Hadžibajriću i Destanović se sudi za nezakonito izdavanje građevinske dozvole za gradnju ove zgrade.
Izgradnja poslovno-stambene zgrade „Amko Komerc“ kod pijace „Markale“ još nije bila okončana kada je Elmedin Karišik, samoproglašeni čuvar imovine tadašnjeg načelnika sarajevske Općine Stari Grad Ibrahima Hadžibajrića, odlučio urediti dva skupocjena stana na posljednjem spratu.
Poslu je pristupao diskretno, a informaciju o njihovim budućim vlasnicima nije želio dijeliti ni sa arhitektom kojeg je angažovao da isplanira interijer stanova.
Zejd Kobilica, mladi sarajevski arhitekta i vlasnik agencije „Studio Mrav“, ispričao je istražiteljima Tužilaštva Kantona Sarajevo (KS) da ga je Karišik doveo u zgradu „Amko Komerc“ kako bi vidio dva stana na petom spratu zgrade: „Ta dva stana su jedan do drugog i kao drugi stanovi na tom spratu imaju balkone koji gledaju pravo na pijacu ‘Markale’“.
Tokom obilaska stanova Kobilica je pokušao saznati ko je njihov vlasnik, ali tu informaciju nije mogao dobiti od Karišika niti od šefa gradilišta Hameda Lošića koji ih je uveo u stanove.
„Kazali su da to nije bitno“, rekao je Kobilica.
Karišik je sredinom 2022. godine potpisao predugovor o kupovini jednog od dva stana sa Muamerom Aletom, vlasnikom „Amko Komerca“, preduzeća koje je gradilo zgradu. Prema ovom dokumentu, Karišiku je trebao pripasti stan u roh-bau stanju od 94 kvadrata i dupli parking prostor u zgradi za 400.000 KM. Polovicu sume je platio, ali stan nije uknjižio, rekla je novinaru Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Senka Nožica, pravna zastupnica ove firme.
Par godina ranije Karišik je u prepisci sa poznanikom putem mobilne SKY aplikacije otkrio da je čuvar tajne imovine porodice Hadžibajrić tako što je formalno knjiži na svoje ime.
„Brate, ja sa Ibrahimom imam neki drugi odnos. Neke njihove nekretnine su na meni, njegove i još mnogo toga”, napisao je Karišik.
U Tužilaštvu sumnjaju da je jedan od stanova trebao pripasti Almi Destanović, načelnikovoj bliskoj saradnici i sekretarki Uprave Općine koja je potpisala odobrenje za gradnju ovog objekta. Kobilica je istražiteljima otkrio da je njegove ideje uređenja odobravala Destanović iako je posao izrade platio „Amko Komerc“.
Aleta, Kobilica i Lošić su odbili razgovarati sa novinarom CIN-a.
Pred Općinski sudom u Sarajevu je u junu počelo suđenja Hadžibajriću, njegovom sinu Seidu te Karišiku i Destanović po optužnici za teške oblike korupcije. Dvoje općinskih zvaničnika su, uz ostalo, optuženi da su preduzeću „Amko Komerc“ omogućili protivpravnu korist.
Načelnikov građevinski sunovrat
Trgovačka firma „Amko Komerc“ i Općina Stari Grad su zajednički gradili poslovno-stambeni objekt u blizini Sarajevske katedrale kod pijace na Markalama. Firma je uložila novac u izgradnju, a Općina dio zemljišta na kojem je podignuta zgrada.
Istraga Tužilaštva je pokazala da je Općina Stari Grad od 2016. do 2020. godine, dok je Hadžibajrić bio njen načelnik, nezakonito preknjižavala tuđu zemlju u svoje vlasništvo i izdavala dozvole za objekat koji nije bio ucrtan u urbanistički projekat.
Projekat je na početku vodilo preduzeće „TD Marketi“ koje je kasnije prešlo u vlasništvo „Amko Komerca“, firme koja je nastavila poslovati sa Općinom.
Isprva je plan izgledao drugačije. Općina je u augustu 2016. godine izdala dvije urbanističke saglasnosti – sebi i „TD Marketima“. Namjeravali su graditi dvije zgrade povezane podrumskim prostorom. Gradnja nikada nije započeta, a nakon dvije godine investitori prave novi idejni projekat, ovaj put za gradnju jedinstvenog objekta. Takav objekat nije bio predviđen Urbanističkim projektom „Kvadrant XII“. Postojali su i drugi problemi koji su kočili gradnju, no Hadžibajrićeva administracija za nekoliko mjeseci otklanja sve prepreke.
Prije ulaska u zajednički projekat Općina i privatna kompanija nisu riješile imovinskopravne odnose na parcelama za gradnju. Ovo su dugo pokušavali sakriti. U zemljišnim knjigama su kao korisnici zemlje bili upisani vakuf Hadži Mustaf-bega Džerzića pod upravom Medžlisa Islamske zajednice u Sarajevu te jevrejske porodice Salom, Kohen, Montiljo i Rašel.
Prema Zakonu o prostornom uređenju Kantona Sarajevo (KS), Općina i njen privatni partner su bili dužni pozvati korisnike zemlje da se očituju o idejnom rješenju zgrade, a Općina je trebala obezbijediti saglasnost općinskog pravobranioca za provedbu projekta.
Umjesto toga Hadžibajrićeva administracija u maju 2018. provodi postupak harmonizacije zemljišnih knjiga, briše stvarne korisnike i njihovu zemlju preknjižava na Općinu, a potom i parceliše prema potrebi novog projekta.
Nedugo zatim „Amko Komerc“ podnosi zahtjev za izdavanje nove jedinstvene urbanističke saglasnosti kojem se pridružila i Općina. U obrazloženju zahtjeva navode da je u projektnoj dokumentaciji došlo do novih značajnih izmjena u idejnom projektu.
Nakon promjene idejnog rješenja investitori su, prema Zakonu o prostornom uređenju KS, morali izmijeniti Urbanistički projekt „Kvadrant XII“. Iako se to nije desilo, Općina je izdala jedinstvenu urbanističku saglasnost.
Načelniku Hadžibajriću je preostalo da za ovaj projekat dobije i saglasnost općinskog pravobranioca te Općinskog vijeća. Međutim, i ovaj dio plana je proveden protivno zakonima i općinskim procedurama.
Sječa pravobranilaca
Prije nego je istekao rok za žalbu na rješenje o harmonizaciji, Općina je svom pravobraniocu dostavila zemljišnoknjižne izvatke parcela kako bi se stekao dojam da je ona pravosnažno upisani vlasnik.
Mišljenje pravobranioca bilo je neophodno za sazivanje sjednice Općinskog vijeća na kojoj bi bile definisane obaveze i prava partnera u izgradnji zgrade. Tako se na stolu pravobraniteljice Dženite Derviškadić našla odluka načelnika o zamjeni nekretnina sa „Amko Komercom“ o kojoj je isprva planirala dati pozitivno mišljenje, ali se ubrzo predomislila.
Policiji je kasnije rekla da su joj predati „čisti“ zemljišnoknjižni izvaci parcela na osnovu kojih je odlučila dati pozitivno mišljenje. Međutim, ubrzo je od Islamske zajednice i advokata jevrejskih porodica saznala da rješenje o harmonizaciji nije pravomoćno i da su oni uložili žalbu te se predomislila i donijela negativno mišljenje o zamjeni nekretnina. Derviškadić je nakon ovog dobila otkaz. Ni njeni nasljednici Mirza Imamović, Rešad Jusupović i Abidin Hafizović nisu odobrili načelnikov plan zbog neriješenih imovinskih odnosa. Svi oni su kasnije otišli iz Općine.
Budući da Hadžibajrić nije mogao ići pred Općinsko vijeće bez mišljenja pravobranioca, u junu 2019. je održana sjednica na kojoj se pokušala fingirati zakonitost postupka. Tako je Općinsko vijeće umjesto odluke donijelo zaključak kojim se daje saglasnost za početak realizacije projekta izgradnje. Kako zaključak nije imao snagu odluke, nastavak rada na projektu je bio nezakonit.
Hadžibajrić i „Amko Komerc“ krajem augusta 2019. godine potpisuju notarski ugovor o partnerstvu čiji je cilj izgradnja poslovno-stambenog objekta. Hadžibajrić se obavezao da će Općina u ovaj projekat uložiti 607 kvadrata zemljišta da bi zauzvrat u novoizgrađenoj zgradi dobila poslovni prostor od 241 kvadrat. „Amko Komerc“ je u projekat uložio 716 kvadrata zemlje i novac za izgradnju.
Nakon toga Alma Destanović, načelnikova saradnica, u oktobru iste godine potpisuje građevinsku dozvolu kojom je ozvaničen početak gradnje. Dvije godine kasnije, uoči završetka gradnje, investitori su riješili obeštetiti stvarne vlasnike zemljišta. Odštetu od 100.000 KM dobila je nasljednica jedne od jevrejskih porodica. Islamska zajednica CIN-u nije dostavila odgovor o nadoknadi. Drugi nasljednici jevrejskih porodica nisu pronađeni.
Stan po ukusu Alme Destanović
Gradnja stambeno-poslovne zgrade okončana je 2023. godine. U prizemlju su poslovni prostori, a na gornjim spratovima stanovi različitih površina. Najatraktivniji su na zadnjem petom spratu gdje se nalaze i balkoni s pogledom na Trebević.
Zejd Kobilica, arhitekta koji je radio na uređenju stanova, rekao je istražiteljima Tužilaštva KS da ga je Alma Destanović, sekretarka Uprave Općine Stari Grad, jednog dana pozvala u svoju kancelariju da pogleda idejno rješenje jednog stana.
„Generalno joj se stan svidio, odnosno projekat, i imala je manje sugestije u vezi sa enterijerom“, izjavio je Kobilica i dodao da je nakon toga do stanova otišao tri puta − jednom da preda idejni projekat i dvaput da se sastane sa izvođačima radova.
Kobilica nije jedini koji je svjedočio o interesu Destanović za stan u zgradi „Amko Komerc“. Suad Ćatović, Hadžibajrićev bivši vozač i zaštitar, bio je svjedok susreta predstavnika ove firme sa Hadžibajrićem i Destanović u kancelarijama Općine.
On je istražiteljima izjavio da je jednom prilikom iz sale za sastanke izašla Destanović da isprati goste te im na rastanku poručila: „Nadam se da će i mene zapasti neki stančić u toj zgradi“.
„Čuo sam jasno šta je rekla jer sam ja kao obezbjeđenje bio ispred kabineta i Sale 109 u zgradi Općine“, ispričao je Ćatović.
Senka Nožica, advokatica „Amko Komerca“, negirala je da su stanovi bili namijenjeni općinskim čelnicima, tvrdeći da se radi o insinuacijama. Potvrdila je da je samo jedan stan bio u postupku prodaje Karišiku, i on nije završen, dok je drugi namješten za izdavanje.
„Dio stanova je za prodaju, a dio za iznajmljivanje jer valjda su procijenili da je iznajmljivanje u Sarajevu jako profitabilno“, rekla je Nožica.
Nakon podizanja optužnice Nožica nije željela odgovarati na dodatna pitanja CIN-a. Načelnik Hadžibajrić se nalazi u pritvoru od maja 2023. godine, a Destanović je nakon nekoliko mjeseci puštena u kućni pritvor. Karišik i Hadžibajrić mlađi su prošle godine pušteni na slobodu uz ograničenje kretanja, ali su ponovo uhapšeni u martu ove godine zbog sumnje da su u međuvremenu počinili nova krivična djela.
