Izdvojeno
Za Lavrova ikona 'Svetog Nikole', za BiH diplomatski problem
Ukrajina traži reakciju vlasti BiH zbog ikone koju je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik poklonio šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu.
Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Bisera Turković za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavila je kako je od Predsjedništva BiH zatraženo izjašnjenje o diplomatskoj noti Ambasade Ukrajine, zbog ikone koju je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik poklonio šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH, naime, proslijedilo je Predsjedništvu BiH notu koju je Ambasada Ukrajine u BiH poslala ovom ministarstvu, a nakon što je Dodik poklonio Lavrovu ikonu prilikom njegove posjete Istočnom Sarajevu, u utorak (15. decembra).
Iz Dodikovog kabineta, prenijela je novinska agencija SRNA, saopšteno je da se radi „o pozlaćenoj ikoni nastaloj prije otprilike 300 godina“ i „pronađenoj u Luganjsku“.
U pismu koje je RSE dobio na uvid, Ambasada Ukrajine u BiH od Ministarstva vanjskih poslova BiH moli za „detaljne informacije o porijeklu ovog predmeta ukrajinske kulturne baštine“.
„Zbog ozbiljnosti navoda koji se nalaze u noti, očekujemo uključenje i onih koji su odgovorni u takvim slučajevima kada postoje ozbiljne optužbe o otuđivanju nečije imovine“, kazala je ministrica Turković o tome da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH proslijedilo notu Predsjedništvu BiH.
Iz Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine su u telefonskom razgovoru za RSE potvrdili da su upoznati s notom upućenom bh. ministarstvu. Više informacija nisu mogli dati zbog, kako su kazali, činjenice da čekaju na zvanične odgovore bh. institucija. Sličan odgovor RSE uputili su i iz Ambasade Ukrajine u Sarajevu.
„Trenutno možemo samo potvrditi da smo poslali notu Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Čekamo na sastanak na kojem će iz Ambasade Ukrajine i Ministarstva BiH razgovarati o ovome“, kazali su iz Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine.
Iz Ukrajinske pravoslavne crkve, koja je neovisna o Ruskoj pravoslavnoj crkvi, za RSE su kazali da je incident u Sarajevu politička gesta prema Rusiji.
“Ovo je politička gesta prema Ruskoj Federaciji jer je ova ikona upravo s teritorija koji je sada, nažalost, pod okupacijom. I to ne ovisi o nama kao crkvi. Zaista je dobro što je Ministarstvo vanjskih poslova BiH reagiralo na ovaj događaj, jer se takve stvari uopće ne bi smjele događati. Svaka nacija mora poštivati druge nacije i ne činiti takve stvari”, izjavio je mitropolit ukrajinski Epifanije u intervjuu za Ukrajinski servis RSE.
Ministrica o angažovanju policije i tužilaštva
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković je za RSE kazala da se traži osnov po kojem se došlo u posjed nečega što „ne pripada BiH, kao i pojašnjenje kako je to otišlo dalje“.
„Mi naravno ne možemo da ulazimo u te navode kao ministarstvo, niti možemo da tvrdimo o čemu je riječ, nismo vidjeli, ne znamo. Mi možemo biti samo prenosilac zahtjeva Ambasade Ukrajine koji je proslijeđen prema Predsjedništvu BiH, i eventualno prema drugim institucijama, ukoliko budemo imali takve naznake iz Predsjedništva da je to potrebno učiniti“, kazala je ministrica Turković.
Na upit RSE na koje druge institucije misli, Turković odgovara:
„U svakom slučaju, ako je riječ o ozbiljnim krađama, ozbiljnim otuđenjima imovine koja se našla nelegalno na teritoriji Bosne i Hercegovine, onda treba da se uključi i Tužilaštvo i SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu)."
U pismu Ukrajinske ambasade Ministarstvu vanjskih poslova navode kako „nepružanje javnog neodgodivog i nedvojbenog opovrgavanja informacije od najvišeg vodstva BiH, koja se povezuje s navedenim darom, posjedovanjem ili prijenosom na bilo koji način kulturnih, povijesnih ili vjerskih vrijednosnih predmeta porijeklom s teritorija Ukrajine, koji se privremeno nalazi pod okupacijom Ruske Federacije, će označavati podršku najviših institucija BiH agresivnoj politici i vojnim akcijama Rusije protiv Ukrajine, što je već rezultiralo smrću hiljada ukrajinskih građana“.
Iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, nisu odgovorili na upite i pozive RSE u vezi s ikonom.
Istovremeno, član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je da, "u slučaju da je tačno da je riječ o ikoni koja potječe iz Ukrajine i koja je donesena u Banjaluku, tokom sukoba u Ukrajini, dakle ukradena, onda neko mora da ide u zatvor“.
„Ako imalo hoćemo da smo država. Ili da sam predsjedavajući Predsjedništva BiH Dodik kaže odakle mu to, ko mu je to donio, ko mu je dao. Ovo ne može završiti na onome 'pojeo vuk magarca', jer je riječ o krađi, skandalu međunarodnih razmjera, riječ je o nečemu što se procesuira u svakoj normalnoj zemlji. Ovo mora završiti na sudu, neko mora otići u zatvor, ako je tačno. Dosta stvari ispadnu da nisu tačne, ako je tačno, onda je to odgovor“, kazao je Komšić.
Sveti Nikola iz Luganjska preko BiH u Rusiju?
Da se radio o autentičnoj ikoni, staroj 300 godina, javila je SRNA, svjedoči pečat na poleđini. Informacija je popraćena fotografijama te agencije na kojoj su dvojica zvaničnika s ikonom.
Đakon iz Mostara Branislav Rajković kaže kako misli da se radi „najvjerovatnije o ikoni Svetog Nikole“.
„Po svoj prilici, riječ je o okovanoj i uramljenoj ikoni Svetog Nikole. U nedostatku potpunih informacija o tačnom vremenu nastanka konkretne ikone, kada je označena i možda zvanično registrovana kao ukrajinska kulturna baština, kao i otkad je na našem prostoru, čini mi se da je važno napomenuti da je uobičajeno da se ikone različitog porijekla, nalaze i kod nas, kao i u bilo kojem drugom kraju svijeta. U prošlosti, naročito, ljudi su ikone darovali i primali kao dar, pa i otkupljivali i poklanjali svojim Crkvenim zajednicama“, kazao je đakon Rajković.
Naglasio je da su „veze s Rusijom, pa i Ukrajinom bile naročito izražene u vrijeme Karlovačke mitropolije“. Karlovačka mitropolija, osnovana 1690. bila je pravoslavna crkvena organizacija pravoslavaca u Habsburškoj monarhiji. Godine 1848. godine dignuta je u rang mitropolije postavši Karlovačka patrijaršija, koja je trajala do ujedinjenja u Srpsku pravoslavnu crkvu 1920. godine.
„Osim toga, recimo, naše riznice, na području Bosne i Hercegovine, obiluju ikonama italo-kritskih majstora“, objasnio je Rajković.
Dobrovoljci iz BiH sa proruskim snagama u Ukrajini
U novijoj prošlosti veze Rusije, Ukrajine i Zapadnog Balkana, prije svega Srbije i BiH, ogledaju se i u odlasku paravojnih dobrovoljaca na ukrajinsko ratište. Od početka sukoba u Ukrajini 2013. godine, nekoliko državljana BiH pridružilo se proruskim snagama u regijama Luganjska i Donjecka.
U martu 2020. godine, u prvom slučaju suđenja zbog ratovanja u Ukrajini, Sud BiH optužbi je oslobodio Gavrila Stevića. Optuženi je oslobođen optužbe da se u Rostovu, područje Luganjska, kao dobrovoljac, zajedno s drugim osobama iz BiH i Srbije, pridružio i postao pripadnik paravojne formacije Odreda-jedinice „Jovan Šević“ koja je djelovala protiv legitimnih snaga Ukrajine. Stević je tokom sudskog procesa priznao da je boravio u Ukrajini, ali iz drugih razloga.
"Zadovoljan sam i dirnut presudom. Sud je postupio humanistički, kao što sam i ja otišao u Ukrajinu iz humanističkih motiva otišao u Ukrajinu. Ganut sam i obradovan, lijepo je osjećati se slobodnim", kazao je Stević nakon presude.
Iako je jedini procesuiran, Stević nije jedini iz BiH koji je osumnjičen da je ratovao u Ukrajini.
Na listi koju su objavile ukrajinske vlasti su i Nemanja Ponjević, Davor Savičić, Radoslav Milojević, Slavenko Kuzmanović, Živan Vuksanović i Dimitrije Jojić. Neki od njih su i dalje u Ukrajini, dok je Jojić, rođen 1992. godine, navodno poginuo u Ukrajini.
Prema optužnici, Stević je u Ukrajinu otišao "uz pomoć kozačkih udruženja i u sastavu družine četnika pod komandom Bratislava Živkovića". Živković se predstavlja kao komandant zvanično neregistriranog "Četničkog pokreta" i koji je hapšen u Srbiji.
Procjenjuje se da je oko 300 državljana Srbije ratovalo u Ukrajini, a Gavrilo Stević prvi je u BiH optužen za ratovanje u Ukrajini, dok su za ratovanje u Siriji – ili planiranje i poticanje odlazaka na ovo ratište – u BiH osuđeno ukupno 25 osoba na oko 50 godina zatvora.
Prema dostupnim podacima iz 2019. godine, sudovi u Srbiji su od 2015. osudili 30 osoba jer su se borile na strani proruskih jedinica u Ukrajini. Osuđeni su uglavnom postigli sporazume o priznanju krivnje i osuđeni na uvjetne kazne zatvora u trajanju od u prosjeku godinu dana, dok su trojica počinitelja su osuđeni na šest mjeseci kućnog pritvora.
Još 16 državljana Srbije je optuženo za učešće u aktivnostima u Ukrajini. U Srbiji je za organiziranje učešća u ratu ili oružanom sukobu u stranoj državi zaprijećena je kazna zatvora u trajanju od dvije do deset godina.
Dvije pravoslavne crkve u Ukrajini?
Sukob Rusije i Ukrajine, kako piše u izvještaju Atlantskog vijeća, od samog početka imao je i vjersku dimenziju.
Prije sukoba, pravoslavne crkve su u neovisnoj Ukrajini koegzistirale pomalo neobično, s kanonskom Ukrajinskom pravoslavnom crkvom Moskovskog patrijarhata, zahvaljujući lojalnosti Rusiji, dok je brojčano nadmoćniji Kijevski patrijarhat ostao međunarodno nepriznat do 2019.
Međutim, navodna uloga Ruske pravoslavne crkve i njezinih predstavnika u Ukrajini u pomaganju i podržavanju ruske invazije 2014. poslužila je pojačavanju dugogodišnjih poziva za stvaranjem međunarodno priznate ukrajinske pravoslavne crkve neovisne o Moskvi.
Nakon duljih pregovora, ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej I. dodijelio je ukrajinskom pravoslavlju autokefalnost u januaru 2019.
U izvještaju State Departmenta o slobodi vjere u Ukrajini za 2019. godinu, navedeno je da ruski separatisti na istoku Ukrajine ograničavaju vjersku slobodu, istovremeno privilegirajući Rusku pravoslavnu crkvu nad pravoslavnom crkvom u Ukrajini.
See all News Updates of the Day
Rubio kaže da se identifikuju programi USAID-a koji neće biti ugašeni
Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u srijedu da se Trumpova administracija obraća misijama američke Agencije za međunarodni razvoj u inostranstvu (USAID) kako bi identificirala i odredila programe koji će biti izuzeti od naredbi za obustavu rada.
Kasno u ponedjeljak, administracija je rekla da će poslati na odmor sve direktno zaposlene USAID-a širom svijeta i povući hiljade osoblja iz inostranstva nakon što je predsjednik Donald Trump prošlog mjeseca naredio široko zamrzavanje većine američke strane pomoći.
Trump i njegovi saradnici kažu da žele osigurati da milijarde dolara pomoći SAD-a, uključujući humanitarnu pomoć distribuiranu širom svijeta, budu usklađene s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu". Zadužio je milijardera Elona Muska, koji je optužio USAID da je kriminalna organizacija bez pružanja dokaza, da sreže Agenciju.
Od Trumpovog zamrzavanja 20. januara, nalozi za obustavu rada zaustavili su veliki dio pomoći agencije širom svijeta, a stotine izvođača je otpušteno. Ali u objavi od ponedjeljka navedeni su neki izuzeci koji uključuju "posebno određene programe".
"Sada ćemo morati raditi da identifikujemo koji bi programi trebali biti posebno određeni i stoga izuzeti iz tog naloga", rekao je Rubio na konferenciji za novinare u Guatemala Cityju.
Kriteriji za izuzeće bit će da li program podržava nacionalne interese SAD-a i da li je usklađen s njima.
"A oni koji to ne urade neće nastaviti", dodao je Rubio.
On je ponovio svoju optužbu da osoblje USAID-a ne sarađuje sa naporima administracije da sazna više o programima, ali je rekao da osoblje State Departmenta koje radi na sličnim programima daje uvid administraciji.
"U State Departmentu... dobili smo zaista dobar uvid, i zato svaki dan izdajemo izuzeće programa State Departmenta", rekao je Rubio, ali nije iznio detalje.
Hitna pomoć u hrani nije bila uključena u široko zamrzavanje strane pomoći. Rubio je 28. januara izdao dodatno izuzeće za pomoć u spašavanju života.
Ali nedostatak detalja u Trumpovoj naredbi i odricanja koja su uslijedila ostavili su grupe za pomoć zbunjene oko toga da li se njihov rad može nastaviti.
Procvat ukrajinske kulture usred rata sa Rusijom
Stručnjaci kažu da Ukrajinci nikada nisu bili toliko zainteresirani za vlastitu kulturu kao sada. Kako Lesia Bakalets izvještava iz Kijeva, gotovo svaki događaj je rasprodan, posebno u glavnom gradu.
Meksičke vlasti pokrenule operaciju otkrivanja podzemnih graničnih tunela
Nakon nedavnog otkrića tajnog tunela koji povezuje američke i meksičke gradove El Paso i Juarez, meksičke vlasti su pokrenule operaciju otkrivanja drugih ilegalnih podzemnih prolaza. Izvještaj Cesara Contrerasa.
Da li Trump može da ostvari plan koji je zapanjio Bliski istok?
Iznenadni plan predsjednika Donalda Trumpa o iseljavanju stotina hiljada Palestinaca iz Pojasa Gaze i razvoju enklave u turističku destinaciju suočen je sa ozbiljnim preprekama.
Palestinci i mnogi drugi takve planove smatraju etničkim čišćenjem i pokušajem da se protjeraju iz svoje domovine koja je razorena u 15-mjesečnoj izraelskog ofanzivi protiv ekstremista iz Hamasa, prenosi Asošijeted pres. Takođe se ocjenjuje kao pokušaj da se poništi višedecenijska palestinska borba za nezavisnu državu, koja ima široku međunarodnu podršku.
Arapske zemlje, među kojima su i bliski američki saveznici Egipat i Jordan, osudili su Trumpov plan i sugestiju da bi trebalo da prime više palestinskih izbjeglica.
Saudijska Arabija je u saopštenju, koje je objavila tokom noći, odbacila ideju raseljavanja Palestinaca i ponovila da neće normalizovati odnose sa Izraelom - što je jedan od ključnih ciljeva Trumpove administracije - bez uspostavljanja palestinske države koja bi obuhvatila i Gazu.
Postoji i opasnost da prijedlog podrije primirje u Gazi i dalje oslobađanje talaca koje je Hamas oteo tokom napada 7. oktobra 2023. godine, kojim je izazvao rat. Trump je preuzeo zasluge za postizanje dogovora, čija je budućnost sada neizvjesnija.
Palestinci ne žele da napuste Gazu
Palestinci Gazu smatraju ključnim dijelom svoje domovine i žele nezavisnu državu u kojoj bi osim tog područja bili i Zapadna obala i istočni Jerusalim, teritorije koje je Izrael zauzeo tokom Šestodnevnog rata 1967. godine.
Većina stanovnika Gaze potomci su izbjeglica iz rata tokom formiranja Izraela 1948. godine, kada su stotine hiljada Palestinaca pobjegle ili su protjerane sa današnje izraelske teritorije. Godinu dana pre izbijanja rata, Palestinci i njihovi arapski saveznici su odbacili plan Ujedinjenih nacija koji je predviđao osnivanje dve države - izraelske i palestinske.
Palestinski ambasador u Ujedinjenim nacijama Riyad Mansur sugerisao je da bi Palestinci trebalo da se vrate u domove svojih predaka u Izraelu, ako je Trumpov cilj da ih pošalje "na srećno, lijepo mjesto".
Ideal opstanka na svojoj teritoriji, uprkost prijetnjama protjerivanja, u središtu je palestinske borbe i identiteta, što je bilo vidiljivo i prošle nedelje kada su se stotine hiljada Palestinaca vratile na sjever Gaze uprkos tome što je potpuno razoren.
Hamas i Palestinska uprava, koju podržava Zapad i koja priznaje Izrael i sarađuje sa njim po bezbjednosnim pitanjima, oštro su osudili Trumpov prijedlog.
Arapske zemlje neće palestinske izbjeglice
Egipat i Jordan, koji su u višedecenijskom miru sa Izraelom, više puta su odbacili prethodne prijedloge da sa Palestinci rasele u okvirima njihovih granica.
Strahuju da Izrael nikada ne bi dozvolio Palestincima da se vrate i da bi masovni priliv palestinskih izbjeglica ponovo destabilizovao region, kao što je to bio slučaj u decenijama posle 1948. godine, kada je bio jedan od ključnih faktora u građanskom ratu u Libanu i dvije izraelske invazije na tu zemlju. Ekonomije obje zemlje se takođe suočavaju sa problemima i teško bi mogle da podnesu teret velikog broja izbjeglica.
Trump je sugerisao da bi bogate zalivske zemlje mogle da finansiraju raseljavanje Palestinaca, ali je to malo vjerovatno.
Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar pridružili su se Egiptu i Jordanu u odbacivanju planova za raseljavanje, dok su Saudijci odmah kritikovali taj plan.
U saudijskom saopštenju ponovljene su izjave prestolonaslednika Mohammeda bin Salmana iz septembra da Saudijska Arabija neće normalizovati odnose sa Izraelom bez stvaranja palestinske države čija prijestonica bi bila istočni Jerusalim.
Kraljevstvo je saopštilo da o tom pitanju nema pregovora i kompromisa.
Trump ima uticaj, ali ga imaju i bliskoistočni lideri
Trump koristi tarife, sankcije i ukidanje pomoći da izvrši pritisak na saveznike i protivnike, i mogao bi da izvrši ekonomski pritisak na zemlje poput Egipta i Jordana koje dugo zavise od američke pomoći.
Međutim, te zemlje nisu bez uticaja. I bogate zalivske zemlje, koje su takođe pomagale Egipat i Jordan, takođe bi mogle da umanje bilo kakav ekonomski udarac.
Egipat je već upozorio da bi masovno raseljavanje Palestinaca na Sinajskom poluostrvu na granici sa Gazom moglo da podrije mirovni sporazum sa Izraelom - koji je temelj regionalne stabilnosti i američkog uticaja gotovo pola vijeka.
Egipat i Katar su takođe bili ključni posrednici u pregovorima sa Hamasom koji su doveli do primirja i takođe rade sa Trumpovim izaslanikom za Bliski istok Steveom Witkoffom da ga produže.
Izrael pozdravalja plan, ali su prioritet taoci
Ideju masovnog raseljavanja Palestinaca tradicionalno je podržavala ekstremna desnica u Izraelu, ali su u srijedu i drugi lideri naveli da vrijedi razmotriti Trumpov plan.
Premijer Benjamin Netanyahu je na konferenciji za novinare sa Trumpom priznao da ideje američkog predsjednika izazivaju šok, ali da ljudi zatim dobro razmisle i kažu da je u pravu.
Benny Gantz, bivši general koji se dugo smatra umjerenijom alternativom Netanyahuu, rekao je da Trumpov prijedlog pokazuje "kreativno, originalno i intrigantno razmišljanje" i da bi trebalo da se prouči zajedno sa drugim ratnim ciljevima, "dajući prioritet povratku svih talaca".
Opozicioni lider Yair Lapid, koji oštro kritikuje Netanyahua i u prošlosti je podržavao ideju o dvije države, takođe nije imao primjedbe na Trumpov plan. Umjesto toga je za lokalne medije rekao da je prerano za reakcije zato što nema konkretnih detalja i da je najvažniji povratak talaca.
Trenutna faza primirja, u okviru koje bi Hamas trebalo da oslobodi 33 taoca u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika, ističe početkom marta. Trenutno se pregovara o drugoj fazi tokom koje bi bilo oslobođeno preostalih oko 60 talaca, takođe u zamjenu za više zatvorenika.
Hamas je saopštio da neće osloboditi preostale taoce bez okončanja rata i punog povlačenja izraelskih snaga.
Ekstremno-desničarski ministar finansija Bezalel Smotrich, koji podržava "dobrovoljnu emigraciju" velikog broja Palestinaca i ponovno uspostavljanje jevrejskih naselja u Gazi, zaprijetio je da će napustiti Netanyahuovu vladajuću koaliciju ako se rat ne nastavi posle prve faze. To bi vjerovatno dovelo do vanrednih izbora. Smotrič je podržao Trumpov prijedlog.
Ako se nastavi rat, životi preostalih talaca bi bili u opasnosti, i nema garancija da bi bio eliminisan Hamas koji i dalje kontroliše najveći dio Gaze. Takođe bi se dalje odložila normalizacija odnosa sa Saudijskom Arabijom.
Početni korak?
Postoji još jedna mogućnost: Da je Trumpov prijedlog početni korak u procesu pregovora čiji cilj bi bio da se na kraju postigne bliskoistočni mega sporazum koji američki predsjednik želi.
Trump je prošle nedjelja zaprijetio tarifama Kanadi i Meksiku, najvećim američkim trgovinskim partnerima, a onda ih odložio nakon što su lideri tih zemalja preduzeli korake da ublaže Trumpove primjedbe u pogledu pogranične bezbjednosti i trgovine drogom.
Trump je tokom mandata pominjao mogućnost izraelske aneksije okupirane Zapadne obale, ali se odustalo od te ideje zbog sporazuma o normalizaciji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Trump bi na kraju mogao da značajno izmijeni svoj prijedlog ili pauzira njegovu realizaciju u zamjenu za ustupke arapskih lidera, možda kada je riječ o rekonstrukciji Gaze ili normalizaciji odnosa sa Izraelom - mada se čini da su Saudijci isključili tu mogućnost.
Šef UN-a za izbjeglice poziva donatore da popune prazninu nastalu nakon Trumpovog zamrzavanja pomoći
Agencija UN-a za izbjeglice apelovala je na donatore da ubrzju isplate nakon što je Trumpova administracija stavila na čekanje donacije vrijedne stotine miliona dolara kao dio zamrzavanja strane pomoći, rekao je šef organizacije Reutersu.
Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice, rekao je da je zatražio od članica Evropske unije i drugih zemalja s fleksibilnim procedurama pomoći da ubrzaju svoja sredstva kako bi se ublažili efekti prekida američke pomoći.
"U suprotnom, suočavamo se s krizom novčanog toka koju ne možemo priuštiti", rekao je on u intervjuu u Briselu u srijedu. "Mi se bavimo situacijama koje spašavaju živote u kojima ne možemo predugo prekinuti pomoć."
Rekao je da su neke zemlje obećale ranije isplate i da on nastavlja apelirati za još novca.
Ubrzo nakon preuzimanja dužnosti 20. januara, predsjednik Donald Trump naredio je sveobuhvatnu reviziju gotovo cjelokupne strane pomoći SAD-a kako bi osigurao da je u skladu s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu".
State Department je tada izdao nalog za obustavu rada za svu postojeću stranu pomoć i pauzirao novu pomoć.
Sjedinjene Države su daleko najveći donator Agencije za izbjeglice, UNHCR-a, koja pomaže milionima ljudi širom svijeta koji bježe od sukoba i progona.
Prošle godine, SAD su dale više od 2 milijarde dolara donacija UNHCR-u - oko 40% ukupnog iznosa koji je Agencija primila.
Nakon poteza SAD-a, Grandi je naredio smanjenje potrošnje UNHCR-a.
"Činjenica da su zamrznuli nekoliko stotina miliona dolara već dogovorenih isplata (značila je) da smo i mi morali da zamrznemo", rekao je on. "Zapravo ću sutra razgovarati sa svojim kolegama i nastaviti da preporučujem da budemo oprezni u vezi s ovim."
Nakon prvobitne odluke SAD-a, državni sekretar Marco Rubio izdao je daljnje naredbe kojima se dozvoljavaju izuzeća od zamrzavanja pomoći za spašavanje života i hitne pomoći u hrani.
Grandi je rekao da te poteze vidi kao pozitivne znake da nova administracija želi da nastavi humanitarnu pomoć.
Upitan da li je zamrzavanje već imalo utjecaja na operacije UNHCR-a na terenu, Grandi je rekao da to nije toliko pogođeno kao druge organizacije koje su se u potpunosti oslanjale na donacije SAD-a.
Međutim, rekao je da će, osim ako uskoro ne dođe do drugih sredstava, ograničenja koje je Agencija morala postaviti "vrlo brzo imati utjecaja".
"Mislimo da je u interesu Sjedinjenih Država da budu snažna humanitarna sila", rekao je Grandi. "Ovo je važno ne samo za ljude koji imaju koristi od toga, već i u smislu autoriteta, sigurnosti, kredibiliteta Sjedinjenih Država širom svijeta."
