Naredni skup ovog formata biće održan dogodine u Varšavi.
Dok se jedni trude, bore da napuste Uniju, drugi neumorno rade kako bi postali njen dio... i mi smo ovdje zbog njih - kratko je komentarom opisala današnji samit i atmosferu u kojoj se on dešava u Londonu visoka predstavnica Evropske unije Federica Mogherini.
Ministri napuštaju britansku vladu, neizvjesna je njena budućnost kao i ishod Brexita, a u toj atmosferi Britanci dočekuju aktere "Berlinske inicijative", evropske, kao i lidere država Zapadnog Balkana.
"Dakle, danas je važan dan - znam da je pažnja medija u Londonu fokusirana na druge teme, ali mislim da našim prijateljima sa Balkana
dugujemo pažnju koju zaslužuju, jer nas mladi sa Balkana podsjećaju: privlačnost EU je nešto stvarno i živo, i ponekad je to lakše shvatiti izvana nego iznutra", rekla je Mogherini.
Iako im drugačije mišljenje o privlačnosti EU, britanska premijerka naglašava opredijeljenost njene zemlje stabilnom i prosperitetnom Balkanu - Velika Britanija ulaže oko 80 miliona funti u region - jačanje javne uprave u Makedoniji i Crnoj Gori, reformu sudstva na Kosovu i Albaniji, podršku razvoju poslovne klime u Srbiji i BiH...
Iako odlaze, Britanci ostaju iz Balkan, poručuje premijerka Theresa May:
"Znam da neki odluku da napustimo EU vide kao naše odustajanje od podrške Balkanu. To apsolutno nije slučaj. Bila sam danas domaćin liderima sa Zapadnog Balkana i Evrope da razgovaramo o našem zajedničkom cilju - da naš kontinent ostane bezbjedan, prosperitetan i slobodan. I da budem jasna - kada budemo van EU, bićemo jednako opredijeljeni da pomažemo Zapadni Balkan", rekla je May.
Njemačka kancelarka Angela Merkel istakla je da je interes njene zemlje da region Zapadnog balkana bude stabilan i razvijen:
"To je ideja koja je započela ovaj proces, a sada, svake godine imamo
novu dimenziju koju dodajemo ovom procesu", podsjetila je Merkel.
Koliko god zvučalo kao izgovor, Unija jeste na raskršću - mora biti funkcionalnija, manje birokratska, više slušati glas i potrebe običnih ljudi. Potrebu za unutrašnjim promjenama mnogi, kao i francuski predsjednik Macron, iznose kao razlog zašto treba zaustaviti proširenje, dok se ne riješe stvari kod kuće, primjera radi, zbog funkcionalnosti promijeni način donošenja odluka.
Uniju treba mijenjati, ali ne uz zaustavljanje proširenja, uvjeren je komesar Johannes Hahn, koji prepoznaje novu energiju u rješavanju bilateralnih pitanja.
"Najsvježiji primjer je rješavanja pitanja imena između Atine i Skoplja. Vjerujem da će se uskoro riješiti i neka otvorena pitanja između Albanije i Grčke. Kosovo je, nakon tri godine, uspjelo da usvoji ustavne izmjene u vezi sa razgraničenjem sa Crnom Gorom, a i u BiH vidimo neki napredak, uspjeli su da odgovore na naš Upitnik koji ima više od 3.400 pitanja. Srbija i Crna Gora idu naprijed uz nedavno otvorena nova poglavlja", kaže on.
Naredno slično okupljanje je u Varšavi, a do tada, kao i do sada, ključni zadatak je na državama i vladama regiona da Berlin, Trst, Beč, London i Varšava ne budu više toliko daleko.
