Izdvojeno
Bosanci i Amerikanci pisali Bidenu: Odgovoriti na prijetnje suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH
Radna grupa za BiH, koju čine državljani BiH i Amerikanci porijeklom iz BiH, uputila je pismo predsjedniku SAD-a Joeu Bidenu da "odlučno odgovori na prijetnje suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH".
U pismu se navodi kako je od ključnog značaja da se "nacionalisti iz reda bosanskih Srba i bosanskih Hrvata spriječe u destabilizaciji Bosne i Hercegovine putem prijetnji otcjepljenjem ili daljim produbljivanjem etničkih podjela, razvojem događaja koji bi u konačnici omogućio ostvarenje ciljeva genocida i međunarodne agresije iz 90-ih godina".
Potpisnici pisma napomenuli su da je važno podržati visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH koji je "vrhovni tumač i zaštitnik provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma".
"Još značajnije je, međutim, da se svaki takav potez Republike Srpske ka otcjepljenju ili autonomiji ne smije shvatiti kao ništa manje nego ostvarenje njenih genocidnih osnivačkih ciljeva", smatraju u Radnoj grupi za BiH.
Pismo je u ime Radne grupe potpisao David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Southern Connecticut i član Upravnog odbora Studijskog programa za proučavanje genocida na Univerzitetu Yale.
"Naše pismo naglašava potrebu da predsjednik Biden spriječi ponavljanje međunarodne agresije i genocida u BiH. S obzirom da Republika Srpska poduzima korake za formiranje vlastitog pravosuđa i vojske, situacija nikada nije bila ozbiljnija", upozorio je Pettigrew u izjavi za Federalnu novinsku agenciju (Fena).
U pismu je upozoreno i da predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović insistira na reformi Izbornog zakona kojom bi se, kako navode, omogućio izbor predstavnika njegove stranke u Predsjedništvo BiH, a time bi se "osnažile etničke podjele, dovelo do stvaranja trećeg entiteta i dalje destabilizacije BiH".
See all News Updates of the Day
Glad dostiže strašne nivoe u sjevernoj Gazi
S obzirom da posljednjih mjesec dana u najsjeverniji dio Gaze gotovo nije bilo dozvoljene hrane, desetine hiljada Palestinaca pod izraelskom opsadom racioniraju svoje posljednje količine sočiva i brašna kako bi preživjeli.
Dok bombardovanje hara oko njih, neki kažu da rizikuju svoje živote tražeći konzerve hrane u ruševinama uništenih domova.
Hiljade su oteturale iz tog područja, gladne i mršave, u grad Gazu, gdje smatraju da je situacija malo bolja.
"Izgladnjuju nas kako bi nas natjerali da napustimo svoje domove", rekao je Mohammed Arqouq, čija je osmočlana porodica odlučna da ostane na sjeveru, izdržavajući izraelsku opsadu. "Umrijet ćemo ovdje u našim domovima."
Medicinski radnici upozoravaju da glad poprima strašne razmjere pod mjesečnom opsadom sjeverne Gaze od strane izraelske vojske, koja od početka oktobra vodi žestoku kampanju, govoreći da iskorijenjuje militante.
Militanti Hamasa, koji još uvijek drže taoce u Gazi, pregrupisali su se u tom području i izveli napade iz tunela i bombardiranih zgrada. Vojska je odsjekla područje kontrolnim punktovima, naređujući stanovnicima da ga napuste. Mnogi Palestinci strahuju da Izrael ima za cilj dugoročnu depopulaciju sjevera.
U petak su stručnjaci iz panela koji prati sigurnost hrane rekli da je glad na sjeveru neizbježna ili se možda već događa. Sve veći očaj dolazi kako se sljedeći tjedan približava rok za ultimatum od 30 dana koji je Bidenova administracija dala Izraelu: podići nivo humanitarne pomoći dozvoljene u Gazi ili riskirati moguća ograničenja američkog vojnog finansiranja.
SAD kažu da Izrael mora dozvoliti najmanje 350 kamiona dnevno koji prevoze hranu i druge zalihe. Izrael je daleko ispod. U oktobru je u Gazu u prosjeku ulazilo 57 kamiona dnevno, prema podacima izraelske vojne agencije koja nadzire ulazak pomoći, poznate kao COGAT. U prvoj sedmici novembra prosjek je bio 81 dnevno.
Ujedinjene nacije navode još nižu brojku - 37 kamiona dnevno od početka oktobra. Navodi dacizraelske vojne operacije i opšte bezakonje često sprječavaju prikupljanje zaliha, ostavljajući stotine kamiona nasukanih na granici.
Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je da je Izrael postigao određeni napredak objavom otvaranja novog prijelaza u središnju Gazu i odobravanjem novih ruta isporuke.
Ali rekao je da Izrael mora učiniti više. "Nije dovoljno samo otvoriti nove puteve ako tim putevima ne ide više humanitarne pomoći", rekao je on.
Protok hrane stigao je do grada Gaze, ali od četvrtka ništa nije ušlo u gradove dalje na sjeveru već 30 dana, iako se procjenjuje da je tamo ostalo 70.000 ljudi, rekla je Louise Wateridge, glasnogovornica agencije UN-a za palestinske izbjeglice, govoreći iz grada Gaze.
Izraelska vlada je krajem oktobra priznala da nije dozvolila pomoć u Jabaliji zbog vojnih "operativnih ograničenja" kao odgovor na peticiju izraelskih grupa za ljudska prava. COGAT je u subotu rekao da je dozvolio 11 kamiona hrane i zaliha u Beit Hanoun i Jabaliju. Alia Zaki, glasnogovornica Svjetskog programa za hranu UN-a, rekla je da su izraelske trupe na kontrolnom punktu prisilile konvoj da istovari hranu prije nego što stigne do skloništa u Beit Hanounu. Nije bilo jasno šta se tada dogodilo sa zalihama.
Palestinci na sjeveru opisali su za Associated Press očajničku svakodnevnu borbu za pronalaženje hrane, vode i sigurnosti, dok napadi ubijaju cijele porodice.
Arqouq je rekao da noću izlazi da pretraži bombardovane zgrade: "Ponekad nađete poluprazan paket brašna, konzervirane hrane i sočiva."
Njegova porodica se oslanja na pomoć drugih koji se nalaze u školi u Jabaliya, rekao je, ali i njihova hrana je pri kraju.
"Mi smo poput pasa i mačaka koji traže hranu u ruševinama", rekla je Um Saber, udovica.
Rekla je da su ona i njeno šestoro djece morali pobjeći iz škole koja je pretvorena u sklonište u Beit Lahiji kada ga je Izrael pogodio. Sada žive u kući njenog svekra, razvlačeći oskudne zalihe sočiva i tjestenine sa još 40 osoba, uglavnom žena i djece.
Ahmed Abu Awda, 28-godišnji otac troje djece koji živi sa 25 rođaka u kući u Jabaliyi, rekao je da oni imaju dnevni obrok od sočiva s hljebom, po mjeri kako bi djeca jela.
"Ponekad uopšte ne jedemo", rekao je.
Dr. Rana Soboh, specijalista za ishranu u bolnici kaže da svakodnevno vidi oko 350 slučajeva umjerene do teške akutne pothranjenosti, većinom sa sjevera, ali i iz grada Gaze.
„Vidi se kost na njihovim grudima, oči vire“, rekla je, a mnogi imaju problema sa koncentracijom. "Nešto ponovite nekoliko puta, kako bi oni razumjeli šta govorimo."
Navela je 32-godišnju ženu koja je smršala u trećem mjesecu trudnoće - kada su je stavili na vagu, imala je samo 40 kilograma.
"Mi patimo, suočavamo se sa duhom gladi koji lebdi nad Gazom", rekla je Soboh.
Čak i prije opsade na sjeveru, bolnica "Prijatelj pacijenata" doživjela je poplavu djece koja pate od pothranjenosti - više od 4.780 u septembru u poređenju sa 1.100 u julu, rekao je dr Ahmad Eskiek, koji nadgleda rad bolnice.
Soboh je rekla da osoblje dobija pozive od Beit Lahiya i Jabaliya moleći za pomoć: "Šta možemo učiniti? Nemamo ništa."
Berlinski zid, podjela koja je nekada oblikovala živote njemačkih žena, odjekuje i danas
Kao i mnoge druge mlade žene koje žive u komunističkoj Istočnoj Njemačkoj, Solveig Leo nije razmišljala o žongliranju posla i majčinstva. Majka dvoje djece mogla je voditi veliku državnu farmu u sjeveroistočnom selu Banzkow, jer je briga o djeci bila široko dostupna.
Za Claudiju Huth, majku petoro djece, koja je odrasla u kapitalističkoj Zapadnoj Njemačkoj bilo je drugačije. Huth je napustila posao bankarske službenice kada je bila trudna sa svojim prvim djetetom i vodila život kao tradicionalna domaćica u selu Egelsbach u Hesenu, odgajajući djecu i brinući se o svom mužu, koji je radio kao hemičar.
I Leo i Hut su ispunile uloge koje su na mnogo načina bile tipične za žene u veoma različitim političkim sistemima koji su vladali Nemačkom tokom decenija podjele, nakon poraza zemlje u Drugom svjetskom ratu 1945.
Dok Njemačka slavi 35. godišnjicu pada Berlinskog zida 9. novembra 1989. — i ponovno ujedinjenje zemlje manje od godinu dana kasnije, 3. oktobra 1990. — mnogi u Njemačkoj razmišljaju o tome kako su životi žena koji su se tako oštro razišli pod komunizmom i kapitalizam ponovo postali mnogo sličniji — iako neke razlike ostaju i danas.
"U Zapadnoj Njemačkoj su žene — ne sve, ali mnoge — morale da se bore za svoje pravo na karijeru", rekla je Clara Marz, kustosica izložbe o ženama u podijeljenoj Njemačkoj za Saveznu fondaciju za proučavanje komunističke diktature u Njemačkoj.
U međuvremenu, žene u Istočnoj Njemačkoj često su imale posao - iako je to nešto što im je odozgo naređeno da rade, dodala je.
Linija fronta hladnog rata
Izgrađen 1961. godine, Zid je stajao 28 godina na prvoj liniji hladnog rata između Amerikanaca i Sovjeta. Izgradio ga je komunistički režim da odsječe Istočne Nijemce od navodne ideološke kontaminacije Zapada i da zaustavi plimu ljudi koji bježe iz Istočne Njemačke.
Danas je ostalo samo nekoliko dijelova barijere od 156,4 kilometara oko kapitalističke eksklave Zapadnog Berlina, uglavnom kao turistička atrakcija.
"Sva teška industrija je bila na zapadu, ovdje nije bilo ničega", rekla je Leo, koja sada ima 81 godinu, tokom nedavnog intervjua osvrćući se na svoj život žene pod komunizmom. "Istočna Njemačka je morala platiti ratnu odštetu Sovjetskom Savezu. Žene su morale same da se izbore iz te bijede."
Nasuprot tome, rekla je Leo, žene na Zapadu nisu morale da rade jer su bile "razmažene Maršalovim planom" - velikodušnim planom rekonstrukcije Sjedinjenih Država koji je uložio milijarde dolara u Zapadnu Njemačku i druge evropske zemlje nakon rata.
U kapitalističkoj Zapadnoj Njemačkoj, ekonomija se oporavila brzo nakon totalne devastacije u Drugom svjetskom ratu, da su ljudi ubrzo počeli pričati o Wirtschaftswunderu, ili "ekonomskom čudu", koje im je donijelo bogatstvo i stabilnost manje od 10 godina nakon rata.
Taj ekonomski uspjeh, međutim, indirektno je omeo potragu žena za jednakim pravima. Većina zapadnonjemačkih žena ostala je kod kuće i od njih se očekivalo da se brinu o svom domaćinstvu dok njihovi muževi rade. Religija je takođe igrala mnogo veću ulogu nego u ateističkoj Istočnoj Nemačkoj, ograničavajući žene na tradicionalne uloge njegovateljice porodice.
Majke koje su pokušale da se povuku iz ovih konvencija i zapošljavale su se neslavno kao Rabenmütter, ili bezbrižne mame koje stavljaju posao iznad porodice.
Nisu sve žene Zapadne Njemačke svoje tradicionalne uloge doživljavale kao ograničavajuće.
"Uvijek sam imala ideju da budem sa svojom djecom, jer sam voljela biti s njima," rekla je Huth, sada 69. "Nikad mi nije palo na pamet da idem na posao."
Nova generacija
Više od tri decenije nakon ujedinjenja Njemačke, nova generacija žena jedva da je svjesna različitih života koje su njihove majke i bake vodile u zavisnosti od toga u kom dijelu zemlje su živjele. Za većinu je kombiniranje posla i majčinstva postalo normalan način život.
Hannah Fiedler, 18-godišnja maturantica srednje škole iz Berlina, rekla je da činjenica da je njena porodica živjela u Istočnoj Njemačkoj tokom decenija podjele zemlje nema uticaja na njen današnji život.
„Istok ili zapad — to više nije ni tema u našoj porodici“, rekla je dok je sjedila na klupi pored tanke, kaldrmisane staze u prijestoničkom kvartu Mitte, koja označava nekadašnji tok Berlinskog zida u tada podijeljenom gradu.
Takođe je rekla da tokom odrastanja nije iskusila nikakve nedostatke jer je žensko.
"Ja sam bijelkinja i privilegovana - u dobru i zlu - ne očekujem nikakve probleme kada uđem u svijet rada u budućnosti", rekla je.
Neke male razlike između ranije podijeljenih dijelova Njemačke još uvijek postoje. Na bivšem istoku, 74% žena radi, u poređenju sa 71,5% na Zapadu, prema studiji fondacije Hans-Böckler-Stiftung iz 2023. godine.
Briga o djeci je također još uvijek dostupnija na bivšem istoku nego na zapadu.
U 2018. godini, 57% djece mlađe od 3 godine zbrinuto je u ustanovi za brigu o djeci u istočnoj državi Saksoniji. To je u poređenju sa 27% u zapadnoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija i 44% u Hamburgu i Bremenu, prema njemačkom Saveznom uredu za statistiku.
Njemačka u cjelini zaostaje za nekim drugim evropskim zemljama kada je u pitanju rodna ravnopravnost.
Samo 31,4% poslanika u njemačkom nacionalnom parlamentu su žene, u poređenju sa 41% u belgijskom parlamentu, 43,6% u Danskoj, 45% u Norveškoj i 45,6% u Švedskoj.
Ipak, Leo, 81-godišnja farmerka iz bivše Istočne Njemačke, optimista je da će na kraju žene širom zemlje imati iste mogućnosti.
"Ne mogu da zamislim da postoje žene koje ne vole da budu nezavisne", rekla je ona.
Ukrajinski odjeci Trumpove pobjede
Trumpova agenda mogla bi se naglo okrenuti od nepokolebljive podrške Bidenove administracije, što bi izazvalo bojazan da bi vitalna američka pomoć mogla biti ugrožena.
S obzirom da se bivši predsjednik Donald Trump vraća u Bijelu kuću, Ukrajinci se pripremaju za potencijalne promjene u američkoj politici koje bi mogle preoblikovati njihovu borbu za opstanak protiv ruske agresije.
Kada su vijesti o predsjedničkoj pobjedi Donalda Trumpa stigle do Ukrajine, Trump Coffee Bar u centru Kijeva ponudio je svojim mušterijama besplatna pića. Roman Kravzov, kreativni direktor petogodišnjeg biznisa, zadovoljan je izborom Amerike za predsjednika.
“Mislimo da jedan od najvećih trenutaka istorije počinje sada. Mislimo da je to odlično.”
Ali ne dijele svi Ukrajinci njegovo uzbuđenje. Neki se pripremaju za promjene u politici SAD.
Mark Voyger, viši saradnik u Centru za analizu evropske politike, izražava zajedničku zabrinutost.
“Trump bi zapravo mogao odlučiti da izvrši pritisak na Ukrajinu uskraćivanjem prijeko potrebne vojne, finansijske, diplomatske, političke i druge vrste podrške, kako bi to mogao pokazati svojim pristalicama kao neku vrstu mira.”
Voyger kaže da bi Rusija kasnije iskoristila priliku da se odmori, pregrupira i ponovo napadne.
On kaže da Trumpovo obećanje da će okončati rat sugerira da bi mogao gurnuti Ukrajinu i Rusiju za pregovarački sto.
„Jedini način na koji bi Tramp potencijalno mogao da zaustavi rat je, nažalost, ako izvrši pritisak na Ukrajinu da prekine borbe i da prihvati prekid vatre, kao i da prizna i preda okupirane teritorije pod uslovima Rusije", kaže Voyger
Bivši ukrajinski ministar infrastrukture, koji je postao vojnik Volodymyr Omelyan, smatra Trumpove namjere iskrenim, ali nerealnim.
“Mislim da je Trump iskren u izjavi da će prekinuti sve ratove. Želio bih samo da mu poželim sreću jer ako to uradi, biće prvi čovek u vijekovima, koji će izvršiti ovaj zadatak.”
Za Ukrajinu, svaki mirovni sporazum mora poštovati njen suverenitet, bez ruskih trupa na njenom tlu, kažu stručnjaci.
Neki Ukrajinci kažu da bi nastojanje za mir također moglo donijeti nove mogućnosti za saradnju između SAD-a i Ukrajine.
Hanna Hopko je bivša šefica odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta.
“Važno je ukinuti ograničenja za duboke udare i obezbijediti Ukrajini rakete dugog dometa, posebno nakon što su [došle] sjevernokorejske trupe, koje već podržavaju rusku agresiju protiv nas. I naravno, vjerujemo u pragmatičniji pristup, posebno u saradnju u ekonomiji”, kaže Hopko.
Ukrajinci balansiraju svoju nadu u mir s rizikom da bi brzi dogovor mogao ugroziti njihov suverenitet.
Biden o izborima: Ne možeš voljeti svoju zemlju samo kada pobijediš
Predsjednik SAD Džo Bajden obratio se naciji u četvrtak povodom predsjedničkih izbora na kojima je bivši predsjednik Donald Trump pobijedio aktuelnu potpredsjednicu Kamalu Harris.
Američki predsjednik Joe Biden, dugogodišnji politički protivnik novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, izjavio je u četvrtak da je Trumpov izbor ove sedmice za drugi neuzastopni četverogodišnji mandat u Bijeloj kući bio “fer” i “transparentan” i da će biti miran prenosom vlasti 20. januara.
Biden je, govoreći pred desetinama svojih saradnika u Bijeloj kući u Rose Gardenu, rekao da prihvata da je Trump pobijedio potpredsjednicu Kamalu Harris.
“Volja naroda uvijek prevlada,” rekao je Biden, “Kao što sam mnogo puta rekao, ne možete voljeti svoju zemlju samo kada pobjeđujete. I ne možete voljeti bližnjega samo kada se slažete.”
Ali Biden, demokratska politička figura već pet decenija, pohvalio je kampanju svoje potpredsjednice kao "inspirirajuću" i rekao da je "dala sve svoje srce i trud".
"Izgubili smo ovu bitku", rekao je Biden. „Neuspjesi su neizbježni, ali odustajanje je neoprostivo. Bićemo u redu, ali moramo da ostanemo angažovani. Moramo da nastavimo. I iznad svega, trebamo zadržati vjeru.”
Biden je opisao svoj jedinstveni mandat kao američkog lidera kao "historijsko predsjedništvo" koje će "mijenjati živote ljudi" u godinama koje dolaze, posebno infrastrukturna poboljšanja u cijeloj zemlji koja je progurao kroz odobrenje Kongresa tokom prve dvije godine svog predsjedavanja.
Biden, koji je zbacio Trampa s vlasti na izborima 2020. godine, rekao je u sedmominutnom obraćanju da prepušta svom republikanskom političkom rivalu, a sada svom nasljedniku, "najjaču ekonomiju na svijetu".
Dok ekonomski brojčani standardi podržavaju tu procjenu, izlazne ankete birača su u značajnoj mjeri pokazale da Trumpove pristalice ne odobravaju Bidenovo i Harrisino rukovanje američkom ekonomijom, najvećom svjetskom, jer je rast potrošačkih cijena tijekom njihovog vremena na vlasti naglo smanjio kućne budžete.
Trump je tokom svoje kampanje obećao, ne govoreći kako, da će srušiti inflaciju. Predložio je nova smanjenja poreza tokom svoje nadolazeće administracije, što bi stavilo više novca u džepove potrošača, posebno najbogatijih, i korporativne kase, ali bi također moglo povećati dugoročni državni dug zemlje koji već iznosi skoro 36 biliona dolara.
Biden je u srijedu nazvao Trumpa da mu čestita i pozvao ga uskoro u Bijelu kuću kako bi razgovarali o njihovoj primopredaji vlasti.
Ured direktora Nacionalne obavještajne službe saopštio je u četvrtak da će Trump, ako želi brifinge američkih obavještajnih službi, to i dobiti. Glasnogovornik ODNI-a je rekao da se agencija "ponaša u skladu s tradicijom, koja postoji od 1952. godine, pružanja obavještajnih brifinga izabranom predsjedniku", iako nije poznato da li je Trump uputio takav zahtjev.
Trump ide brzo prema ključnim imenovanjima u administraciji
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump brzo kreće u razmatranje imenovanja na ključne pozicije u svojoj novoj administraciji Bijele kuće i mogao bi navesti neke izbore za nekoliko dana.
Trump, ubrzo nakon pobjede nad potpredsjednicom Kamalom Harris na predsjedničkim izborima održanim u utorak, okupio se sa svojim pomoćnicima u svom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi na obali oceana kako bi razmišljao o svojim opcijama.
Čak i prije izbora, šefovi tranzicije Howard Lutnick i Linda McMahon susreli su se s nekim potencijalnim kandidatima za najviše poslove, bilo u Bijeloj kući ili da predvode vladine odjele na nivou kabineta i niz drugih agencija.
Trumpovi saradnici su također pripremili dugačku listu mogućih izvršnih naredbi i promjena propisa koje će on potpisati prvog dana na funkciji 20. januara, kako bi okončali politiku koju je usvojio predsjednik Joe Biden u posljednje četiri godine.
Biden, koji je pobijedio Trumpa na izborima 2020. i kandidirao se za reizbor sve dok ga katastrofalan nastup u debati protiv Trumpa u junu nije prisilio da odustane od takmičenja, obećao je mirnu tranziciju natrag na Trumpa.
Biden je pozvao novoizabranog predsjednika u posjetu Bijeloj kući narednih dana kada mu je u srijedu čestitao.
Biden je u srijedu pohvalio Harris za njenu kampanju, rekavši: "Ona je bila izvanredan partner i javni službenik pun integriteta, hrabrosti i karaktera".
"Pod izvanrednim okolnostima, ona se pojačala i vodila istorijsku kampanju koja je utjelovila ono što je moguće kada je vođena snažnim moralnim kompasom i jasnom vizijom za naciju koja je slobodnija, pravednija i puna više mogućnosti za sve Amerikance", Biden rekao je.
