Tokom sastanka Bidena i Xija prošlog novembra u blizini San Francisca, Xi i njegovi saradnici zamolili su Bidena i njegov tim da podese jezik u zvaničnim izjavama SAD.
Kina je željela da SAD kažu "protivimo se nezavisnosti Tajvana", a ne sadašnjoj verziji, a to je da Sjedinjene Države "ne podržavaju" nezavisnost Tajvana, rekli su ljudi koji su tražili anonimnost da govore o privatnim diplomatskim razmjenama u kojima su učestvovali ili su bili informisani.
Xijevi pomoćnici su više puta pratili i upućivali zahtjeve u mjesecima nakon toga, prema riječima dvojice američkih zvaničnika i još jedne osobe upoznate sa razmjenama.
Sjedinjene Američke Države su odbile da izvrše promjenu.
Bijela kuća je odgovorila na zahtjev za komentar saopćenjem u kojem se ponavlja stav da Washington ne podržava nezavisnost Tajvana. "Administracija Biden-Harris bila je dosljedna našoj dugogodišnjoj politici Jedne Kine", navodi se u saopštenju.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova je reklo: "Ovo pitanje trebate postaviti američkoj vladi. Stav Kine o pitanju Tajvana je jasan i dosljedan."
Tajvansko ministarstvo vanjskih poslova odbilo je komentar.
Poražena vlada Republike Kine pobjegla je na Tajvan 1949. godine nakon što je izgubila građanski rat sa komunistima Mao Cedunga.
Republika Kina ostaje formalno ime Tajvana, a vlada kaže da nema planova da to mijenja s obzirom da su oni već suverena, nezavisna država i Peking nema pravo tražiti Tajvan kao svoj.
Osjetljivo pitanje
Kineske diplomate su nekoliko godina gurale Sjedinjene Države da unesu promjene u način na koji se odnosi na status Tajvana, koji je i dalje najosjetljivija oblast u odnosima SAD-a i Kine. Neuobičajeno direktno i obnovljeno potiskivanje na nivou lidera ranije nije prijavljeno.
Sjedinjene Države prekinule su službene odnose s vladom u Tajpeju 1979. godine, ali su po zakonu dužne pružiti demokratski uređenom Tajvanu sredstva za odbranu. Kina tvrdi da je Tajvan njena sopstvena teritorija i nikada se nije odrekla upotrebe sile kako bi ostrvo stavila pod svoju kontrolu.
Nije bilo jasno zašto je Xi odlučio da pokrene to pitanje s Bidenom, ali on je stavio protivljenje nezavisnosti Tajvana u fokus svog vremena na vlasti, a kineska vojska je značajno pojačala svoje aktivnosti oko ostrva posljednjih godina.
Tajvan je izvijestio Washington o nedavnim uvertirama na visokom nivou, rekao je jedan od izvora.
Lideri u Pekingu bi "bilo voljeli kada bi Joe Biden rekao vrlo različite stvari o Tajvanu nego ono što kaže, bez sumnje", rekao je jedan visoki dužnosnik Bidenove administracije, dodajući da će se Biden držati standardne američke formulacije za razgovor o nezavisnosti Tajvana.
Tokom svog vremena na vlasti, Biden je uznemirio kinesku vladu komentarima koji su, čini se, sugerirali da će Sjedinjene Države braniti ostrvo ako bude napadnuto, što je odstupanje od dugotrajne američke pozicije o "strateškoj dvosmislenosti".
Promjena bi odjeknula
Promjena od strane SAD-a da se protivi nezavisnosti Tajvana odjeknula bi kroz trgovinski bogat Azijski Pacifik i sa američkim partnerima, konkurentima i protivnicima.
Zvaničnici dvije vlade u regionu rekli su Reutersu da će svaku takvu promjenu formulacije protumačiti kao promjenu američke politike prema manjoj podršci za odbranu i diplomatske aspiracije Tajpeja u vrijeme kada je Peking pojačao vojni pritisak.
Kina je u proteklih pet godina gotovo svakodnevno izvodila vojne aktivnosti oko Tajvana. Ranije ovog mjeseca, Peking je održao dan ratnih igara koristeći, kako je Tajvan rekao, rekordna 153 vojna aviona u sklopu vježbi simulacije blokade luka i napada na pomorske i kopnene ciljeve.
Bilo koja promjena jezika također se može vidjeti kao signalizacija promjene u politici SAD-a od podrške rješavanju budućnosti Tajvana kroz mirne pregovore na onu koja sugerira da se Sjedinjene Države protive tajvanskim težnjama bez obzira na okolnosti.
Istraživanja javnog mnijenja na Tajvanu pokazuju da većina ljudi podržava održavanje statusa quo, niti se želi pridružiti Kini niti uspostaviti novu državu.
Godine 2022. State Department je promijenio svoju web stranicu o Tajvanu, uklonivši formulaciju kako ne podržava nezavisnost Tajvana, tako i da je priznao stav Pekinga da je Tajvan dio Kine, što je naljutilo Kineze. Kasnije je vraćen jezik koji ne podržava nezavisnost ostrva.
Očekuje se da će dvojica lidera ponovo razgovarati prije nego što Bidenov mandat završi u januaru, razgovori koji bi mogli doći telefonom ili na marginama samita G20 sljedećeg mjeseca u Brazilu ili samita APEC-a u Peruu. APEC je jedan od rijetkih međunarodnih foruma na kojem učestvuju i Tajvan i Kina.
Demokratski predsjednik će predati napeto pitanje Tajvana njegovom nasljedniku, potpredsjednici demokrata Kamali Harris ili bivšem republikanskom predsjedniku Donaldu Trumpu, nakon izbora 5. novembra.
