.
“Poruke i jezik ne predstavljaju samo govor mržnje, već sadrže i simbole mržnje kojima nije mjesto u demokratskom društvu. Mreža će obavijestiti sve relevantne domaće i međunarodne aktere o ovom slučaju jer je napad na novinare napad na javni interes, demokratiju i prava svih građana”, navodi se u saopštenju organizacije koju čine Udruženje novinara Kosova, Udruženje novinara Makedonije, Udruženje BH novinari, Hrvatsko novinarsko društvo, Nezavisno udruženje novinara Srbije i Sindikat medija Crne Gore.
Prema bazi podataka Nezavisnog udruženja novinara Srbije tokom 2020. godine u Srbiji je počinjeno ukupno 168 napada na novinare. Od toga je počinjeno dvadeset sedam fizičkih napada, deset napada na imovinu, jedna prijetnja imovini, osamdeset tri slučajeva pritisaka i četrdeset sedam verbalnih prijetnji.
Poređenja radi, tokom prošle 2019. godine prema istom izvoru i kriterijumima, počinjeno je ukupno 119 napada na novinare.
