Linkovi

Izdvojeno

CIN: Šefica i njeni „crnokošuljaši“ za iznude 

Jelena Majstorović je prije 16 godina osuđena radi krivičnog djela koje je počinila radeći u NLB Banci (Foto: CIN)
Jelena Majstorović je prije 16 godina osuđena radi krivičnog djela koje je počinila radeći u NLB Banci (Foto: CIN)

Pojedini inspektori Uprave za indirektno oporezivanje BiH reketiraju trgovce, koristeći se uhodanim načinom rada − traže novac kako ne bi kontrolisali njihovo poslovanje. Onima koji odbiju dati mito, nezakonito oduzimaju robu.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

“Znaš li ti ko sam ja?”, prisjeća se prodavač polovnih kućanskih aparata Mersad Džafić pitanja Jelene Majstorović. Ona je u oktobru 2018. godine sa kolegom Radenkom Popovićem zvanim Pop ušla u Džafićevu radnju u Velikoj Kladuši i postavila mu pitanje prijetećim tonom, bacivši ispred njega značku inspektora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH).

Iako su prošle dvije i po godine, Džafić se još živo sjeća njihovog susreta. „Ovo je moja šefica Jelena i nju moraš počastiti”, odgovorio je Popović na njegovo „ne znam”.

Dvočlani tim UIO-a je tog dana ušetao u radnju da od Džafića prijetnjama i pritiscima iznudi novac.

Inspektoricin ton i zagledanje radnje u tišini su ga uznemirili. Poslovne knjige mu nisu bile uredne pa je prihvatio „igru“. Ponudio im je 300 KM, ali nisu prihvatili pa im je dao 500 KM. Inspektori su potom izvijestili Upravu da kod Džafića nisu našli krijumčarenu robu.

Iako će je direktor UIO-a Miro Džakula tek kasnije postaviti na čelo Grupe za sprečavanje krijumčarenja i prekršaja u Regionalnom centru u Banjoj Luci, Majstorović je za inspektore Grupe već bila „šefica”.

Jelena Majstorović, Radenko Popović, Stevo Savić i Vladimir Puzić su zbog boje svoje uniforme među vlasnicima trgovina poznati kao „crnokošuljaši”, ali zloslutni nadimak krije i ozbiljnije razloge. Ova grupa ucjenjuje vlasnike trgovačkih radnji koji drže višak robe, nudeći njima „dogovor“, a trgovcima koji ne daju mito oduzimaju robu.

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je utvrdila da su ovi inspektori najmanje deset puta tokom 2017. i 2018. godine koristili svoje pozicije i ucjenom tražili mito od trgovaca, a najmanje četiri puta su im nezakonito oduzeli nakit, vrijedan više od 200.000 maraka.

Šefica sa krivičnom presudom

Jelena Majstorović radi u UIOBiH od februara 2013. godine. Deset godina ranije dobila je otkaz u NLB Banci u Prnjavoru. Banka ju je tužila radi počinjenog krivičnog djela i Majstorović je 2005. godine osuđena uslovnom kaznom zatvora. Imala je 26 godina.

Presuda je na njen zahtjev izbrisana iz evidencije suda 2016. godine, u vrijeme kada je već tri godine radila po ugovoru za UIOBiH. Uposlenik institucija u BiH ne može biti osuđen za krivično za koje je zaprijećena kazna zatvora od tri ili više godina, dok državni službenik uopće ne smije biti krivično osuđivan.

Nedugo nakon brisanja presude, u aprilu 2018. godine Majstorović je primljena kao državna službenica u Odsjek za poreze, a desetak dana kasnije ju je direktor Miro Džakula internom odlukom vratio u Grupu za suzbijanje krijumčarenja i prekršaje gdje je radila dok je bila zaposlena po ugovorima. Krajem 2018. godine Džakula je privremeno postavlja za šeficu Grupe. Na ovu poziciju je 2020. godine imenovana za stalno.

„Pritom su za sebe zadržavali dio oduzetog nakita te na prevaran način izdali više potvrda o privremenom oduzimanju nakita naznačenih na manje količine“, navedeno je u SIPA-inom dokumentu, a vlasnici tvrde da nedostaje skoro polovina oduzetog nakita. SIPA slične slučajeve istražuje u: Bihaću, Cazinu, Bosanskoj Krupi, Velikoj Kladuši, Doboju, Banjoj Luci i Gradišci.

Vlasnici radnji su novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) opisali neprofesionalan odnos inspektora UIO-a: pri ulasku u radnje su tražili da se ugasi videonadzor, pretresali su privatne prostorije bez naloga suda te izvrtali torbe i lične stvari, a robu koju pronađu su oduzimali, kršeći procedure, tvrde trgovci, a potvrđuje to i Izvještaj SIPA-e. Ovi ljudi su preplašeni prijetnjama službenih lica pristajali na ultimatume i, ne znajući šta potpisuju, potpisivali potvrde o oduzimanju robe ili im davali mito kako bi izbjegli oduzimanje robe. Mersad Džafić je među onima koji su to morali učiniti nekoliko puta.

„Bogami da, jer ode mi roba, sine! To je problem!”

Anonimne dojave kao „modus operandi“

Zadatak Grupe za suzbijanje krijumčarenja UIO-a jeste da spriječi, otkrije, istraži, dokaže i na kraju procesuira krijumčarenje iz oblasti indirektnih poreza. Međutim, grupa inspektora na čelu sa Jelenom Majstorović je ulazila u radnje i koristeći se autoritetom uniforme i institucije od vlasnika tražila novac kako ne bi kontrolisala njihovo poslovanje.

Inspektori Radenko Popović i Stevo Savić su u proljeće 2018. godine ušli u radnju za popravke i preprodaju polovnih kućanskih aparata Mersada Džafića u Velikoj Kladuši.

Džafić kaže da su inspektorima jasne „slabe tačke“ njegovog poslovanja: „Mi to kupujemo pod ‘neispravno’ i onda servisiramo i prodajemo. Oni znaju da mi ne možemo imati sve čisto jer je to polovno.”

Kada su utvrdili da dio aparata nije evidentiran u poslovnim knjigama, Džafić se prisjeća da mu je inspektor Popović rekao: „U velikom si prekršaju!” Zaprijetio mu je da će mu oduzeti svu robu, a potom, protivno ovlaštenjima, naredio da zatvori vrata radnje i ponudio mu rješenje.

„Možemo li to riješiti na drugačiji način?”, upitao je Džafić.

„Možemo”, odgovorio mu je Popović i pitao: „Koliko nudiš?”

Džafić je ponudio 500 maraka, ali je to inspektorima bilo malo.

„Ja sam tad prodao u Doboj neki šporet za oko 500 eura. Ponudio sam im to. To su prihvatili i uzeli”, priča Džafić. Popović je primio novac i rekao da moraju oduzeti i nekoliko aparata kako bi opravdali nalog. „Kaže - što te najmanje boli, to ćemo ti uzeti.” Džafić je na to izdvojio sedam aparata za koje su inspektori napisali prekršajnu prijavu.

U oktobru su po anonimnoj dojavi došli opet - ovaj put sa Jelenom Majstorović i Vladimirom Puzićem. Popović i Majstorović su ušli u radnju. „K’o neki komandos! Bacila je značku sva ponosna, kao da je šefica i kaže znaš li ti ko sam ja”, prepričava Džafić.

Popović mu je onda rekao da šeficu mora počastiti.

Ponudio im je 300 maraka, ali im je to ponovo bilo malo. Inspektori UIO-a su tražili 500 KM koje je Džafić predao Popoviću „naruke“.

Džafić kaže da su ga nakon toga pitali za kuću njegovog prijatelja Alena Veladžića i nešto kasnije istog dana četvorka je ušla u dvorište njegove porodične kuće, nekoliko kilometara dalje od Džafićeve radnje. Veladžić je nezaposleni mašinski tehničar i u svom dvorištu popravlja i preprodaje polovne aparate.

Kako bi izbjegao kontrole, Mersad Džafić je inspektorima UIOBiH dvaput dao mito (Foto: CIN)
Kako bi izbjegao kontrole, Mersad Džafić je inspektorima UIOBiH dvaput dao mito (Foto: CIN)

„Nakon što sam ih pitao šta rade tu, odgovorili su mi da imaju anonimnu dojavu da nezakonito dobavljam i prebacujem polovnu robu preko granice”, ispričao je inspektorima SIPA-e. Veladžić je novinarima CIN-a potvrdio svoje svjedočenje, ali nije stao pred kameru jer ne želi nove probleme sa inspektorima. Inspektori su rekli da imaju nalog za pretres i drugu dokumentaciju, ali mu je nisu pokazali.

Iako je znao da nema krijumčarenu robu, Veladžić se plašio kazne jer nije imao registrovan servis. Osim aparata koje servisira za mještane, kod njega su bili i oni koje je kupio od prijatelja Zlatana Jušića, legalno uvezeni preko njegove firme „Kum“ iz Velike Kladuše.

Pozvao je Jušića i tražio pomoć. On je inspektorima objasnio o kakvim aparatima je riječ i odveo ih u prostorije svoje firme da im pokaže dokumentaciju o uvozu.

„Jedno ili dvoje je bilo u trgovini, jedno ili dvoje bili su dole u krugu ispod trgovine. Bili su sa Alenom, stajali su, nešto su razgovarali”, prisjeća se Jušić u razgovoru za CIN.

Kod Jušića su inspektori našli dokumentaciju o porijeklu za veći dio robe iz Veladžićevog dvorišta, ali im on nije uspio opravdati aparate koje su mu građani donijeli na popravku. Inspektor Popović je potom Veladžiću rekao da je zbog tih aparata u velikom prekršaju i da će mu oduzeti svu robu.

„Je li treba da vam dam 500 maraka?”, pitao je konačno Veladžić.

Popović mu je odgovorio da je to malo pa je Veladžić ponudio duplo više. Međutim, Popović mu je nakon konsultacije sa Jelenom Majstorović rekao da bi 1.800 maraka i ručak bili dovoljni da mu ne oduzmu robu i ne napišu prijavu. Veladžiću je falilo novca pa je od prijatelja Mersada Džafića tražio pozajmicu.

„On mene zove i kaže da ona traži 2.000 maraka - nemam toliko para. Rekoh, haj’ daću ja 500, je*i je, da to samo skinemo”, ispričao je Džafić novinarima CIN-a.

Osim iznuđenog novca inspektori su taj dan dobili i ručak na tuđi račun. Veladžić i Jušić su ih odveli u restoran „Kod Abida” na ručak koji je Veladžić platio 132 marke. Jušić nije svjedočio davanju mita, ali razumije zašto je njegov prijatelj pristao na to.

„U tim crnim uniformama kad dođu, nema sa njima razgovora, razumijete? To je ozbiljno i nema za*cije.“

Inspektori i njihovi šefovi, rukovodioci UIOBiH, nisu htjeli razgovarati sa novinarima CIN-a. UIOBiH je na novinarske upite poslao tek djelimične odgovore kojima je potvrdio da je Grupa za suzbijanje krijumčarenja bila kod Džafića i Veladžića i da nisu uočene nepravilnosti u radu inspektora.

Daj šta daš, samo daj

Jelena Majstorović i Radenko Popović su u ljeto 2018. godine došli na Zelenu pijacu u Doboju koja je u nadležnosti drugog regionalnog centra. Vlasnicima štandova sa tekstilom i obućom su prijetili oduzimanjem robe ako ne daju novac.

Prodavačica Kosana Malešić je novinarima CIN-a ispričala da su inspektori tražili „da ih počasti”: “Oni su rekli moramo sad to da riješimo ili će nas kažnjavati, tako da smo se mi uplašili i dali smo”. Od nje su uzeli 200 maraka.

“Mi smo se plašili kasnije i da išta govorimo, da Vam iskreno kažem! Ne znamo mi ni ko su oni, ni šta su oni, da ne bismo imali problem”, svjedoči Kosana Malešić o susretima sa inspektorima (Foto: CIN)
“Mi smo se plašili kasnije i da išta govorimo, da Vam iskreno kažem! Ne znamo mi ni ko su oni, ni šta su oni, da ne bismo imali problem”, svjedoči Kosana Malešić o susretima sa inspektorima (Foto: CIN)

Malešić je svoju priču ispričala i inspektorima SIPA-e i sada čeka pravdu u strahu od osvete inspektora UIO-a Bosne i Hercegovine.

Njen komšija Mirko Vračević kaže da radi legalno i redovno plaća sve dažbine. Međutim, to i nisu bili razlozi zbog kojih je do njegovog štanda taj dan došlo dvoje inspektora u službenim uniformama. Tražili su novac.

“On kaže ovol’ko! Ja kažem nemam tol’ko, evo ti ‘vol’ko”, prisjeća se Vračević. Dao im je 200 KM.

Cijeli slučaj je otkriven kada je neko od trgovaca sa pijace iznudu prijavio dobojskoj policiji. Svi oštećeni su bili pozvani da daju izjave, ali su, strahujući od odmazde, rekli da nisu dali novac. Čuvši za to u policijskoj stanici, zatečena ponašanjem kolega sa pijace, i Stoja Kevac je odlučila da odustane od istine. “Kažem ja onim momcima: nemojte ni mene, svi su rekli da nisu dali, evo, i ja nisam dala i gotovo.”

Kevac je novinarima CIN-a ispričala šta se, ustvari, desilo. „Ja joj dajem trenerku, neće! Neće žena trenerku, neće i okreće se oko mene! Evo ti trenerka, ženo, nemam para! Hoće pare! Nije htjela otići dok nije dobila pare”, priča Kevac, tvrdeći da joj je teško išta zaraditi. „Evo, čitav dan ti ovdje blejim, sjedim, nisam marke pazarila.” Inspektori su taj dan od nje uzeli 100 maraka.

Centar javne bezbjednosti Doboja i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske odbili su novinarima CIN-a dati podatke u vezi sa istragom jer su slučaj predali Tužilaštvu BiH i SIPA-i.

I SIPA je jedan izvještaj o ovim događajima predala Tužilaštvu polovinom 2019. godine, a na drugom i dalje radi. Inspektori su utvrdili da su Jelena Majstorović i Radenko Popović na Zelenoj pijaci u Doboju od vlasnika štandova iznudili ukupno 1.300 maraka.

Stoja Kevac nije znala kako da se odbrani od inspektorice Majstorović jer „nije htjela otići dok nije dobila pare” (Foto: CIN)
Stoja Kevac nije znala kako da se odbrani od inspektorice Majstorović jer „nije htjela otići dok nije dobila pare” (Foto: CIN)

Nezakoniti pretresi i otimanje

Prema propisima po kojima radi UIOBiH, inspektori Grupe za suzbijanje krijumčarenja i prekršaje mogu kontrolisati poslovne knjige, ali bez sudskog naloga ne smiju pretresati objekte i stvari. Osim toga što se dokazi oduzeti bez naloga ne mogu koristiti u krivičnim postupcima, zakoni na ovaj način štite i prava građana od zloupotrebe položaja službenih lica koja bi im mogla nanijeti štetu.

Prema dokumentima do kojih je došao CIN, inspektori za suzbijanje krijumčarenja u Regionalnom centru Banja Luka - Jelena Majstorović, Radenko Popović, Stevo Savić i Vladimir Puzić - najmanje pet puta su nezakonito i bez naredbe suda pretresali vlasnike radnji.

Inspektori su oduzimali robu, uglavnom zlatni i srebrni nakit, vagali i upisivali oduzete količine u zapisnik, bez prisustva vlasnika, te na kraju izdavali potvrde o oduzimanju koje nisu validne jer su izdate bez sudskog naloga. Uprkos tome, inspektori su na potvrdama navodili članove Zakona o krivičnom postupku BiH kao osnov postupanja, dok su osumnjičenim naknadno pisali prekršajne prijave na osnovu Zakona o carinskim prekršajima. Istražitelji vjeruju da su na ovaj način htjeli prikriti da su dokaze prikupljali nezakonito.

Vlasnici robe su ove papire potpisivali, prema njihovim tvrdnjama, pod pritiskom i prijetnjama inspektora. Cazinjanin Omer Džaferović je svoje iskustvo sa inspektorima UIOBiH ispričao SIPA-i.

U novembru 2017. godine su njega i suprugu Halidu zaustavili na cesti kod Bužima, pretresli im stvari i iz njihovih ličnih torbi uzeli nakit vrijedan tridesetak hiljada maraka.

Džaferović je pokušao objasniti da je za tu robu platio sve obaveze državi, ali je to bilo uzalud. Inspektori su bez sudskog naloga odnijeli nakit u službeno vozilo UIO-a gdje su ga izvagali bez prisustva vlasnika i spakovali u najlonsku kesu. Od Džaferovića su tražili da se potpiše u rokovnik sa bilješkama o izvaganom nakitu, bez službenog zapisnika, i tako potvrdi da je dobrovoljno predao nakit. Uprkos cjelodnevnim pritiscima i prijetnjama, on je to odbio pa su ih inspektori držali na cesti duže od deset sati.

Konačno, “crnokošuljaši” su zatražili pomoć kolega iz Odsjeka za istrage UIOBiH, a Džaferović je SIPA-i ispričao šta je čuo i vidio kad su oni došli.

“Šta ste ovo uradili? Nа ovaj način rada ovo sve pada u vodu i neće moći poslužiti kao dokaz”, rekle su im kolege, utvrdivši da inspektori nemaju sudski nalog za pretres.

“Crnokošuljaši” su pokušali vratiti nakit u kombi, ali Džaferović to nije dozvolio, prisilivši ih tako da nabave usmeni nalog za pretres. Iako im to očito nije bila namjera kad su zaustavili Džaferoviće, inspektori su sa zakašnjenjem i pod pritiskom pokrenuli legalnu proceduru.

Sa sudskim nalogom su po službenoj dužnosti na uviđaj došli i policajci iz Bužima. Džaferović je SIPA-i rekao da je čuo kada su inspektori pokušali nagovoriti jednog od njih da vrati oduzeti nakit u kombi, a potom oduzme kako je propisano.

“Radili ste protivzakonito i sada hoćete da mi uvalite vruć krompir da ја ubacujem nakit”, odgovorio im je policajac i odbio to učiniti.

Ipak, podaci o nezakonito oduzetom zlatu su navedeni u potvrdi koju je Džaferović umoran od svega konačno potpisao. Na osnovu toga su inspektori UIO-a protiv njega pokrenuli krivični postupak zbog krijumčarenja.

Nakit kojeg nema

SIPA sumnja da su inspektori UIO-a u drugim slučajevima dio nakita zadržavali za sebe, a na potvrde o oduzimanju upisivali manju količinu robe. Vlasnici oduzete robe to potvrđuju, objašnjavajući da su razliku primijetili tek kada su dobili prekršajne prijave od UIO-a jer ih prije toga niko nije obavijestio niti o otvaranju niti o vještačenju robe.

Šefica Majstorović i inspektor Popović su kod Husnije Kurtovića u zlatari „Atlantis“ u Bihaću bili dvaput tokom 2018. godine. U martu su u radnji pronašli zlato koje nije bilo evidentirano u poslovnim knjigama pa je inspektor Popović rekao Kurtoviću da se mogu dogovoriti ako isključi videonadzor. Zatim mu je Majstorović u rokovnik napisala ponudu – 3.000 KM, što je Kurtović odbio. Inspektori su mu na to tražili da pogledaju sat „Raptor”, vrijedan 120 maraka i zlatni prsten od 350 maraka koje su iznijeli iz radnje, ne plativši. Kurtović je SIPA-i tvrdio da im to nije poklonio.

No, nisu mu oprostili što je odbio „saradnju“. Četiri mjeseca kasnije su opet došli i, utvrdivši da videonadzor ne radi, u pretresu pronašli i oduzeli 1.733,8 grama zlatnog nakita koji nije bio evidentiran u poslovnim knjigama. Kurtović je njegovu vrijednost procijenio na 170.000 maraka. On kaže da je u tome bilo i oko 120 grama nakita koji su građani donijeli na popravak, čišćenje ili poliranje.

Inspektori su zabilježili da su oduzeli tek nešto više od kilograma zlata, a Kurtović kaže da to nije primijetio kada je potpisivao dokumente. „Drži mi samo ćoškove – ‘potpiši tu, potpiši tu, potpiši tu’! Ja nisam gledao šta je u zapisniku.” Kaže da se pomirio sa gubitkom: „Pošto ja nisam gledao šta sam potpisao, gotovo je!“

Robu su mu oduzeli zbog sumnje na krivično djelo, ali je on na kraju platio kazne za neposjedovanje dokumentacije o porijeklu robe jer je samo takvu prekršajnu prijavu i dobio. Oduzet nakit mu nije vraćen. „Ja sam tada vidio da njima ne može niko ništa i to je to”, kaže Kurtović za CIN.

U februaru 2018. godine Majstorović i Popović su bez sudskog naloga ušli u zlataru Senije Lipovača u Bosanskoj Krupi i pod izgovorom da imaju anonimnu prijavu o krijumčarenju oduzeli više od kilograma nakita, vrijednog oko deset i po hiljada maraka. Prije pretresa su, tvrde vlasnici, inspektori tražili da se isključi videonadzor.

„Oni su išli na prepad! Od tresanja zidova, kucanja, otvaranja vodokotlića, diranja moje jakne, moje torbe”, opisuje sin vlasnice Aldin Lipovača.

Senija Lipovača je platila kaznu za poreski prekršaj i nakit joj je oduzet. UIOBiH ni protiv nje nije pokrenuo krivični postupak.

I bivši policajac Mujo Čović iz Velike Kladuše je zapamtio susret sa inspektorima UIO-a u Bosanskoj Otoci. On je u maju 2018. godine došao kod vlasnika zlatare „Gumuš“ kako bi mu prodao staro srebro. U autu je, kaže, imao i zlatne dukate za koje tvrdi da su porodično naslijeđe koje nije planirao prodavati. Policija ga je zaustavila na parkingu na osnovu anonimne dojave, pronašla zlato i srebro i pozvala inspektore UIO-a.

Pojavili su se inspektori Stevo Savić i Vladimir Puzić koji su Čoviću oduzeli 38 zlatnih dukata i oko četiri kilograma srebra. On tvrdi da mu nisu rekli zašto i na osnovu čega to rade. Nadležni tužilac nije bio prisutan iako Čović kaže da je to tražio. „Ja njima kažem: ljudi, ovo što se dešava, ovo su nezakonite radnje. Vi mene ovdje zadržavate četiri sata! Hoćete li vi obavijestiti tužioca, zna li iko da sam živ?“, prisjeća se Čović. Ne provjeravajući sadržaj, pod takvim pritiskom je potpisao potvrdu o oduzimanju.

Nekoliko dana kasnije u radnji polovne opreme u Velikoj Kladuši koju drži njegova supruga posjetili su ga inspektor Savić i šefica Majstorović. Uz objašnjenje da traže krijumčareno zlato, pretresali su prostorije i stvari bez sudske naredbe.

„To su radili arogantno, razbacujući robu“, kaže Čović.

Nisu pronašli ništa pa je Majstorović dala broj mobitela Čoviću i rekla da je nazove. Svoj broj telefona dao mu je i Savić.

Čekajući svoje srebro i dukate, Čović je nekoliko mjeseci kasnije pozvao Savića da pita hoće li mu ih vratiti, a on mu je rekao da nazove Majstorović jer “ona je šefica, dala ti je broj”. Čović je odlučio da to ne uradi i da sačeka sudski rasplet u regularnoj proceduri.

Inspektori i njihovi šefovi, rukovodioci UIOBiH, ignorisali su pozive CIN-a da novinarima daju na uvid dokaze i argumente koji bi osporili tvrdnje građana o iznudama.

Godinu i po kasnije, u januaru prošle godine Čović je dobio prvi glas od UIO-a – prekršajnu prijavu za neposjedovanje dokumentacije o porijeklu robe u kojoj je njegov nakit procijenjen na 3.233 KM, a umjesto 38 dukata, koliko tvrdi da je imao, piše da su mu oduzeta 34.

Kad sam to vidio, evo ovdje je mene presjeklo”, prisjetio se vidno uznemiren. Nakit koji su mu Savić i Puzić oduzeli procjenjuje na oko 40.000 maraka.

Zbog stresa od pretresa i višesatnog zadržavanja u policijskoj stanici to nije primijetio kad je potpisivao potvrdu o oduzimanju. Kaže da je bio prisiljen da potpiše i nije gledao šta piše u potvrdi.

„I tako su otišli dukati”, zaključuje Čović.

See all News Updates of the Day

Berlinski zid, podjela koja je nekada oblikovala živote njemačkih žena, odjekuje i danas

Claudia Huth ispred svoje kuće u Egelsbachu, Njemačka, 31. oktobra 2024.
Claudia Huth ispred svoje kuće u Egelsbachu, Njemačka, 31. oktobra 2024.

Kao i mnoge druge mlade žene koje žive u komunističkoj Istočnoj Njemačkoj, Solveig Leo nije razmišljala o žongliranju posla i majčinstva. Majka dvoje djece mogla je voditi veliku državnu farmu u sjeveroistočnom selu Banzkow, jer je briga o djeci bila široko dostupna.

Za Claudiju Huth, majku petoro djece, koja je odrasla u kapitalističkoj Zapadnoj Njemačkoj bilo je drugačije. Huth je napustila posao bankarske službenice kada je bila trudna sa svojim prvim djetetom i vodila život kao tradicionalna domaćica u selu Egelsbach u Hesenu, odgajajući djecu i brinući se o svom mužu, koji je radio kao hemičar.

I Leo i Hut su ispunile uloge koje su na mnogo načina bile tipične za žene u veoma različitim političkim sistemima koji su vladali Nemačkom tokom decenija podjele, nakon poraza zemlje u Drugom svjetskom ratu 1945.

Dok Njemačka slavi 35. godišnjicu pada Berlinskog zida 9. novembra 1989. — i ponovno ujedinjenje zemlje manje od godinu dana kasnije, 3. oktobra 1990. — mnogi u Njemačkoj razmišljaju o tome kako su životi žena koji su se tako oštro razišli pod komunizmom i kapitalizam ponovo postali mnogo sličniji — iako neke razlike ostaju i danas.

"U Zapadnoj Njemačkoj su žene — ne sve, ali mnoge — morale da se bore za svoje pravo na karijeru", rekla je Clara Marz, kustosica izložbe o ženama u podijeljenoj Njemačkoj za Saveznu fondaciju za proučavanje komunističke diktature u Njemačkoj.

Clara Marz, organizatorica izložbe o ženama, prisustvuje intervjuu za Associated Press u svom uredu u Berlinu, Njemačka, 17. oktobra 2024.
Clara Marz, organizatorica izložbe o ženama, prisustvuje intervjuu za Associated Press u svom uredu u Berlinu, Njemačka, 17. oktobra 2024.

U međuvremenu, žene u Istočnoj Njemačkoj često su imale posao - iako je to nešto što im je odozgo naređeno da rade, dodala je.

Linija fronta hladnog rata

Izgrađen 1961. godine, Zid je stajao 28 godina na prvoj liniji hladnog rata između Amerikanaca i Sovjeta. Izgradio ga je komunistički režim da odsječe Istočne Nijemce od navodne ideološke kontaminacije Zapada i da zaustavi plimu ljudi koji bježe iz Istočne Njemačke.

Danas je ostalo samo nekoliko dijelova barijere od 156,4 kilometara oko kapitalističke eksklave Zapadnog Berlina, uglavnom kao turistička atrakcija.

"Sva teška industrija je bila na zapadu, ovdje nije bilo ničega", rekla je Leo, koja sada ima 81 godinu, tokom nedavnog intervjua osvrćući se na svoj život žene pod komunizmom. "Istočna Njemačka je morala platiti ratnu odštetu Sovjetskom Savezu. Žene su morale same da se izbore iz te bijede."

Nasuprot tome, rekla je Leo, žene na Zapadu nisu morale da rade jer su bile "razmažene Maršalovim planom" - velikodušnim planom rekonstrukcije Sjedinjenih Država koji je uložio milijarde dolara u Zapadnu Njemačku i druge evropske zemlje nakon rata.

U kapitalističkoj Zapadnoj Njemačkoj, ekonomija se oporavila brzo nakon totalne devastacije u Drugom svjetskom ratu, da su ljudi ubrzo počeli pričati o Wirtschaftswunderu, ili "ekonomskom čudu", koje im je donijelo bogatstvo i stabilnost manje od 10 godina nakon rata.

Taj ekonomski uspjeh, međutim, indirektno je omeo potragu žena za jednakim pravima. Većina zapadnonjemačkih žena ostala je kod kuće i od njih se očekivalo da se brinu o svom domaćinstvu dok njihovi muževi rade. Religija je takođe igrala mnogo veću ulogu nego u ateističkoj Istočnoj Nemačkoj, ograničavajući žene na tradicionalne uloge njegovateljice porodice.

Majke koje su pokušale da se povuku iz ovih konvencija i zapošljavale su se neslavno kao Rabenmütter, ili bezbrižne mame koje stavljaju posao iznad porodice.

Nisu sve žene Zapadne Njemačke svoje tradicionalne uloge doživljavale kao ograničavajuće.

"Uvijek sam imala ideju da budem sa svojom djecom, jer sam voljela biti s njima," rekla je Huth, sada 69. "Nikad mi nije palo na pamet da idem na posao."

Nova generacija

Više od tri decenije nakon ujedinjenja Njemačke, nova generacija žena jedva da je svjesna različitih života koje su njihove majke i bake vodile u zavisnosti od toga u kom dijelu zemlje su živjele. Za većinu je kombiniranje posla i majčinstva postalo normalan način život.

Hannah Fiedler, 18-godišnja maturantica srednje škole iz Berlina, rekla je da činjenica da je njena porodica živjela u Istočnoj Njemačkoj tokom decenija podjele zemlje nema uticaja na njen današnji život.

„Istok ili zapad — to više nije ni tema u našoj porodici“, rekla je dok je sjedila na klupi pored tanke, kaldrmisane staze u prijestoničkom kvartu Mitte, koja označava nekadašnji tok Berlinskog zida u tada podijeljenom gradu.

Takođe je rekla da tokom odrastanja nije iskusila nikakve nedostatke jer je žensko.

"Ja sam bijelkinja i privilegovana - u dobru i zlu - ne očekujem nikakve probleme kada uđem u svijet rada u budućnosti", rekla je.

Ljudi stavljaju cvijeće u ostatke Berlinskog zida tokom komemoracije povodom proslave 30. godišnjice pada Berlinskog zida na spomen zidu u Bernauer Strasse u Berlinu, 9. novembra 2019. godine.
Ljudi stavljaju cvijeće u ostatke Berlinskog zida tokom komemoracije povodom proslave 30. godišnjice pada Berlinskog zida na spomen zidu u Bernauer Strasse u Berlinu, 9. novembra 2019. godine.

Neke male razlike između ranije podijeljenih dijelova Njemačke još uvijek postoje. Na bivšem istoku, 74% žena radi, u poređenju sa 71,5% na Zapadu, prema studiji fondacije Hans-Böckler-Stiftung iz 2023. godine.

Briga o djeci je također još uvijek dostupnija na bivšem istoku nego na zapadu.

U 2018. godini, 57% djece mlađe od 3 godine zbrinuto je u ustanovi za brigu o djeci u istočnoj državi Saksoniji. To je u poređenju sa 27% u zapadnoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija i 44% u Hamburgu i Bremenu, prema njemačkom Saveznom uredu za statistiku.

Njemačka u cjelini zaostaje za nekim drugim evropskim zemljama kada je u pitanju rodna ravnopravnost.

Samo 31,4% poslanika u njemačkom nacionalnom parlamentu su žene, u poređenju sa 41% u belgijskom parlamentu, 43,6% u Danskoj, 45% u Norveškoj i 45,6% u Švedskoj.

Ipak, Leo, 81-godišnja farmerka iz bivše Istočne Njemačke, optimista je da će na kraju žene širom zemlje imati iste mogućnosti.

"Ne mogu da zamislim da postoje žene koje ne vole da budu nezavisne", rekla je ona.

Ukrajinski odjeci Trumpove pobjede

Ruski napad dronovima na Kijev
Ruski napad dronovima na Kijev

Trumpova agenda mogla bi se naglo okrenuti od nepokolebljive podrške Bidenove administracije, što bi izazvalo bojazan da bi vitalna američka pomoć mogla biti ugrožena.

S obzirom da se bivši predsjednik Donald Trump vraća u Bijelu kuću, Ukrajinci se pripremaju za potencijalne promjene u američkoj politici koje bi mogle preoblikovati njihovu borbu za opstanak protiv ruske agresije.

Kada su vijesti o predsjedničkoj pobjedi Donalda Trumpa stigle do Ukrajine, Trump Coffee Bar u centru Kijeva ponudio je svojim mušterijama besplatna pića. Roman Kravzov, kreativni direktor petogodišnjeg biznisa, zadovoljan je izborom Amerike za predsjednika.

“Mislimo da jedan od najvećih trenutaka istorije počinje sada. Mislimo da je to odlično.”

Ali ne dijele svi Ukrajinci njegovo uzbuđenje. Neki se pripremaju za promjene u politici SAD.

Mark Voyger, viši saradnik u Centru za analizu evropske politike, izražava zajedničku zabrinutost.

“Trump bi zapravo mogao odlučiti da izvrši pritisak na Ukrajinu uskraćivanjem prijeko potrebne vojne, finansijske, diplomatske, političke i druge vrste podrške, kako bi to mogao pokazati svojim pristalicama kao neku vrstu mira.”

Voyger kaže da bi Rusija kasnije iskoristila priliku da se odmori, pregrupira i ponovo napadne.

On kaže da Trumpovo obećanje da će okončati rat sugerira da bi mogao gurnuti Ukrajinu i Rusiju za pregovarački sto.

„Jedini način na koji bi Tramp potencijalno mogao da zaustavi rat je, nažalost, ako izvrši pritisak na Ukrajinu da prekine borbe i da prihvati prekid vatre, kao i da prizna i preda okupirane teritorije pod uslovima Rusije", kaže Voyger

Bivši ukrajinski ministar infrastrukture, koji je postao vojnik Volodymyr Omelyan, smatra Trumpove namjere iskrenim, ali nerealnim.

“Mislim da je Trump iskren u izjavi da će prekinuti sve ratove. Želio bih samo da mu poželim sreću jer ako to uradi, biće prvi čovek u vijekovima, koji će izvršiti ovaj zadatak.”

Za Ukrajinu, svaki mirovni sporazum mora poštovati njen suverenitet, bez ruskih trupa na njenom tlu, kažu stručnjaci.

Neki Ukrajinci kažu da bi nastojanje za mir također moglo donijeti nove mogućnosti za saradnju između SAD-a i Ukrajine.

Hanna Hopko je bivša šefica odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta.

“Važno je ukinuti ograničenja za duboke udare i obezbijediti Ukrajini rakete dugog dometa, posebno nakon što su [došle] sjevernokorejske trupe, koje već podržavaju rusku agresiju protiv nas. I naravno, vjerujemo u pragmatičniji pristup, posebno u saradnju u ekonomiji”, kaže Hopko.

Ukrajinci balansiraju svoju nadu u mir s rizikom da bi brzi dogovor mogao ugroziti njihov suverenitet.

Biden o izborima: Ne možeš voljeti svoju zemlju samo kada pobijediš

Predsjednik Joe Biden obraća se iz Bijele kuće, 7. novembra 2024. godine. (Foto: AFP/Saul Loeb)
Predsjednik Joe Biden obraća se iz Bijele kuće, 7. novembra 2024. godine. (Foto: AFP/Saul Loeb)

Predsjednik SAD Džo Bajden obratio se naciji u četvrtak povodom predsjedničkih izbora na kojima je bivši predsjednik Donald Trump pobijedio aktuelnu potpredsjednicu Kamalu Harris.

Američki predsjednik Joe Biden, dugogodišnji politički protivnik novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, izjavio je u četvrtak da je Trumpov izbor ove sedmice za drugi neuzastopni četverogodišnji mandat u Bijeloj kući bio “fer” i “transparentan” i da će biti miran prenosom vlasti 20. januara.

Biden je, govoreći pred desetinama svojih saradnika u Bijeloj kući u Rose Gardenu, rekao da prihvata da je Trump pobijedio potpredsjednicu Kamalu Harris.

“Volja naroda uvijek prevlada,” rekao je Biden, “Kao što sam mnogo puta rekao, ne možete voljeti svoju zemlju samo kada pobjeđujete. I ne možete voljeti bližnjega samo kada se slažete.”

Ali Biden, demokratska politička figura već pet decenija, pohvalio je kampanju svoje potpredsjednice kao "inspirirajuću" i rekao da je "dala sve svoje srce i trud".

"Izgubili smo ovu bitku", rekao je Biden. „Neuspjesi su neizbježni, ali odustajanje je neoprostivo. Bićemo u redu, ali moramo da ostanemo angažovani. Moramo da nastavimo. I iznad svega, trebamo zadržati vjeru.”

Biden je opisao svoj jedinstveni mandat kao američkog lidera kao "historijsko predsjedništvo" koje će "mijenjati živote ljudi" u godinama koje dolaze, posebno infrastrukturna poboljšanja u cijeloj zemlji koja je progurao kroz odobrenje Kongresa tokom prve dvije godine svog predsjedavanja.

Biden, koji je zbacio Trampa s vlasti na izborima 2020. godine, rekao je u sedmominutnom obraćanju da prepušta svom republikanskom političkom rivalu, a sada svom nasljedniku, "najjaču ekonomiju na svijetu".

Dok ekonomski brojčani standardi podržavaju tu procjenu, izlazne ankete birača su u značajnoj mjeri pokazale da Trumpove pristalice ne odobravaju Bidenovo i Harrisino rukovanje američkom ekonomijom, najvećom svjetskom, jer je rast potrošačkih cijena tijekom njihovog vremena na vlasti naglo smanjio kućne budžete.

Trump je tokom svoje kampanje obećao, ne govoreći kako, da će srušiti inflaciju. Predložio je nova smanjenja poreza tokom svoje nadolazeće administracije, što bi stavilo više novca u džepove potrošača, posebno najbogatijih, i korporativne kase, ali bi također moglo povećati dugoročni državni dug zemlje koji već iznosi skoro 36 biliona dolara.

Biden je u srijedu nazvao Trumpa da mu čestita i pozvao ga uskoro u Bijelu kuću kako bi razgovarali o njihovoj primopredaji vlasti.

Ured direktora Nacionalne obavještajne službe saopštio je u četvrtak da će Trump, ako želi brifinge američkih obavještajnih službi, to i dobiti. Glasnogovornik ODNI-a je rekao da se agencija "ponaša u skladu s tradicijom, koja postoji od 1952. godine, pružanja obavještajnih brifinga izabranom predsjedniku", iako nije poznato da li je Trump uputio takav zahtjev.

Trump ide brzo prema ključnim imenovanjima u administraciji

Republican presidential nominee former President Donald Trump speaks at an election night watch party, Nov. 6, 2024, in West Palm Beach, Florida.
Republican presidential nominee former President Donald Trump speaks at an election night watch party, Nov. 6, 2024, in West Palm Beach, Florida.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump brzo kreće u razmatranje imenovanja na ključne pozicije u svojoj novoj administraciji Bijele kuće i mogao bi navesti neke izbore za nekoliko dana.

Trump, ubrzo nakon pobjede nad potpredsjednicom Kamalom Harris na predsjedničkim izborima održanim u utorak, okupio se sa svojim pomoćnicima u svom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi na obali oceana kako bi razmišljao o svojim opcijama.

Čak i prije izbora, šefovi tranzicije Howard Lutnick i Linda McMahon susreli su se s nekim potencijalnim kandidatima za najviše poslove, bilo u Bijeloj kući ili da predvode vladine odjele na nivou kabineta i niz drugih agencija.

Trumpovi saradnici su također pripremili dugačku listu mogućih izvršnih naredbi i promjena propisa koje će on potpisati prvog dana na funkciji 20. januara, kako bi okončali politiku koju je usvojio predsjednik Joe Biden u posljednje četiri godine.

Biden, koji je pobijedio Trumpa na izborima 2020. i kandidirao se za reizbor sve dok ga katastrofalan nastup u debati protiv Trumpa u junu nije prisilio da odustane od takmičenja, obećao je mirnu tranziciju natrag na Trumpa.

Biden je pozvao novoizabranog predsjednika u posjetu Bijeloj kući narednih dana kada mu je u srijedu čestitao.

Biden je u srijedu pohvalio Harris za njenu kampanju, rekavši: "Ona je bila izvanredan partner i javni službenik pun integriteta, hrabrosti i karaktera".

"Pod izvanrednim okolnostima, ona se pojačala i vodila istorijsku kampanju koja je utjelovila ono što je moguće kada je vođena snažnim moralnim kompasom i jasnom vizijom za naciju koja je slobodnija, pravednija i puna više mogućnosti za sve Amerikance", Biden rekao je.

Republikanci preuzimaju kontrolu nad američkim Senatom

Lider manjine u Senatu Mitch McConnell, republikanac iz Kentuckyja, govori tokom konferencije za novinare o izborima na Kapitolu u Washingtonu, 6. novembra 2024. godine.
Lider manjine u Senatu Mitch McConnell, republikanac iz Kentuckyja, govori tokom konferencije za novinare o izborima na Kapitolu u Washingtonu, 6. novembra 2024. godine.

Mitch McConnell, najviši republikanac u američkom Senatu, rekao je da će nova republikanska većina u Senatu biti važna zaštitna ograda za zemlju.

"Ovo je dobar dan za GOP (Republikansku stranku)", rekao je McConnell novinarima u srijedu.

Republikanska stranka je na izborima u utorak osvojila većinu u Senatu sa najmanje 51 od 100 mjesta. Kontrola Predstavničkog doma, koji trenutno drže republikanci, nije odlučena u srijedu rano ujutro.

Svih 435 mjesta u Predstavničkom domu bilo je u igri na izborima širom Sjedinjenih Država za nove dvogodišnje mandate, dok su 34 od 100 mjesta u Senatu konkurisana za nove šestogodišnje mandate.

Prije dana izbora, demokrate su imale usku kontrolu nad Senatom, a republikanci u Domu. Ključne pobjede republikanaca za mjesta u Senatu u Zapadnoj Virdžiniji i Ohaju dovele su ih u poziciju da se vrate u većinu.

U Predstavničkom domu, republikanci su imali prednost od 220 prema 212, sa tri upražnjena mjesta koja idu na izbore. Kontrola nad tom komorom još nije potvrđena. Kontrola Predstavničkog doma možda neće biti poznata nekoliko dana, jer Kaliforniji često trebaju dani da prebroje glasačke listiće, a ponovno brojanje i drugi krugovi bliskih utrka mogu potrajati sedmicama da se riješe.

Politička istraživanja tokom izborne kampanje pokazala su da su birači - slično kao u utrci Kamala Harris-Donald Trump za Bijelu kuću - ravnomjerno podijeljeni u svojim političkim preferencijama za kontrolu Kongresa.

Oktobarska anketa Reuters/Ipsos pokazala je da bi 43% registrovanih birača podržalo kandidata Republikanskog doma u svom okrugu, dok bi 43% podržalo kandidata demokrata.

Republikanska većina u američkom Senatu mogla bi ugroziti sve buduće pakete pomoći Ukrajini za pomoć u borbi protiv Rusije.

McConnell, koji je često bio u sukobu sa svojom strankom u podršci toj pomoći, ponovio je njen značaj u srijedu.

„Nekome to može izgledati staromodno, ali ja sam još uvijek Reganov republikanac koji smatra da je uloga Amerike u svijetu apsolutno neophodna, čak i ako ste zabrinuti zbog troškova.”

Učitajte još

XS
SM
MD
LG