Izbori su raspisani za: Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu Skupštinu Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednika RS-a i skupštine deset kantona u FBiH.
Član CIK-a Vlado Rogić je jedini glasao protiv raspisivanja izbora zbog, kako je obrazložio, neusvajanja izmjena Izbornog zakona BiH.
“BiH se nalazi u stanju izborne krize. Ne postoji Izborni zakon koji određuje kako će se pojedina tijela u BiH sastaviti i kako će se delegirati izaslanici. Ustavni sud je presudom ‘Ljubić’ ukinuo i izbrisao odredbe Izbornog zakona u članu 10. Ako ćemo biti na razini europskih i civiliziranih država, onda se treba pitati da li se možemo upustiti u kreiranje izbora, a da nemamo unaprijed određena pravila. Načelo vladavine prava kaže da unaprijed moramo imati određene norme Izbornog zakona. S obzirom da nema tih normi, ne postoje zakonski uvjeti za raspisivane izbora”, rekao je Rogić.
On je kazao da CIK nema zakonske osnove utvrditi način delegiranja zastupnika u Dom naroda Parlamenta FBiH.
S druge strane, članica CIK-a Vanja Bjelica Prutina smatra da Rogić neutemeljeno tumači pravni osnov za raspisivanje izbora.
Novac za izborni proces
CIK je raspisao izbore uprkos tome što je finansiranje izbornog procesa dovedeno u pitanje. Ministarstvo finansija i trezora BiH nije osiguralo finansijska sredstva za izbore.
Iako je međunarodna zajednica od bosanskohercegovačkih vlasti tražila hitno rješenje, još uvijek nije usvojen državni budžet za 2022. godinu.
Predsjednik CIK-a Suad Arnautović na konferenciji za medije je kazao da bi izbori trebali koštati 11 miliona i 720 hiljada KM.
“Gotovo izvjesno je da usljed povećanja cijena na tržištu, ovaj iznos neće biti dostatan. Nadležne institucije moraju osigurati finansijska sredstva u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora, odnosno do 19. maja. Odredbe Krivičnog zakona koje se odnose na povrede slobode opredjeljena birača, kažu da će se novčano i kaznom zatvora do tri godine, kazniti svako ko utječe na birača”, kazao je Arnautović.
Bosna i Hercegovine je demokratska zemlja koja, prema riječima predsjednika CIK-a, funkcionira u skladu sa zakonom o održavanju demokratskih izbora.
“Ako je ovakva defincija na jednoj strani, a na drugoj blokada izbora, onda je opravdano pitati se da li je takvim političkim snagama cilj da BiH prestane funkcionirati kao demokratska država. Svaki građanin ima pravo i mogućnost, bez diskriminacije, učestvovati u upravljanju javnim poslovima, birati i biti biran na povremenim, općim ili tajnim izborima koji izražavaju volju birača, kao i biti primljen u javne službe zemlje. Suprotno ovim normama, biračko pravo za Predsjedništvo, PSBiH i Narodnu Skupštinu RS, temelji se na entitetima ili teritoriji. To je segregacijski ekskluzivitet i neprihvatljivo diskriminatorno razdvajanje birača BiH. Ovakav diskriminatorni politički sistem nije kompaktibilan s vrijednostima jednakosti slobode”, izjavio je Arnautović.
CIK BiH je na konferenciji za medije ponovio da od Vijeća ministara BiH traže da sredstva za izbore budu odobrena iz budžetskih rezervi.
Centralna izborna komisija je saopćila da će do 18. augusta biti objavljene ovjerene kandidatske liste. U birački spisak je upisano više od tri miliona birača.