Optužnice su već podignute protiv 12 članova "Čuvara zakletve", jedne od najvećih anti-vladinih naoružanih grupa u SAD, od kojih je sedmoro navodno formiralo kolonu u vojnom stilu prilikom upada u Capitol.

Petoro ljudi, među kojima i jedan pripadnik policije Capitola, je poginulo u neredima, a više od 100 policajaca je povrijeđeno, što je pokrenulo jednu od najvećih i najsloženijih krivičnih istraga u američkoj istoriji.

Tužioci su prethodno izjavili da se više od 10 Čuvara zakletve razmjestilo među izgrednicima koji su ušli u Capitol. Međutim, u četvrtak uveče tužilaštvo je objavilo nova dokumenta u kojima se ukazuje na ulogu još šestorice Čuvara zakletve.

Ta šestorica su snimljena na fotografiji koja je dio sudskih dokumenata. Na njoj, grupa Čuvara zakletve stoji oko lidera, Stewarta Rhodesa​, ispred zgrade Capitola, oko 4 sata popodne 6. januara, a tužioci to opisuju kao "skup procjene situacije poslije akcije."

Iz sudskog podneska proizilazi da tužioci skoro sigurno znaju identitet šestorice Čuvara zakletve protiv kojih još nisu podignute optužnice. Međutim, da li će svi, ili neki od njih, biti otpuženi, još nije izvjesno. Moguće je da neki sarađuju sa tužilaštvom da bi izbjegli duže zatvorske kazne, izjavio je jedan bivši zvaničnik.

Dvanaest Čuvara zakletve protiv kojih je podignuta optužnica terete se u pet tačaka za upad u Capitol, za šta bi mogli da dobiju maksimalnu kaznu i do 20 godina zatvora.

Rhodes, koji se u sudskim dokumentima zove "Osoba jedan", i dalje je pod istragom ali optužnica nije podignuta. On je porekao da je počinio bilo kakvo krivično djelo. Prošlog mjeseca je izjavio na jednom republikanskom skupu u Texasu da će možda ići u zatvor "ali ne zbog nečega što sam uradio, već zbog izmišljenih zločina".

Jordan Strauss​, direktor međunarodne konsultantske grupe Kroll za menadžment rizika, izjavio je da najnovija sudska dokumenta pružaju dokaze o još većoj zavjeri.

"Dokumenta su pokazala da su učesnici, koji su u Kongres ušli u 'vojnoj formaciji', zapravo tijesno sarađivali jedni sa drugima, i, vjerovatno, sa liderima organizacije", navodi Strauss, koji je ranije bio federalni tužilac.

Članstvo u ekstremističkim grupama kao što su Čuvari zakletve nije krivično djelo. Međutim, direktor FBI-ja, Christopher Wray​, prošlog mjeseca je upozorio da federalne vlasti "neće tolerisati nasilne provokatore i ekstremiste koji pod plaštom Prvog amandmana pokušavaju da podstaknu nasilje i izazivaju haos".

Prema podacima policije Capitola, oko 800 Trumpovih pristalica je ušlo u zgradu Kongresa 6. januara.

Prema evidenciji Programa za ekstremizam Univerziteta George Washington, protiv 369 osoba su podignute federalne optužnice u roku od tri mjeseca poslije napada.

Velika većina, koliko je poznato, nema veze sa ekstremističkim grupama. Međutim, među optuženim izgrednicima je 28 članova desničarske organizacije Ponosni momci, 13 članova Čuvara zakletve i petoro pripadnika naoružane grupe "Tri procenta".

Proteklih nedjelja, tužilaštvo se fokusiralo na te grupe u želji da identifikuje i krivično goni ključne protagoniste zavjere. U optužnici protiv 12 članova Čuvara zakletve navodi se da je grupa planirala da poništi rezultate novembarskih izbora ubrzo poslije glasanja.

U decembru, Rhodes je objavio dva otvorena pisma na web siteu Čuvara zakletve, pozivajući Trumpa da primjeni Zakon o pobuni kako bi "zaustavio krađu" i spriječio novoizabranog predsjednika Joea Bidena da stupi na položaj.

A dva dana prije napada na Capitol, Rhodes je objavio "poziv na akciju", navodeći da je "od ključnog značaja da sve patriote koje mogu da dođu u Washington budu u prestolnici, "u znak podrške borbi predsjednika Trumpa protiv domaćih i stranih neprijatelja".

Zakon o pobuni omogućava predsjedniku da za vrijeme građanskih nereda pošalje vojnike na aktivnoj dužnosti ili pripadnike Nacionalne garde da reaguju. Čuvari zakletve vjeruju da zakon predsjedniku omogućava da pozove i "paravojne grupe", uključujući "patriotske Amerikance uzrasta za vojnu službu".

Čuvari zakletve navodno su koristili različite platforme kao što je aplikacija Signal za razmjenu poruka, kako bi komunicirali, koordinisali i planirali napad, navode tužioci.

Predsjednik Donald Trump tada nije bio u Bijeloj kući jer vikend provodi u svojoj rezidenciji na Floridi.

Zvaničnici Tajne službe primili su u subotu dojavu od lokalnih vlasti da suicidalna osoba možda putuje u Washington iz Indiane, a automobil te osobe pronađen je blizini od Bijele kuće, stoji u priopćenju.

Muškarac je mahao vatrenim oružjem dok su mu policajci prilazili, a Tajna služba je otvorila vatru malo nakon ponoći po lokalnom vremenu.

Muškarac je prebačen u područnu bolnicu i nije poznato njegovo stanje, navodi se u priopćenju, dodajući da nije bilo ozlijeđenih među osobljem Tajne službe.

Tokom godina dogodio se niz incidenata koji su uključivali naoružane muškarce koje su ustrijelili službenici sigurnosti kod ili u blizini Bijele kuće, uključujući incident iz 2016. kada je čovjek mahao pištoljem na sigurnosnim vratima Bijele kuće.

Godine 2023. godine, 20-godišnji indijski imigrant po imenu Sai Varshith Kandula neuspješno je pokušao probiti zaštitne barijere Bijele kuće u unajmljenom kamionu.

Sam Trump za dlaku je preživio atentat u julu, kada je naoružani muškarac pucao na njega tokom skupa u Butleru u Pennsylvaniji, pogodivši ga u uho.

Od kada je preuzeo dužnost u januaru, američki predsjednik Donald Trump pauzirao je američku vojnu pomoć Ukrajini, kao i razmjenu obavještajnih podataka s Kijevom.

Optužio je Zelenskog da nije ozbiljan u pogledu postizanja mirovnog sporazuma s Rusijom, koja je napala Ukrajinu prije tri godine i zauzela oko 20 posto njene teritorije.

"Ukrajina traži mir od prve sekunde ovog rata. Realni prijedlozi su na stolu. Ključ je da se krene brzo i efikasno", rekao je Zelenski na društvenoj mreži X.

Zelenski je rekao da će sljedeće sedmice posjetiti Saudijsku Arabiju i da će ukrajinski diplomatski i vojni predstavnici nakon sastanka s prijestolonasljednikom Mohamedom Bin Salmanom u ponedjeljak ostati na sastanku u utorak sa američkim timom.

"Sa naše strane, mi smo u potpunosti posvećeni konstruktivnom dijalogu i nadamo se da ćemo razgovarati i usaglasiti potrebne odluke i korake", rekao je on.

U februaru, Rijad je bio domaćin sastanka između američkih i ruskih zvaničnika na razgovorima o načinima za zaustavljanje najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svetskog rata. Ukrajina nije bila uključena u te razgovore, što je izazvalo zabrinutost u Kijevu i među njenim evropskim saveznicima.

Zelenski se susreo s Trumpom u Bijeloj kući 28. februara, ali je taj susret postao žestok kada su se sukobili pred svjetskim medijima zbog mirovnih poteza.

U intervjuu za Fox Business, Trump je rekao: "Postoje dva načina na koji se Iran može nositi: vojno ili sklapanjem dogovora" kako bi se spriječilo Teheran da nabavi nuklearno oružje.

Na sastanku s visokim iranskim zvaničnicima, Khamenei je rekao da je cilj Washingtona "nametnuti vlastita očekivanja", prenijeli su iranski državni mediji.

"Insistiranje nekih vlada koje maltretiraju na pregovorima nije da se riješe pitanja. ... Razgovori za njih su put do novih zahtjeva, ne radi se samo o iranskom nuklearnom pitanju. ... Iran definitivno neće prihvatiti njihova očekivanja", rekao je Khamenei, bez direktnog spominjanja Trumpa.

Kao odgovor na Khameneijeve komentare, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Brian Hughes ponovio je gotovo od riječi do riječi Trumpove riječi o vojnoj akciji ili sklapanjem dogovora.

"Nadamo se da će Iranski režim svoje ljude i najbolje interese staviti ispred terora", rekao je Hughes u saopćenju.

Izražavajući otvorenost za sporazum s Teheranom, Trump je ponovo pokrenuo kampanju "maksimalnog pritiska" koja je primjenjivana tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata kako bi se Iran izolirao od globalne ekonomije i doveo njegov izvoz nafte na nulu.

Tokom svog mandata 2017-2021, Trump je povukao Sjedinjene Države iz značajnog sporazuma između Irana i velikih sila koji je postavio stroga ograničenja na nuklearne aktivnosti Teherana u zamjenu za ublažavanje sankcija.

Nakon što se Trump povukao 2018. i ponovno uveo sankcije, Iran je prekršio i daleko premašio ta ograničenja.

Šef UN-ovog nuklearnog nadzornog tijela Rafael Grossi rekao je da diplomatiji istječe vrijeme za nametanje novih ograničenja na aktivnosti Irana, dok Teheran nastavlja ubrzavati svoje obogaćivanje urana gotovo do razine oružja.

Teheran kaže da je njegov nuklearni rad isključivo u miroljubive svrhe.

Khamenei, koji ima posljednju riječ o ključnim politikama Irana, rekao je kako "ne postoji drugi način da se suprotstavimo prisili i maltretiranju".

"Oni iznose nove zahtjeve koje Iran sigurno neće prihvatiti, poput naših odbrambenih sposobnosti, dometa projektila i međunarodnog utjecaja", citiran je.

Iako Teheran kaže da je njegov program balističkih projektila isključivo odbrambeni, na Zapadu ga se vidi kao destabilizirajući čimbenik na nestabilnom Bliskom istoku opterećenom sukobima.

Obraćajući se novinarima u Ovalnom uredu, Trump je rekao da su "ogromne carine" koje Kanada nameće na američke mliječne i drvne proizvode onemogućavale SAD da prodaju svoje proizvode u Kanadi. Rekao je da će, osim ako Kanada ne pristane da odustane, nametnuti istu carinu Kanadi.

Trump je u četvrtak odgodio za četiri sedmice svoje nove carine od 25 posto na većinu meksičkog i kanadskog izvoza u Sjedinjene Države. Rekao je da je odgodio meksičke tarife nakon što je direktno čuo od meksičke predsjednice Claudije Sheinbaum koja je rekla da je njena vlada pomogla u obuzdavanju priliva migranata i smrtonosnog opioidnog fentanila u SAD.

Dan ranije, Trump je objavio da pauzira carine na uvoz vozila iz dvije zemlje nakon što su tri najveća američka proizvođača automobila izjavila da će carine imati ozbiljan finansijski uticaj na njih.

Trump je u petak rekao: "Indija nam naplaćuje ogromne carine" i da SAD ne mogu ništa prodati Indiji. Ministarstvo vanjskih poslova Indije objavilo je u petak, međutim, da radi na bilateralnom trgovinskom sporazumu sa SAD-om koji će "smanjiti carinske i necarinske barijere i produbiti integraciju lanca snabdijevanja između dvije zemlje".

"Moramo očuvati nacionalno jedinstvo i domaći mir, možemo živjeti zajedno", rekao je Sharaa, privremeni predsjednik, dok su sukobi trajali između snaga povezanih s novim islamističkim vladarima i boraca iz Assadove alavitske sekte.

"Budite uvjereni u Siriji, ova zemlja ima karakteristike za opstanak", rekao je Sharaa. "Ono što se trenutno dešava u Siriji je u okviru očekivanih izazova."

Sirijski sigurnosni izvori rekli su da je najmanje 200 njihovih pripadnika ubijeno u sukobima s bivšim vojnim osobljem odanom Assadu nakon koordiniranih napada i zasjeda.

Napadi su prerasli u ubistva iz osvete kada su se hiljade naoružanih pristalica novih sirijskih lidera iz cijele zemlje spustile u obalna područja da podrže opkoljene snage nove administracije.

Sukobi su nastavljeni tokom noći u nekoliko gradova, rekao je sirijski sigurnosni izvor Reutersu u nedjelju.

Sirijska opservatorija za ljudska prava, ratni posmatrač sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, saopćila je u subotu da dvodnevne borbe u obalnoj regiji Mediterana predstavljaju jedno od najgorih nasilja u 13-godišnjem građanskom sukobu.

Broj poginulih u dvodnevnim sukobima između sirijskih snaga sigurnosti i lojalista svrgnutog predsjednika Bashara Assada, te ubistvima iz osvete koja su uslijedila popeo se na više od 1.000, objavila je u subotu grupa za praćenje rata.

Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Britaniji saopćila je da je pored 745 ubijenih civila, uglavnom u pucnjavi iz neposredne blizine, ubijeno 125 pripadnika vladinih sigurnosnih snaga i 148 militanata iz oružanih grupa povezanih s Assadom.