Linkovi

Izdvojeno

Coronavirus mijenja ovogodišnji Marš mira Sarajevo-Nezuk

Marš mira Sarajevo-Nezuk, 3. juli 2020.
Marš mira Sarajevo-Nezuk, 3. juli 2020.

Sedam od ukupno 13 porodica žrtava srebreničkog genocida dalo je saglasnost za ukop 11. jula u Memorijalnom centru Potočari, kada se obilježava 25. godišnjica genocida nad Bošnjacima „Sigurne zone UN-a“. Pandemija će ove godine doprinijeti prisustvo znatno manjeg broja ljudi u Srebrenici, izmijenjenu organizaciju, ali i smanjen broj učesnika devetog Marša mira „Sarajevo-Nezuk“.

Desetak učesnika Marša mira krenuli su jutros iz Sarajeva ka Nezuku gdje će se pridružiti ostalim učesnicima. Zbog koronavirusa ove godine će biti samo 100 učesnika.

Šesnaestogodišnji Elmedin Zulić iz Bihaća najmlađi je učesnik i četvrti put pješači Marš mira.

Marš mira Sarajevo-Nezuk
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:44 0:00

„Prvo je moj otac učestvovao na Maršu mira, a onda sam i ja imao želju. U početku mi je bilo teško, ali sada je dosta lakše. Najviše me je velika želja dovela ovdje. Srebrenica se ne smije zaboraviti. Moji vršnjaci i mlađi trebaju svake godine posjećivati Srebrenicu i nikada ne zaboraviti genocid. Ove godine zbog pandemije idemo samo do Nezuka da ispratimo preživjele i vraćamo se u Tuzlu na Kapiju“, kazao je Elmedin.

Najstariji među učesnicima Marša mira je 72-godišnji Slobodan Kisin iz Sarajeva koji također četvrti put, kako kaže, ide da obilježi stradanje i da ono dobije svoje ime.

„Dok god istina nije izašla na vidjelo, od pomirenja nema ništa. Mlađe bih pozvao da se naredne godine pridruže Maršu mira. Ranijih godina nas je bilo čak stotinu, sada samo desetak. Nažalost, idemo samo do Nezuka gdje ćemo ispratiti preživjele“, ispričao je Kisin.

Marš Mira Sarajevo-Nezuk, 3. juli 2020.
Marš Mira Sarajevo-Nezuk, 3. juli 2020.

Učesnici Marša mira pješačit će više od 150 kilometara sjećajući se na taj način više od osam hiljada Srebreničana koji su 1995. godine pokušali stići na sigurni teritorij Tuzle.

Jedan od organizatora Muhamed Papić rekao je da će se učesnici, ukoliko se stvore uvjeti, pridružiti koloni Marša mira "Nezuk - Potočari".

„Najvažnije je ne prekidati tradiciju. Cilj je jasan - da se nikad nikom ne ponovi i ne desi ono što se desilo narodu Podrinja, ali i Bosne i Hercegovine. Želimo da se stvari nazovu pravim imenom, a to je sistemski i planski genocid. Želimo da kažemo šta čovjek čovjeku ne smije uraditi“, istaknuo je Papić.

Deveti Marš mira "Sarajevo - Nezuk" organizira Udruženje građana "Svjedoci svog vremena vremena“. Planirano je da učesnici prvu noć borave na Ovčijoj ravni na Ozrenu, a da potom pješače do Planinarskog doma Ponijerka Olovo. Petog dana pohoda je planiran dolazak u Nezuk, dok će 8. jula učesnici ispratiti kolonu preživjelih Marša mira "Nezuk – Potočari“.

Iz Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine, ranije je saopćeno kako će sve aktivnosti i sadržaji, posebno Marš mira, Biciklistički maraton Bihać - Srebrenica, Ultramaraton Bihać - Srebrenica, Motomaraton i Ultramaraton Vukovar - Srebrenica, biti organizirani u skladu s epidemiološkim mjerama i uputama koje u tom trenutku budu izdale nadležne institucije.

Iako će u vjerskom programu biti klanjana dženaza žrtvama genocida, ove godine neće biti organizirano prevoza autobusima.

Identifikaciju od članova porodica i dalje čekaju posmrtni ostaci još 97 žrtava srebreničkog genocida.

See all News Updates of the Day

Da li Elonu Musku treba dopustiti da smanji Vladu SAD-a?

Trump i Musk
Trump i Musk

Trumpova osoba za brze promjene u američkim vladinim agencijama je Elon Musk, izvršni direktor proizvođača automobila Tesla i svemirske kompanije SpaceX. Demokrate u Kongresu kažu da je pokušaj multimilijardera kojeg podržava Trump da smanji potrošnju federalne vlade pogrešan.

Protest ispred federalne agencije u Washingtonu ove sedmice bio je fokusiran na rad Elona Muska, kojeg je predjsednik Donald Trump imenovao da se pozabavi smanjenjem američke vlade.

„Narod odlučuje kako ćemo braniti Sjedinjene Američke Države, kako će se trošiti njihov novac. Elon Musk ne odlučuje”, kaže demokratski senator Chris Murphy

Musk je najbogatiji čovjek na svijetu i izvršni direktor kompanije Tesla i svemirske kompanije SpaceX. U njegovom vlasništvu su i druge firme, uključujući platformu društvenih medija X, ranije poznatu kao Twitter.

Od Trumpove inauguracije, Musk, kao vođa novostvorenog Odjeljenja za vladinu efikasnost, prionuo je na posao smanjenja onoga što on i predsjednik Trump vide kao skupe federalne programe.

Muskov tim navodno je dobio pristup platnim sistemima Ministarstva finansija, što je izazvalo uzbunu, te je tražio kontrolu nad Američkom agencijom za međunarodni razvoj, koja pruža humanitarnu i drugu pomoć za više od 100 zemalja. Tamo je protest održan ove sedmice.

„Predsjednik Trump je uputio svog korumpiranog prijatelja milijardera Elona Muska da pretrese agenciju američke vlade”, demokratski zastupnik u Kongresu Don Beyer.

Međutim, Trump je ponovio svoju podršku Musku.

„To je nešto što on jako osjeća, a ja sam impresioniran, jer očigledno radi dobar posao”, kaže Trump.

Musk je kazao kako se ono što je otkrio u USAID-u ne može spasiti.

„Dok smo kopali po USAID-u, postalo je očigledno da ono što imamo ovdje nije jabuka s crvom, već jedan potpuno truli sistem”, naveo je Musk.

Demokrate u Kongresu osporavaju način djelovanja Muska, i kažu da je pogrešno što ima toliko moći, a malo odgovornosti i nadzora, posebno s obzirom na to da SpaceX ima ugovore sa saveznom vladom.

„Neizabrani, neodgovorni milijarder s ekspanzivnim sukobom interesa, dubokim vezama s Kinom i koji se na iindiskretan način bori protiv navodnih neprijatelja, otima najosjetljivije sisteme finansijskih podataka naše zemlje”, demokratski senator Patty Murray.

Ali Trump kaže da Bijela kuća pruža neophodan nadzor nad Muskovim radom.

„Tamo gdje mislimo da postoji sukob ili problem, onda ga nećemo pustiti da mu se približi. Pokušavamo smanjiti vladu, i on to vjerovatno može učiniti kao i bilo ko drugi, ako ne i bolje”, kaže Trump.

Budući da Musk ima status „posebnog državnog službenika” i nije plaćen za to, njegov rad je ograničen na 130 dana u godini.

Ministar odbrane Izraela naredio vojsci da se pripremi za "dobrovoljne" odlaske Palestinaca iz Gaze

Palestinci prolaze pored srušenih zgrada u gradu Gaza, 6. februar 2025. (Foto: REUTERS/Dawoud Abu Alkas)
Palestinci prolaze pored srušenih zgrada u gradu Gaza, 6. februar 2025. (Foto: REUTERS/Dawoud Abu Alkas)

Izraelski ministar odbrane naredio je vojsci u četvrtak da se pripremi za "dobrovoljne" odlaske Palestinaca iz Pojasa Gaze, nakon što je američki predsjednik Donald Trump predložio iseljavanje Palestinaca s teritorije.

Katz je pozdravio, kako je rekao, "hrabri plan" američkog predsjednika Donalda Trumpa da stanovnici Gaze napuste teritoriju, koja je devastirana izraelskim kopnenim i zračnim napadima usmjerenim na militante Hamasa.

Palestinski zvaničnici su odbacili Trumpovu sugestiju iznesenu u utorak na konferenciji za novinare zajedno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom da Sjedinjene Države preuzmu vlasništvo nad pojasom Gaze, natjeraju dva miliona Palestinaca da se presele u druge zemlje, a zatim pretvore teritoriju duž Sredozemnog mora u "rivijeru Bliskog istoka".

Netanyahu je kasno u srijedu za Fox News rekao da bi Palestinci mogli napustiti Gazu dok se ona ne obnovi, a zatim se vratiti.

"To je izvanredna ideja i mislim da bi je zaista trebalo nastaviti, ispitati i uraditi, jer mislim da će stvoriti drugačiju budućnost za sve", rekao je Netanyahu.

Trumpov prijedlog naišao je na široke kritike, uključujući i Ujedinjene nacije, pri čemu je glasnogovornik Stephane Dujarric rekao novinarima u srijedu da je svako prisilno raseljavanje "ravno etničkom čišćenju".

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier rekao je u srijedu da Trumpovi prijedlozi "kod nekih ljudi izazivaju duboku zabrinutost, čak i užas" i da bi bili "neprihvatljivi prema međunarodnom pravu".

Arapska liga je navela da Trumpov plan "predstavlja recept za nestabilnost" i da neće unaprijediti izglede palestinske državnosti.

Sjedinjene Države dugo podržavaju dogovoreno rješenje dvije države za rješavanje desetljeća izraelsko-palestinskog sukoba.

"Moraju se pustiti kući", rekao je britanski premijer Keir Starmer u srijedu. "Mora im se dozvoliti obnova, a mi bismo trebali biti s njima u toj obnovi, na putu ka rješenju o dvije države."

Australija, Kina, Njemačka, Irska, Rusija, Saudijska Arabija i Španija su rekle nakon Trumpovog prijedloga da i dalje podržavaju rješenje o dvije države.

Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas pozvao je Ujedinjene nacije da "zaštite palestinski narod i njegova neotuđiva prava", rekavši da bi ono što je Trump želio učiniti "ozbiljno kršenje međunarodnog prava".

Hamas je rekao da je Trumpov prijedlog za Gazu "recept za stvaranje haosa i napetosti u regionu. Umjesto da se cionistička okupacija smatra odgovornom za zločin genocida i raseljavanja, ona se nagrađuje, a ne kažnjava".

Čak i prije nego što je Trump pozvao na američko vlasništvo nad Gazom, Egipat i Jordan su posljednjih dana odbacili njegov prijedlog da se palestinsko stanovništvo Gaze preseli u njihove zemlje.

Šef Ujedinjenih naroda za ljudska prava Volker Turk rekao je u srijedu da je deportacija ljudi iz Gaze koju je okupirao Izrael nezakonita.

Borbe u Gazi su zaustavljene usred šestosedmičnog prekida vatre između Izraela i Hamasa, terorističke grupe kako su je označile SAD.

Hamas je izazvao rat napadom na Izrael u oktobru 2023. tokom kojeg su militanti ubili 1.200 ljudi i uzeli 250 talaca.

Izraelska kontraofanziva je ubila više od 47.500 ljudi, i više od polovine žena i djece, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi. Izraelska vojska kaže da je ubila 17.000 militanata Hamasa.

Vjeruje se da Hamas drži oko 60 živih zarobljenika.

Tokom prve faze primirja, militanti su oslobodili 18 talaca, dok je Izrael oslobodio stotine palestinskih zatvorenika.

U narednim sedmicama trebalo bi da bude oslobođeno još ljudi, a pregovarači rade na detaljima planirane druge faze prekida vatre koja bi dovela do kraja sukoba, oslobađanja preostalih talaca i povlačenja izraelskih trupa iz Gaze.

Neke informacije dolaze od AP-a, AFP-a i Reutersa.

Rubio kaže da se identifikuju programi USAID-a koji neće biti ugašeni

Američki državni sekretar Marco Rubio
Američki državni sekretar Marco Rubio

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u srijedu da se Trumpova administracija obraća misijama američke Agencije za međunarodni razvoj u inostranstvu (USAID) kako bi identificirala i odredila programe koji će biti izuzeti od naredbi za obustavu rada.

Kasno u ponedjeljak, administracija je rekla da će poslati na odmor sve direktno zaposlene USAID-a širom svijeta i povući hiljade osoblja iz inostranstva nakon što je predsjednik Donald Trump prošlog mjeseca naredio široko zamrzavanje većine američke strane pomoći.

Trump i njegovi saradnici kažu da žele osigurati da milijarde dolara pomoći SAD-a, uključujući humanitarnu pomoć distribuiranu širom svijeta, budu usklađene s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu". Zadužio je milijardera Elona Muska, koji je optužio USAID da je kriminalna organizacija bez pružanja dokaza, da sreže Agenciju.

Od Trumpovog zamrzavanja 20. januara, nalozi za obustavu rada zaustavili su veliki dio pomoći agencije širom svijeta, a stotine izvođača je otpušteno. Ali u objavi od ponedjeljka navedeni su neki izuzeci koji uključuju "posebno određene programe".

"Sada ćemo morati raditi da identifikujemo koji bi programi trebali biti posebno određeni i stoga izuzeti iz tog naloga", rekao je Rubio na konferenciji za novinare u Guatemala Cityju.

Kriteriji za izuzeće bit će da li program podržava nacionalne interese SAD-a i da li je usklađen s njima.

"A oni koji to ne urade neće nastaviti", dodao je Rubio.

On je ponovio svoju optužbu da osoblje USAID-a ne sarađuje sa naporima administracije da sazna više o programima, ali je rekao da osoblje State Departmenta koje radi na sličnim programima daje uvid administraciji.

"U State Departmentu... dobili smo zaista dobar uvid, i zato svaki dan izdajemo izuzeće programa State Departmenta", rekao je Rubio, ali nije iznio detalje.

Hitna pomoć u hrani nije bila uključena u široko zamrzavanje strane pomoći. Rubio je 28. januara izdao dodatno izuzeće za pomoć u spašavanju života.

Ali nedostatak detalja u Trumpovoj naredbi i odricanja koja su uslijedila ostavili su grupe za pomoć zbunjene oko toga da li se njihov rad može nastaviti.

Procvat ukrajinske kulture usred rata sa Rusijom

Procvat ukrajinske kulture usred rata sa Rusijom
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

Stručnjaci kažu da Ukrajinci nikada nisu bili toliko zainteresirani za vlastitu kulturu kao sada. Kako Lesia Bakalets izvještava iz Kijeva, gotovo svaki događaj je rasprodan, posebno u glavnom gradu.

Meksičke vlasti pokrenule operaciju otkrivanja podzemnih graničnih tunela

Meksičke vlasti pokrenule operaciju otkrivanja podzemnih graničnih tunela
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:41 0:00

Nakon nedavnog otkrića tajnog tunela koji povezuje američke i meksičke gradove El Paso i Juarez, meksičke vlasti su pokrenule operaciju otkrivanja drugih ilegalnih podzemnih prolaza. Izvještaj Cesara Contrerasa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG