Izdvojeno
BIRN BiH istražuje: Proruska uniformisana grupa kod Brčkog pod okriljem humanitarne organizacije
Grupa muškaraca iz Lončara u blizini Brčkog, uniformno obučenih u crne duskerice s natpisom “Rusija”, duže od godinu dana se predstavlja kao humanitarna organizacija spremna pomoći svima. Ali kriminalna prošlost vođe, odavanje počasti optuženom za ratne zločine i interesovanje policije otkrivaju drugo lice ove skupine.
Ispred skromne kuće u mjestu nadomak Brčkog, grupa mlađih muškaraca u patikama, uskim farmericama i crnim duksericama, iz kombija istovara humanitarnu pomoć. Na tamnozelenom kombiju je zlatnim slovima ispisano “Rusija” – isti natpis koji se nalazi i na duksericama.
Starice, samohrane majke ili porodice kojima pomažu zahvalne su za pomoć u hrani. Slikanje tokom i nakon uručenja pomoći je obavezno. Niz od više od 70-ak ovakvih akcija koje je od decembra 2019. na Instagram i Facebook profilu podijelila humanitarna organizacija “Sveti Georgije” Lončari donijela im je imidž nesebičnih mladih muškaraca koji se trude pomoći svima bez obzira na etničku pripadnost.
Objave lokalnih medija i pažljivo vođene društvene mreže donijele su im više hiljada pratilaca. Ali rad grupe intenzivno prati i policija. Neki se članovi priključuju akcijama iz humanitarnih razloga, a pojedini su “bezbjedonosno interesantni”, potvrdila je policija u Bijeljini.
Istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) otkrilo je da grupa nije zvanično registrovana niti prema jednom zvanično dostupnom registru nevladinih ili humanitarnih organizacija. Ali to nije jedino po čemu se ova humanitarna organizacija razlikuje od drugih sličnih organizacija.
Grupa većinom sastavljena od muškaraca, gotovo po pravilu u uniformnoj odjeći dostavlja pomoć. Oni učestvuju i u javnim događajima u Brčkom slikajući se u jednoobraznim duksericama ili dok se kreću u formaciji po dvoje.
BIRN je uspio da identifikuje 16 sadašnjih ili bivših pripadnika organizacije. Iz pregleda stotina fotografija čini se da pripadnici grupe žele uz humanitarni ostaviti i utisak opasnih momaka.
Organizacija rijetko objavljuje pozive za prikupljanje pomoći, a njeni članovi koje je BIRN BiH kontaktirao nisu bili raspoloženi da govore o svom humanitarnom radu. Prilikom jedne od posjeta Lončarima, mjestu od oko 1.000 stanovnika u Donjem Žabaru, 20-ak minuta vožnje od Brčkog, Dejan Miškić, koji se pojavljuje na fotografijama grupe, odbio je razgovarati zvanično.
Na razgovor nije pristao niti Slobodan Simić, koji se u prilozima lokalnih televizijskih stanica predstavljao kao glasnogovornik grupe. Na posljednjim lokalnim izborima u BiH on je, ispred Srpske demokratske stranke (SDS), bio kandidat za načelnika Donjeg Žabara, općine u kojoj se nalaze Lončari.
Nakon što nisu odgovorili na poruku na zvaničnom Facebook profilu grupe, novinari su pokušali razgovarati s vođom organizacije Srđanom Letićem. U razgovoru vođenom ispred kuće ograđene visokom ogradom na kojoj je postavljeno nekoliko kamera, koja se po svom luksuzu i automobilima u dvorištu ističe u odnosu na ostale, Letić je zajedno s nekoliko drugih članova grupe odbio razgovarati o njenom radu i ciljevima, ali i presudama zbog kojih je bio osuđen na zatvorsku kaznu.
Prema presudama koje su sudovi dostavili BIRN-u BiH, Letić je osuđen na najmanje četiri godine i tri mjeseca zatvora u više odvojenih presuda.
On je 2012. pred Okružnim sudom u Doboju pravosnažno osuđen na dvije i po godine zatvora zbog spolne radnje nad 13-godišnjom djevojčicom.
Prema presudi Okružnog suda u Doboju dostavljenoj BIRN-u BiH, Letić je djevojčicu upoznao preko Facebooka, a onda joj je u periodu između augusta i novembra 2010. godine slao poruke insistirajući na boljem upoznavanju. Njegova nastojanja su, prema presudi, u dva navrata kulminirala skidanjem odjeće s djevojčice i nedozvoljenim fizičkim kontaktom. Nakon odgađanja izvršenja presude, upućen je na služenje kazne u fočanskom zatvoru.
Letićev tadašnji advokat Faruk Balijagić je, prema pisanju Nezavisnih novina, izjavio da iza hapšenja i pritvaranja Letića stoji drugi motiv, tvrdeći da je postupak montiran kako bi Letić policiji rekao gdje se nalazi osuđenik koji je pobjegao iz dobojskog zatvora 2004. godine.
Letić je 2007. pred Sudom BiH osuđen na godinu i osam mjeseci zatvora zbog falsifikovanja 40 novčanica od po deset konvertibilnih maraka i trgovine oružjem. U presudi se navodi da su kod Letića pronađene dvije bombe, smjesa koja asocira na eksploziv, tromblon, suzavac, signalni pištolj, detonatorske kapsule i više od 600 metaka različitog kalibra.
Postoje i dvije presude za krivično djelo “prikrivanje” – jedna izrečena 2005. pred Osnovnim sudom u Modriči, gdje je osuđen na šest mjeseci uslovno, a druga 2007. godine pred Osnovnim sudom Brčko distrikta BiH, gdje je osuđen na 30 dana zatvora. Druga presuda tiče se predaje ukradenog automobila.
Letić je odbio komentarisati ove presude.
Odgovarajući na upit BIRN-a BiH o Srđanu Letiću, Tužilaštvo Brčko distrikta je potvrdilo da se protiv njega trenutno vodi istraga zbog nanošenja lakših tjelesnih povreda u januaru ove godine.
U Policijskoj upravi (PU) Bijeljina su za BIRN BiH objasnili da se na području koje pokriva Policijska stanica Pelagićevo, u mjestu Lončari, okuplja neformalna i samozvana grupa građana “Sveti Georgije”.
“Oko navedene grupe okuplja se nekolicina građana mlađe i srednje dobi čiji su prevashodni ciljevi bavljenje humanitarnom pomoći, ali među kojima postoje pojedina bezbjednosno interesantna lica”, kažu iz Policijske uprave Bijeljina.
Zbog ovog nadzora su u organizaciji “Sveti Georgije” nezadovoljni radom policije. Na svom Facebook profilu optužili su Policiju Brčko distrikta i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) da maltretiraju i vrše torturu nad članovima grupe. Tvrde da su članovi u više navrata privođeni na informativne razgovore i da je policija najmanje jednom slala intervenciju zbog njihovog okupljanja. Također, na Facebookprofilu organizacije tvrde da su zbog njih između Lončara i Brčkog postavljani policijski punktovi, te da je sve što “pričaju, pišu i rade u skladu sa zakonom”.
Iz Policije Brčko distrikta nisu odgovorili na zahtjev BIRN-a BiH za komentar ovih navoda.
Izvori iz četiri različite sigurnosne odnosno policijske agencije u Bosni i Hercegovini potvrdili su BIRN-u BiH da su upoznati s radom i djelovanjem grupe odnosno njenih pojedinih članova.
Militaristička pojavnost i ugledanje na “Srbsku čast”
Na fotografijama koje objavljuju na svojim društvenim mrežama, ističe se uniformno oblačenje članova “Svetog Gerogija”, upotpunjeno detaljima na odjeći kao što su: grb nalik znaku Vojske Srbije, ćirilični natpis “Lončari” na desnom rukavu dukserice, natpis “Rusija” na ruskoj ćirilici smješten na prednjoj lijevoj strani uglavnom crnih majica i dukserica, grčki kršćanski simbol ISHS NIKA [Isus Krist osvaja] na ramenu i sam grb organizacije, koju obilježavaju mačevi, trobojka i amblem Ruske Federacije.
Grb, odnosno stil i oblik štita te stil i položaj trobojke sa četiri slova S unutar grba predstavlja vizuelnu konekciju s poznatijom organizacijom “Srbska čast” iz Srbije.
Članovi ove organizacije došli su u fokus u BiH nakon što su objavljene fotografije članova obučenih u crne majice s grbom na sastanku u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), ali i onih s Miloradom Dodikom. Ogranak “Srbske časti” nije zvanično registrovan u BiH, a raniji predstavnik ove organizacije Igor Bilbija nedavno je uhapšen u Prijedoru kada je u njegovom domu pronađeno desetine metaka, okviri za automatsku pušku i pancirni prsluk.
Omladinski klub “Srbska čast” je Helsinški odbor za ljudska prava Srbije označio kao desničarsku organizaciju.
Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj, smatra da militaristički duh desničarskih organizacija nije samo isprazni dekor iza koga se kriju, nego vrsta poruke javnosti, vrsta veličanja stvari iz prošlosti.
“Većina takvih organizacija je na neki način naklonjena čvrstom ustrojstvu koje podrazumijeva jednu mušku, vojničku, strogu disciplinu i imaju taj jedan militaristički duh”, kaže on.
Među dvadesetak profila koje Instagram nalog “Svetog Georgija” prati jeste i Bojan Stojković, vođa “Srbske časti” u Srbiji. Prema pisanju Žurnala, njemu je 2018. godine zabranjen ulazak u Bosnu i Hercegovinu. Stojković je na svom Instagram profilu ranije veličao Ratka Mladića, a glorifikuje osobe kao što su Željko Ražnatović Arkan i četnički vojvoda Momčilo Đujić.
Stojković se na više fotografija u Srbiji mogao vidjeti s tamošnjim vođom “Noćnih vukova”, ogranka ruskog bajkerskog kluba čiji su članovi učestvovali u procesima odvajanja ukrajinske regije Krim te borbama u području Donbasa.
BIRN BiH je ranije pisao o političkim vezama “Noćnih vukova” u BiH.
Izabela Kisić, izvršna direktorica Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije, kaže da je i “Srbska čast” osnovana kao humanitarna i registrovana kao organizacija koja se zalaže za ljudska prava, zaštitu životne sredine i evropskih vrijednosti.
“Međutim, njihove aktivnosti ukazuju na nešto drugo – promovišu militarizam, veličaju ratove i ratne zločince, prekidaju skupove organizacija za ljudska prava, zagovaraju homofobiju, netrpeljivost prema Evropi, Americi i svemu što ‘nije srpsko’”, objasnila je Kisić.
Na jednoj od zgrada uz glavni put kroz Lončare, na bijeloj fasadi oslikan je lik bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića, osuđenog nepravosnažnom presudom na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih u BiH. Članovi organizacije “Sveti Georgije” su ispod murala 13. januara 2020. bakljadom i pjesmom “Kosovski pokliči” obilježili nastupanje Srpske nove godine, što su podijelili na Instagramu.
Jedan član organizacije smatra da je 11. jula 1995. godine Srebrenica oslobođena, a da zahvalu zaslužuje Ratko Mladić.
Na nekoliko drugih fotografija kreiranih ispred grafita Mladiću, te na drugim mjestima u okolini Lončara, uglavnom korpulentni članovi organizacije okupljeni su uz crne zastave s grbom organizacije i u militarističkoj maskirnoj odjeći kojom dominiraju srpski i kršćanski simboli.
Za Kisić, veličanjem ratnih zločinaca poput Ratka Mladića ili četničkog pokreta jasno se pokazuje da “Sveti Georgije” dijeli agendu srpskih desničarskih organizacija uprkos tome što organizacija iz Lončara pomaže građanima bez obzira na nacionalnost.
Organizacija iz Lončara na svom Instagramu dijeli objave s javnih događaja kao što je bio skup podrške za Srbe u Crnoj Gori u januaru 2020. godine, gdje se zahvaljuju članovima organizacije “Srbi za Srbe”. Antifašistička koalicija Srbije je 2018. godine ovu organizaciju okarakterisala kao jednu od onih koje “pod maskom patriotizma šire nacionalizam, neonacizam, rasizam, homofobiju i druge oblike netrpeljivosti”, na što se poziva i Helsinški komitet za ljudska prava Srbije u publikaciji Izabele Kisić “Desni ekstremizam u Srbiji”.
Na nekim od javnih događaja u Brčkom pripadnici organizacije “Sveti Georgije” kreću se u formaciji koja podsjeća na vojni stroj, sa crnom zastavom s grbom na čelu.
Organizacija ne objavljuje fotografije oružja, ali je to barem jednom učinio jedan od članova objavljujući na svom Facebook profilu fotografiju s pištoljem, dok se drugi član s četničkim obilježjima, odnosno šubarom na kojoj je četnička kokarda, nalazi na fotografijama s drugim članovima “Svetog Georgija”, prilikom podjele paketića za djecu.
U svojoj objavi na Facebooku organizacija je pokazala i antimigrantski sentiment, optužujući Policiju Brčko distrikta BiH za transportovanje migranata na teritoriju Republike Srpske. “Sveti Georgije” smatra da je Zapad nametnuo ratove u regiji i Bosni i Hercegovini, da je koronavirus djelo zapadnih sila i da je spas samo u “povratku Bogu”.
Odsustvo zvanične registracije ove i sličnih grupa za Branka Todorovića otvara mnoga pitanja.
“Kada se gleda sa strane, izgleda kao da nešto skrivaju i nešto izbjegavaju, ali ljudi iz tih organizacija trebalo bi da daju odgovor na pitanje zbog čega”, rekao je Todorović.
Zahvalnost na ruskoj podršci
Organizacija “Sveti Georgije” u prvi plan često stavlja ime Rusije, što na svojoj odjeći, što na vozilu koje koriste članovi grupe, obojeno u tamnu zelenu boju, kakva se često koristi za vojna vozila.
Na svojoj Facebook stranici objavili su da je vozilo poklon od Ambasade Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini.
“Zahvaljujemo se Ambasadi Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini i njenom ambasadoru gospodinu Petru Ivancovu, koji su svojim velikim doprinosom pokazali da veoma cijene naš trud i zalaganje. Uz njihov poklon sada ćemo biti mnogo brži i učinkovitiji u svojim djelima. Hvala, Rusijo”, stoji na Facebook objavi grupe “Sveti Georgije” od 14. septembra 2020. godine.
Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini nije odgovorila na upit BIRN-a BiH o tačnosti ove tvrdnje.
Stručnjakinja za sigurnost pri Univerzitetu u Leidenu u Holandiji, Arlinda Rrustemi u organizaciji “Sveti Georgije” vidi primjer sličnih organizacija u regionu koje mogu biti iskorištene za svrhe drugačije od humanitarnih.
“Vidimo da ciljaju ranjive ljude – starije i siromašne. Vidimo da popravljaju kuće i dostavljaju hranu – dakle, koriste to kao pokriće, a pravi ciljevi se otkrivaju tek kasnije”, kaže Rrustemi.
Za nju, ti ciljevi kasnije mogu biti problematični.
“Ova organizacija je samo jedan primjer organizacija u regionu koje su iskorištene za svrhe koje su veoma opasne za region”, kaže ona.
Rrustemi napominje da Rusija već podržava rad organizacija poput “Srbske časti” ili kozačkih organizacija, i u tome vidi obrazac širenja ruskog uticaja na području Zapadnog Balkana.
“Rade s populacijom i kreiraju informacione kampanje, ali izvor tih kampanja ostaje sakriven. Ruski interes u regionu je jači nego prije”, kaže ona.
Rrustemi smatra da Rusija slične taktike primjenjuje u zemljama širom Istočne Evrope, kod organizacija koje potencijalno mogu da izazovu nelagodu kod lokalnih manjina.
“Takve organizacije mogu da repliciraju isti metod u svim državama. Jednako tako, oni su pametni i lako se prilagođavaju lokalnom kontekstu. Tako da u BiH mogu biti iskorišteni za kreiranje polarizacije ciljajući lokalnu nacionalnu manjinu”, kaže ona.
To se navodi i u radu Marlene Laruelle pod nazivom “Ruske militantne skupine i njihovo korištenje u domovini i inozemstvu”, gdje stoji da je od 2010. godine Rusija počela sistemski podržavati militarizovane skupine povezane s takozvanim ortodoksnim fundamentalizmom.
Todorović kaže da Ruska Federacija na različite načine podržava brojne nevladine organizacije koje imaju panslavenski i pravoslavni karakter.
“U RS-u se na takve organizacije gleda poprilično blagonaklono. Znamo slučaj dolaska ‘Noćnih vukova’, što je izazvalo medijsku pažnju”, kaže Todorović.
Humanitarne aktivnosti pomažu imidžu ovakvih organizacija, smatra Izabela Kisić.
Organizacija “Sveti Georgije” je od decembra 2019. godine organizovala najmanje 70 akcija u kojima je donirala novac ili osnovne životne namirnice porodicama ili pojedincima slabog imovinskog stanja.
Kisić ovakav pristup vidi kao sve rašireniji trend u regionu.
“Sve više ekstremističkih desničarskih organizacija u Srbiji i regionu krije se iza humanitarnog rada. Nastoje da, baveći se društveno prihvatljivim aktivnostima, ‘omekšaju’ svoj imidž kako bi bili društveno prihvaćeni. Neke od tih organizacija, samo na prvi pogled djeluju kao humanitarne, ali kad se sagledaju njihovi stavovi i aktivnosti te kada se oni kontekstualizuju, otkriva se njihova skrivena agenda zasnovana na desničarskoj ideologiji. ‘Mekši’ imidž im pomaže i da lakše uđu u institucije i državne strukture”, rekla je Kisić.
Kako je kazala, svoje aktivnosti, kao što je pomoć socijalno najugroženijim građanima, dobro pokrivaju emotivnim fotografijama i videozapisima dobročinitelja u akciji koje distribuiraju preko društvenih mreža.
Centar za omladinski razvoj PRONI iz Brčkog pokušava naučiti mlade kako da sami provjere o kakvoj organizaciji se radi.
Harun Šabanović iz PRONI-ja kaže kako u svijetu radikalne skupine koriste društvene mreže za regrutaciju novih članova.
“Mladi treba da ulaze u provjerene organizacije, što je lako ustanoviti na društvenim mrežama – imaju li adresu, broj telefona (…), ko ih finansira, šta je misija”, kaže Šabanović.
On smatra da se članovi “Svetog Georgija” čudno oblače, odnosno da simbol humanitarne organizacije ne može sadržavati mačeve, što odudara od uobičajenih humanitarnih organizacija.
“Mladi bi ušli u neku humanitarnu organizaciju iz istinskih, pravih razloga jer je lijepo nekome pomoći, a ne znajući šta se iza toga krije i da to može imati destruktivni utjecaj. Promovišu se neke vrijednosti na način koji je općeprihvaćen i osjetljiv – ne možete ništa reći protiv humanitarnog udruženja (…), a kroz to se vežu simboli koji nemaju pozitivan utjecaj”, kaže Šabanović.
U decembru 2020. godine humanitarna organizacija “Sveti Georgije” obilježila je godišnjicu svoga rada. Tada su saopćili da su organizovali više od 100 humanitarnih akcija. Prema postu koji su objavili, jubilej je proslavljen uz nastup Mirka Pajčina, poznatijeg kao Baja Mali Knindža, pjevača koji u svojim pjesmama veliča osuđenike za ratne zločine.
See all News Updates of the Day
Trodnevno opraštanje od Jimmyja Cartera u Washingtonu
Tijelo preminulog 39. američkog predsjednika Jimmyja Cartera u utorak stiže u Washington, gdje će se u naredna tri dana održavati ceremonija odavanja pošte i državna sahrana u Nacionalnoj katedrali.
Kovčeg sa posmrtnim ostacima Cartera u utorak popodne biće dovezen iz Georgije u centar Washingtona, kod Pomorske akademije i mornaričkog memorijala.
Odatle će ceremonijalna povorka krenuti do zgrade Kongresa gdje će tijelo preminulog predsjednika biti izloženo kako bi članovi Kongresa i građani mogli da mu odaju poštu.
Poslije službene ceremonije u četvrtak, Carterovo tijelo će biti prebačeno nazad u Georgiju gdje će biti sahranjen.
Opraštanje od Cartera dešava se u trenutku kada se glavni grad SAD priprema za inauguraciju Donalda Trumpa, pa su bezbjednosne mjere po cijelom gradu pooštrene, postavljene su betonske barijere i visoke metalne ograde.
Carter je preminuo 29. decembra 2024. u 101. godini.
Demokrata, koji je u Bijeloj kući bio od 1977. do 1981. godine, imao je mandat obilježen lošom ekonomskom situacijom i krizom sa američkim taocima u Iranu. Izgubio je izbore od republikanca Ronalda Reagana. Ali, poslije predsjedničkog mandata osnovao je Carter centar, bavio se humanitarnim radom i 2002. je dobio Nobelovu nagradu za mir.
Carter je dvije godine prije smrti proveo na palijativnoj njezi. Posljednji put je viđen u javnosti 2023. na sahrani svoje supruge Rosalynn, sa kojom je bio u braku 77 godina. U augustu prošle godine, Carterov unuk je rekao da je bivši predsjednik glasao za demokratsku kandidatkinju Kamalu Harris koja je izgubila izbore od Trumpa.
Aktuelni predsjednik Joe Biden naredio je da zastave na državnim institucijama budu spuštene na pola koplja 30 dana zbog Carterove smrti. To znači da će biti na pola koplja i tokom Trumpove inauguracije 20. januara, zbog čega je on negodovao na društvenim mrežama.
I Biden i Trump očekuju se na Carterovoj sahrani u četvrtak.
Biden bi trebalo da održi govor na sahrani u 10 ujutro po lokalnom vremenu. Po okončanju ceremonije u Nacionalnoj katedrali, Carterovo tijelo će biti prebačeno nazad u Georgiju. Biće sahranjen u svom rodnom mjestu Plains.
Sejšeli: Mala ostrvska država gdje se takmiče Amerika i Kina
Mala ostrvska država Sejšeli na istočnoj obali Afrike postala je mjesto rivalstva velikih sila. Kina već godinama vrši diplomatske prodore, dok su se SAD tek nedavno vratile na strateški arhipelag Indijskog okeana.
Novinarka Glasa Amerike Kate Bartlett otputovala je na ostrvo Mahe na Sejšelima kako bi saznala više o tome šta Kina i SAD rade da bi osvojile srca tamošnjih stanovnika.
Sejšelski otoci nisu samo savršena slika za mladence, već dugo privlače i globalne velesile.
„Primjećujemo da postoje razne sile, razne države koje žele, kako kažete, da nam se udvaraju. Sejšeli su donijeli odluku da na njihovoj teritoriji neće biti, nikada neće biti vojne baze, strane vojne baze”, kaže ministar vanjskih poslova Sejšela Sylvestre Radegonde.
Strateški položaj arhipelaga u Indijskom okeanu, istočno od Afrike i južno od Zaljevskih država odavno je od interesa za zemlje poput SAD-a, Indije i Kine.
1963. godine, tokom Hladnog rata, SAD su izgradile stanicu za praćenje ruskih satelita na glavnom ostrvu Mahe.
Sedamdesettrogodišnji stanovnik ostrva Paul Chow sjeća se Amerikanaca kada su bili stacionirani na ostrvu.
„Bio sam šef košarkaške, lokalne ostrvske košarkaške ekipe. A nekada smo igrali protiv tehničara sa stanice za praćenje”, prisjeća se on.
Zatim, devedesetih godina, nekoliko godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, SAD su zatvorile svoju ambasadu i zatvorile stanicu za praćenje mjesec dana kasnije.
Gotovo tri decenije kasnije, u vrijeme kada se zahuktava američko-kineska konkurencija, Washington ponovo baca oko na Sejšele.
„Ponovno otvaranje ambasade naglašava važnost koju Sjedinjene Države pridaju partnerstvu koje imamo sa Sejšelima”, kaže Adham Loutfi, trenutni zvaničnik Američke ambasade na Sejšelima.
Kineska ambasada u Maheu odbila je zahtjev za intervju.
Ali u godinama odsustva Washingtona, Kina je ostvarivala diplomatske uspjehe na Sejšelima.
Šalje doktore i gradi bolnice, pristupačne stanove, parlament i sudove - sve besplatno. Kina je državnoj televizijskoj kompaniji takođe poklonila novu zgradu.
„Razlika je u tome što je podrška Kine Sejšelima opipljiva. Možete ih vidjeti. Ne vidite podršku koju nam pružaju SAD”, kaže ministar vanjskih poslova Sejšela.
Loutfi kaže: „Umjesto da gradimo zgrade, gradimo kapacitet i gdje god možemo pomoći da pružimo doprinos i stručnost, bilo da se radi o trgovini drogom ili pravnom sustavu ili policijskim snagama, rado to činimo i tu vidi stvarno ulaganje. Sadite sjeme za budućnost. To opet nije isto što i zgrada, ali vjerujemo da je još važnije dati doprinos.”
Ali to možda neće biti dovoljno da osvoji srca nekih stanovnika ovdje.
„Kina puno pomaže Sejšelima, tako da ljudi općenito imaju vrlo pozitivan pogled na Kinu, ali pošto su SAD, oni su otišli još devedesetih, tako da mi zapravo ne stupamo u kontakt s Amerikancima toliko”, kaže stanovnik Sejšela Francis Woodcock
Dok se neki stanovnici boje da se njihova zemlja koristi kao pijun u geopolitičkoj igri moći, riječi predsjednika Wavela Ramkalawana su jasne: „Sejšeli nisu dio ovoga. Primićemo kineske ratne brodove u luci, indijske ratne brodove, evropske ratne brodove, američke ratne brodove, jer smo sa svima prijatelji.”
Sa dvije trećine svjetskih pošiljki nafte, Indijski okean je ključni plovni put, koji Sejšele drži na mapi geopolitičkih rivala kao što su Kina i SAD dok se nadmeću za utjecaj.
Još jedan talas velikih hladnoća i snijega stiže na jug SAD
Sljedeći krug velikih hladnoća trebalo bi da zahvati jug SAD u utorak, nakon što je prva velika zimska oluja u godini zahvatila ogroman dio zemlje okovavši ga ledom, snijegom i vjetrom.
Ogroman olujni sistem doveo je do poremećaja čak i u dijelovima zemlje koji obično ostaju izvan gnjeva zime, rušeći drveće u nekim južnim državama, preteći smrzavanjem na Floridi i navodeći ljude u Dallasu da zarone duboko u svoje garderobere tražeći šešire i rukavice.
Do utorka rano, temperature hladnog vjetra mogle bi da padnu i do minus 10,5 stepeni celzijusa od Texasa preko obale Meksičkog zaliva, prema Nacionalnoj meteorološkoj službi. Očekuje se da će se sistem niskog pritiska formirati već u srijedu u blizini južnog Texasa, donoseći potencijal za snježne padavine u dijelovima države koji uključuju Dallas, kao i u Oklahomu, Arkansas i Louisianu.
Polarni vrtlog koji se spustio na jug tokom vikenda držao je veći dio zemlje istočno od Stjenovitih planina u svom hladnom stisku u ponedjeljak, čineći mnoge puteve teško prohodnim i opasnim za vožnju i primoravajući vlasti da zatvore škole, dok su prekidi u snabdijevanju strujom bili rasprostranjeni, a letovi otkazani.
Led i snijeg prekrili su glavne puteve u Kansasu, zapadnoj Nebraski i dijelovima Indiane, gdje su aktivirani pripadnici Nacionalne garde kako bi pomogli zaglavljenim vozačima.
Nacionalna meteorološka služba izdala je upozorenja na zimsku oluju za Kansas i Missouri, gdje su mećave donijele udare vjetra do 72 kilometara na čas. Upozorenja su se proširila na New Jersey do utorka rano ujutru.
Kamionsko stajalište u Kentuckyju bilo je zakrčeno kamionima koji su istjerani sa zaleđenog i snijegom prekrivenog Interstatea 75 u ponedjeljak nedaleko od Cincinattija.
Vozač na duge relacije iz Los Angelesa koji je prevozio tovar ćilima za Georgiju rekao je da je vidio brojne automobile i kamione zaglavljene u jarcima i da je imao muku sa zaleđenim brisačima prije nego što je sišao sa međudržavnog puta.
"Bilo je previše opasno. Nisam želio da ubijem sebe ili bilo koga drugog", rekao je.
Polarni vrtlog ultra-hladnog vazduha obično se okreće oko Sjevernog pola, ali ponekad uranja na jug u SAD, Evropu i Aziju. Studije pokazuju da je Arktik koji se brzo zagrijava djelimično kriv za sve veću učestalost polarnog vrtloga koji širi svoj zahvat.
Temperature padaju širom zemlje
Dvije trećine SAD, na istoku, u ponedjeljak su se suočile sa hladnoćom i hladnim vjetrovima, sa temperaturama u nekim oblastima daleko ispod normale.
Upozorenje izdato zbog hladnoće stupiće na snagu u utorak rano na obali Meksičkog zaliva.
U glavnom gradu Texasa, Austinu i okolnim gradovima, hladnoća od vjetra mogla bi da padne na minus 9,4 C.
Na sjeveroistoku se očekuje nekoliko hladnih dana.
Veliki broj saobraćajnih nesreća, ima i poginulih
Na stotine saobraćajnih nesreća prijavljeno je u Virginiji, Indiani, Kansasu i Kentuckyju, gdje je jedan policajac medicinski zbrinut zbog zadobijenih povreda koje nisu opasne po život nakon što je njegov patrolni automobil udaren.
Državna policija Virginije odgovorila je na najmanje 430 nesreća u nedjelju i ponedjeljak, uključujući i jednu koja je bila fatalna.
Policija je saopštila da su se druge nezgode sa smrtnim ishodom povezane sa vremenskim prilikama dogodile u nedjelju u blizini Charlestona u Zapadnoj Virginiji i u ponedjeljak u Winston-Salemu u Sjevernoj Karolini. U Kansasu su se tokom vikenda dogodile dvije smrtonosne nesreće.
Više od 2.300 letova je otkazano, a još najmanje 9.100 je odloženo širom zemlje od ponedjeljka uveče, prema platformi za praćenje FlightAvare.
Očekuje se više snijega i leda
U Indiani je sneg prekrio dijelove međunarodnih autoputeva Interstate 64, Interstate 69 i američke rute 41, što je navelo vlasti da apeluju na ljude da ostanu kod kuće.
"Snijeg pada toliko jako, grtalice prolaze i onda u roku od pola sata putevi bivaju ponovo potpuno prekriveni", rekao je narednik državne policije Todd Ringle.
Desetine hiljada bez struje, ponegdje i bez vode
Mnogi su bili u mraku dok su temperature padale. Više od 218.000 potrošača bilo je bez struje u ponedjeljak uveče širom Kentuckyja, Indiane, Virginije, Zapadne Virginije, Illinoisa, Missourija i Sjeverne Karoline, prema web stranici za praćenje elektroprivrede PowerOutage.us.
U glavnom gradu Virginije nestanak struje je prouzrokovao privremeni kvar u vodovodnom sistemu, saopštili su zvaničnici u ponedjeljak popodne.
Zvaničnici Richmonda zatražili su od više od 200.000 žitelja grada da se uzdrže od pijenja vode iz česme ili pranja suđa bez prethodnog prokuhavanja vode. Grad je također zamolio ljude da čuvaju vodu, na primjer, kraćim tuširanjem.
Gradski zvaničnici su rekli da rade bez prestanka na vraćanju sistema na mrežu.
Kakva budućnost čeka kršćane u Siriji?
Sirijski lider Ahmed al-Sharaa — čiji su borci Hayat Tahrir al-Shama (HTS) prošlog mjeseca svrgnuli predsjednika Bashara al-Assada s vlasti — nedavno se sastao s kršćanskim vodstvom bliskoistočne nacije nakon niza prijetećih napada na vjerske manjine, dajući posmatračima nadu da sankcionisani militanti uvode eru veće uključenosti i tolerancije, iako su drugi i dalje skeptični.
Protesti su izbili u Siriji zbog paljenja božićnog drvca 23. decembra u gradu sa većinskim kršćanima u Hamahu usred drugih izvještaja o uznemiravanju, što je potaknulo pozive novim islamističkim vlastima da preduzmu korake za zaštitu etničkih manjina.
Prema Sirijskoj opservatoriji za ljudska prava (SOHR), nezavisnoj organizaciji za ljudska prava sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, „uzbekistanski naoružani ljudi zapalili su božićno drvce u Al-Saqilibiya u Hamahu... koja je naseljena kršćanskim stanovnicima.”
Državna sirijska arapska novinska agencija izvijestila je o Sharaainom sastanku s katoličkim, pravoslavnim i anglikanskim sveštenicima, uključujući objavljivanje slika sa događaja.
Sirijski katolički nadbiskup Jacques Mourad od Homsa, koji je prisustvovao sastanku, rekao je da je Sharaa izbjegavao korištenje izraza „manjina”, prema francuskoj La Croix International, katoličkoj publikaciji od opšteg interesa.
„Rekao je da su kršćani i druge grupe dio sirijskog naroda”, rekao je nadbiskup za La Croix. „On je svjestan da smo mi kršćani temelj ove zemlje.”
Nada i skepticizam
Rafif Jouejati, naučnica na Institutu za Bliski istok sa sjedištem u Washingtonu, izrazila je optimizam u pogledu javnih skupova na kojima se zahtijeva odgovornost.
„Ako gledate demonstracije koje se održavaju u Siriji, odmah vidite da ljudi slobodno izražavaju svoje stavove”, rekla je ona za Glas Amerike. „Ovo nije nešto što smo mogli da uradimo za pola vijeka.”
Također je podijelila svoje uvjerenje da se Sirija kreće u pravom smjeru, odbacujući zabrinutost oko tranzicije zemlje u islamističku državu.
Ali drugi nisu tako sigurni.
Richard Ghazal, izvršni direktor neprofitne organizacije „U odbrani kršćanja”, rekao je za Glas Amerike da nema „razlike [između HTS-a] i njihovog organizacionog prethodnika, Jabhat al-Nusre, što je Nusra front, al-Qaide ili čak [Islamske države]”.
„Izvukli su lekcije iz grešaka ISIS-a i al-Qaide”, rekao je, koristeći drugi izraz za Islamsku državu, koja je također poznata kao ISIS, ISIL, IS ili Daesh. „Koristili su to da uglancaju svoje poruke, njihov medijski angažman i pokušaj da zavaraju Zapad, ako ne i uvjere Zapad.”
Iako je Sharaa brzo naglasio jezik tolerancije nakon svrgavanja Assada s vlasti, proglašavajući „Siriju za sve” dan nakon zauzimanja Damaska, Ghazal kaže kako će oni vladati ostaje da se vidi.
Jouejati ukazuje na 2016. godinu, kada su se čelnici HTS-a distancirali od radikalnijih militantnih grupa.
„Oni su se pokazali kao daleko umjereniji od svojih islamističkih kolega”, rekla je ona. „Primjećujemo postepeni pomak od bilo kakvog privida islamske diktature. Oni sve više počinju više ličiti na civile nego na vojnike.”
Sankcije
Američki zvaničnici nedavno su ukinuli nagradu od 10 miliona dolara za Sharaau, odluku koju je najviši američki diplomata za Bliski istok Barbara Leaf nazvala „političkom odlukom” koja ima za cilj olakšavanje angažmana s HTS-om.
Izaslanik UN-a za Siriju Geir Pedersen je krajem decembra izrazio nadu u brzo ukidanje sankcija UN-a Sharaainoj organizaciji kako bi se olakšao ekonomski oporavak Sirije.
Jouejati zamišlja da će Sirija evoluirati u „demokratiju bliskoistočnog stila”.
„Vjerujem da ćemo imati zemlju koja se zasniva na... svim ljudskim pravima. Vjerujem da imamo priliku da uspostavimo državu koja se temelji na vladavini prava, koja uključuje tranzicionu pravdu, koja ima slobodne i poštene izbore, koja ima podjelu vlasti, i možda najvažnije, razdvajanje vjere i države”, rekla je.
Izvještaj američkog State Departmenta o međunarodnoj vjerskoj slobodi u vezi sa Sirijom za 2023. napominje da otprilike 2,5% stanovništva koje je ostalo u zemlji čine kršćani.
Gazal je rekao da očekuje novi talas emigracije.
Znakovi netolerancije
Ghazal je rekao da su znakovi netolerancije već evidentni, uključujući zabranu alkohola, odvajanje žena od muškaraca u javnom prevozu i prisustvo zastava Islamske države u blizini nekih predgrađa Damaska.
„Vrlo je alarmantno što ovo vidimo u kršćanskim četvrtima”, rekao je za Glas Amerike. „Ovakvi znakovi vam govore da, iako još nije zabilježeno nasilje u velikim razmjerima, bojim se da bi ono moglo prijetiti u budućnosti.”
Jouejati je naglasila važnost jedinstva i zajedničkog sirijskog identiteta za budućnost zemlje.
„Verujem da su trenutno najveći problem manjina njihov sopstveni strah“, rekla je ona za Glas Amerike. „Vidjeli smo i čuli primjere ove potpune spremnosti da se prihvati da postoje kršćanske i druge manjine. Vidjeli smo da veoma poštuju sve, a ne samo manjine.”
Nadine Maenza, iz Međunarodnog sekretarijata za vjerske slobode sa sjedištem u Washingtonu, zabilježila je najmanje desetak izjava očevidaca o napadima na vjerske i etničke manjine u regiji Shehba izvan Alepa krajem decembra.
„I HTS i milicije koje podržava Turska imaju historiju teških vjerskih kršenja protiv [manjina]”, rekla je ona za Glas Amerike. „Zvjerstva se nastavljaju protiv Kurda, Jezida, kršćana i drugih vjerskih manjina, ali posebno ih vidimo od islamističkih milicija koje podržavaju Turci.”
Ghazal je rekao da očekuje egzodus vjerskih manjina iz zemlje.
„Jedini razlog zašto kršćani koji su trenutno u Siriji nisu migrirali na zapad u Evropu, u Sjedinjene Države, Australiju, nije zato što to nisu htjeli”, rekao je za Glas Amerike. „To je jednostavno zato što nisu imali prilika i to je tragični dio.”
Jouejati je, međutim, opisla izvještaje o uznemiravanju kao izolovane slučajeve, a ne kao konzistentan obrazac šire netolerancije.
Upitan da prokomentariše Sharaain direktan angažman s kršćanskim vođama, talijanski nadbiskup Mario Zenari, papin izaslanik u Siriji, rekao je da činjenica samog sastanka dovoljno govori.
„Ovaj događaj bi bio nezamisliv prije samo tri sedmice, a biskupi i svećenici... otišli su s osjećajem nade za budućnost Sirije”, rekao je Zenari.
Ova priču je uradio jermenski servis Glasa Amerike.
Snažan zemljotres pogodio Tibet, najmanje 95 mrtvih
U snažnom zemljotresu koji je u utorak pogodio Tibet poginulo je najmanje 95 ljudi, a mnogi su ostali zarobljeni dok su desetine naknadnih potresa potresli planinski region zapadne Kine i preko granice u Nepalu.
Zvaničnici u regionu rekli su na kratkoj konferenciji za novinare da je još 130 povrijeđeno, javila je državna televizija CCTV.
Državni mediji izvještavaju da je, pored smrtnih slučajeva, oštećeno oko 1.000 kuća, a 130 ljudi je povrijeđeno, pozivajući se na štab za pomoć u potresu na Tibetu.
Američki geološki zavod saopćio je da je potres bio magnitude 7,1 i da je bio relativno plitak na dubini od oko 10 kilometara. Kina je zabilježila magnitudu od 6,8.
Epicentar zemljotresa bio je oko 75 kilometara sjeveroistočno od Mont Everesta, koji se nalazi na granici Kine i Nepala. Područje je seizmički aktivno i na njemu se sukobljavaju indijska i euroazijska ploča i uzrokuju izdizanje u planinama Himalaja dovoljno snažno da promijene visine nekih od najviših svjetskih vrhova.
Zabilježeno je oko 50 naknadnih potresa u tri sata nakon potresa, a područje Mount Everesta na kineskoj strani zatvoreno je nakon potresa.
Oko 1.500 vatrogasno-spasilačkih radnika angažovano je u potrazi za ljudima, saopštilo je Ministarstvo za vanredne situacije. Dvije stotine vojnika se pridružilo potrazi, saopštila je CCTV.
Kineski lider Xi Jinping je pozvao na sveobuhvatne napore u spašavanju ljudi, smanjenju žrtava i preseljenju onih čiji su domovi oštećeni. Potpredsjednik premijera Zhang Guoqing, poslat je u to područje da vodi radove.
CCTV navodi da postoji nekoliko zajednica unutar 5 kilometara od epicentra, koji je bio 380 kilometara od Lhase, glavnog grada Tibeta, i oko 23 kilometra od drugog najvećeg grada u regiji Shigatsea.
Prosječna nadmorska visina u području oko epicentra je oko 4.200 metara, objavio je Kineski centar za mreže potresa u objavi na društvenim mrežama.
U Nepalu su vlasti zatražile od zvaničnika u planinskom području u blizini epicentra da potraže eventualne žrtve ili štetu.
Nacionalni operativni centar za hitne slučajeve u Katmanduu saopćio je da su ljudi na sjeveroistoku Nepala snažno osjetili potres, ali nema neposrednih izvještaja o povrijeđenim ili oštećenjima kuća.
