Najnovije
Blinken putuje u Francusku kako bi revitalizovao transatlantski savez
Američki državni sekretar Antony Blinken odlazi u Pariz, svoje prvo putovanje u Francusku nakon formiranja pojačanog trilateralnog bezbjednosnog partnerstva poznatog kao AUKUS (Australija, Velika Britanija i SAD) koje je povećalo tenzije između transatlantskih saveznika.
Stručnjaci su rekli da očekuju da će Blinken, koji ima jake lične veze sa Francuskom, iskoristiti predstojeće putovanje da pokuša da poboljša odnose SAD-a i Francuske.
Najviši američki diplomata predsjedavaće sastankom Ministarskog savjeta Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) koji je zakazan za 5. i 6. oktobar i obilježavanju 60. godišnjice organizacije.
Blinken će imati bilateralni sastanak sa francuskim ministrom inostranih poslova Jean-Yvesom Le Drianom u Parizu. Francuska bi trebalo da predsjedava Savjetom Evropske unije od 1. januara do 30. juna 2022. godine.
"Sekretar Blinken će se također sastati sa francuskim kolegama kako bi nastavio razgovore o daljem jačanju vitalnih odnosa SAD i Francuske po nizu pitanja, uključujući bezbjednost u indo-pacifičkom regionu, klimatsku krizu, ekonomski oporavak od pandemije Covida-19, transatlantski odnos i rad sa našim saveznicima i partnerima na rješavanju globalnih izazova i mogućnosti", navodi se u saopštenju State Departmenta u petak.
Tenzije oko dogovora AUKUS
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena najavila je 15. septembra novi sigurnosni pakt sa Australijom i Velikom Britanijom. Prema sporazumu, Australija će dobiti najmanje osam podmornica na nuklearni pogon koje će se graditi na domaćem tržištu koristeći američku tehnologiju. Dogovor je postignut nakon što je Australija odustala od ranijeg ugovora sa Francuskom o dizel-električnim podmornicama, što je razljutilo Pariz.
Francuska je opozvala svoje ambasadore u SAD i Australiji u roku od dva dana nakon objave. Le Drian je izjavio da postoji "kriza povjerenja" u Sjedinjene Države.
Nakon telefonskog poziva predsjednika Bidena i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona 22. septembra koim je pokušano ublažavanje tenzije oko dogovora o podmornicama, oba lidera su odlučila da "otvore proces dubinskih konsultacija" kako bi obezbjedila "povjerenje". Macron je također odlučio da se francuski ambasador Philippe Etienne sljedeće nedjelje vrati u Washington.
U četvrtak se američki savjetnik za nacionalnu bezbednost Jake Sullivan sastao sa Etienneom u Bijeloj kući radi "nastavka unaprijeđenja zajedničke agende", uoči Bidenovog sastanka sa Macronom u Evropi krajem oktobra. Obojica će tada prisustvovati samitu Grupe 20 u Rimu.
"Moramo se pobrinuti da postoji povjerenje", rekla je u petak na telefonskom brifingu Karen Donfried, nedavno potvrđena pomoćnica državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja.
James Goldgeier, koji je viši gostujući saradnik na Institutu Brookings sa sjedištem u Washingtonu, rekao je da je Bidenova administracija "izgleda bila pomalo zatečena ljutom francuskom reakcijom" na sporazum AUKUS.
"Dobro je što dva predsjednika traže načine da napreduju. Nema sumnje da Bidenova administracija vidi Indo-Pacifik kao svoj glavni fokus. Američka politika prema regionima poput Evrope posmatra se kroz taj objektiv", rekao je Goldgeier za Glas Amerike.
State Department je u saopštenju naveo da se u američkoj delegaciji na oktobarskom ministarskom sastanku OECD-a nalaze i specijalni predsjednički izaslanik za klimu John Kerry i američka trgovinska predstavnica Katherine Tai.
OECD i Kina
Na sastanku OECD razgovaraće se o klimatskoj krizi uz promovisanje prelaska na emisije sa nultom neto emisijom, kao i principima tržišne ekonomije, dok će se nastaviti posvećenost zajedničkim vrijednostima kao što su demokratija, vladavina prava i ljudska prava.
Visoki zvaničnik State Departmenta rekao je da je još jedan fokus na predstojećem sastanku OECD mreža "Plava tačka" (Blue Dot), mehanizam za sertifikaciju infrastrukturnih projekata koji ispunjavaju robusne međunarodne standarde kvaliteta.
Sjedinjene Države, Japan i Australija pokrenuli su mrežu Plavih tačaka 2019. Nazvana po pogledu na Zemlju iz svemira kao na puku "plavu tačku", ona podstiče razvoj sertifikovanjem javno-privatnih ulaganja u globalnu infrastrukturu koja su tržišno vođena, transparentna i ekološki održiva.
"Administracija je veoma zainteresovana za angažovanje istomišljenika i saveznika da razgovaraju o ponašanju netržišnih ekonomija, uključujući Kinu", rekao je tokom razgovora Matt Murray, visoki zvaničnik iz Biroa za ekonomska i poslovna pitanja State Departmenta na brifingu u petak.
On je za Glas Amerike rekao da će Kina na predstojećem sastanku OECD učestvovati kao posmatrač.
"Odvojeno od sastanka ministarskog savjeta, i generalno, američka vlada je preduzela sveobuhvatan pregled trgovinsko-američkog odnosa SAD i Kine jer Sjedinjene Države pozdravljaju zdravu, poštenu konkurenciju sa našim trgovinskim partnerima. I ekonomska konkurencija sa NRK bi trebalo da bude poštena", dodao je Murray.
Blinken odlazi u Meksiko
Blinkenovo putovanje ove sedmice također uključuje sastanke u Meksiko Cityju od 7. do 8. oktobra u sklopu američko-meksičkog bezbjednosnog dijaloga.
Najviši američki diplomata pridružiće se američkom sekretaru za unutrašnju bezbjednost Alejandrou Mayorkasu i američkom državnom tužiocu Merricku Garlandu kako bi razgovarali o bezbjednosnim pitanjima, izjavio je ove nedjelje meksički ministar spoljnih poslova Marcelo Ebrard.
Sastanak na visokom nivou održava se usred nedavne migrantske krize, jer se desetine hiljada migranata sa Haitija okupilo prošlog mjeseca na američko-meksičkoj granici.
Bidenova administracija potvrdila je 24. septembra da je improvizovani kamp u kojem se 15.000 haićanskih migranata bili u očajnim uslovima duž američko-meksičke granice sada prazan.
Krajem septembra, Meksiko je također počeo sa letovima kojima vraća haićanske migrante nazad u njihovu domovinu.
See all News Updates of the Day
SAD privremeno obustavile vojnu pomoć Ukrajini
Sjedinjene Države odlučile su da privremeno obustave vojnu pomoć Ukrajini, nekoliko dana nakon oštre rasprave između predsjednika SAD i Ukrajine, Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog, u Bijeloj kući, potvrdio je u ponedjeljak zvaničnik Bele kuće.
"Predsjednik je bio jasan da je usredsređen na mir. Potrebno je da i naši partneri budu posvećeni tom cilju. Privremeno obustavljamo i razmatramo našu pomoć da bi osigurali da doprinosi rješenju", rekao je visoki zvaničnik administracije za Glas Amerike.
Agencija Reuters prenijela je, pozivajući se na izveštaj Bloomberga, da će biti obustavljeno slanje sve američke vojne opreme, uključujući oružje u tranzitu u avionima ili na brodovima ili koje se nalazi u tranzitnim područjima u Poljskoj.
Trump je prethodno novinarima u Beloj kući rekao da nije razgovarano o suspendovanju vojne pomoći Ukrajini, ali je dodao da bi Zelenski "trebalo da više cijeni" podršku Washingtona. Amerika je do sada izdvojila milijarde dolara vojne pomoći za Kijev.
Američki predsjednik je također u ponedeljak, na svojoj mreži "Truth social" ponovo oštro kritikovao Zelenskog zbog njegove izjave u nedjelju veče da je dogovor o kraju rata sa Rusijom "i dalje veoma daleko".
Trump je ocenio da je to "najgora izjava" i da "Amerika to neće još dugo tolerisati". Ponovio je i da Zelenski ne želi mir "dok god ima američku podršku".
"Evropa je na sastanku sa Zelenskim otvoreno poručila da ne mogu da obave posao bez SAD-a", napisao je Trump.
Zelenski je u ponedjeljak na X-u napisao da Ukrajina mora da bude angažovana "u sadržajnoj" diplomatiji da bi se rat brzo okončao.
"Radimo sa Amerikom i našim evropskim partnerima i veoma se nadamo američkoj podršci na putu do mira. Mir je potreban što je prije moguće", naveo je Zelenski.
Ukrajinski predsednik je ranije više puta istakao da primirje moraju da prate eksplicitne bezbjednosne garancije Zapada da bi se osiguralo da Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu prije tri godine i kontroliše oko 20 odsto njene teritorije, ne krene u novi napad.
Zakonom o „stranim agentima” se nastoje disciplinovati kritičari vlasti, kažu analitičari
Misija UN-a u BiH je ocijenila da je Narodna skupština RS usvajanjem Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija ugrozila nezavisnost, autonomiju i djelovanje organizacija civilnog društva. Analitičari smatraju da je ovaj Zakon pokušaj disciplinovanja kritičara vlasti.
Pentagon obustavio ofanzivne cyber akcije protiv Rusije, tvrde američki mediji
Američki sekretar za odbranu Pete Hegseth naredio je pauziranje u svih cyber operacija Sjedinjenih Država protiv Rusije, uključujući ofanzivne akcije, objavili su brojni američki mediji.
Naredba je bila dio sveukupne ponovne procjene američkih operacija protiv Moskve, prema New York Timesu, sa nejasnim trajanjem ili obimom pauze.
Pentagon je odbio da komentariše ove tvrdnje na upit AFP-a.
"Zbog operativnih zabrinutosti za bezbjednost, ne komentarišemo niti razgovaramo o cyber obavještajnim podacima, planovima ili operacijama", rekao je visoki zvaničnik odbrane.
"Za sekretara Hegsetha nema većeg prioriteta od bezbjednosti borca u ratu u svim operacijama, uključujući i cyber domen", dodao je on.
Izvještavanje medija o ovoj promjeni dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump insistira na pregovorima o okončanju rata u Ukrajini i nekoliko dana nakon što je američki lider vodio žustru raspravu sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na sastanku u Bijeloj kući.
Zapadne zemlje optužuju Kremlj da je organizovao niz incidenata sa ciljem da se potkopa podrška Ukrajini dok se ta zemlja bori protiv ruske invazije.
Trump se, u međuvremenu, predstavio kao posrednik između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zelenskog, sklanjajući Kijev i Evropu po strani dok se trudi da se približi Putinu.
Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Mike Waltz, govoreći u nedelju za CNN o ponovnom otvaranju veza sa Rusijom, demantovao je izvještaje o promeni cyber politike.
"To nije bio dio naših diskusija", rekao je on. "Biće svih vrsta šargarepe i štapa da se ovaj rat okonča."
Trump uveo carine od 25 posto na uvoz iz Meksika i Kanade
Predsjednik Donald Tramp najavio je da u utorak stupaju na snagu tarife od 25 posto na uvoz iz Meksika i Kanade, što je obnovilo zabrinutost od izbijanja trgovinskog rata u Sjevernoj Americi.
"Sutra - tarife od 25 posto Kanadi i 25 odsto Meksiku. I to je početak", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.
Poručio je da je cilj carina da se dva američka susjeda primoraju da intenziviraju borbu protiv trgovine fentanilom koji se unosi u SAD.
Trump je prvobitno najavio carine Meksiku i Kanadi u februaru, ali ih je odložio za mjesec dana nakon što su obje zemlje pristale na ustupke.
Međutim, u ponedjeljak je istakao da "nema prostora za Meksiko ili Kanadu" da izbjegnu velike nove tarife.
Vrijednost berzanskih indeksa na američkom tržištu naglo ja pala poslije Trumpovih komentara.
Američki predsjednik je također rekao da će tarife na proizvode iz Kine, od 10 procenata, povećati za još toliko. Dodao je i da će 2. aprila stupiti na snagu recipročne tarife zemljama koje uvedu carine na američke proizvode.
Meksiko i Kanada najavili su da će odgovoriti na američke carine.
Admir Greljo: Fizičar koji radi na neodgovorenim pitanjima nauke
Dr. Admir Greljo, profesor teorijske fizike i kosmologije na Univerzitetu u Bazelu, jedan je od rijetkih bosanskohercegovačkih naučnika koji su ostvarili značajnu karijeru na prestižnim međunarodnim institutima, uključujući i Evropsku organizaciju za nuklearna istraživanja (CERN).
Njegova priča nije samo naučni uspjeh, već i svjedočanstvo o istrajnosti i predanosti.
Bavljenje fundamentalnim pitanjima fizike
Greljo se bavi fizikom izvan Standardnog modela. „Standardni model fizike elementarnih čestica predstavlja vrhunac naučnog redukcionizma, pristupa u kojem se priroda razumijeva kroz njene najelementarnije gradivne jedinice. Iako je ovo jedno od najvećih dostignuća savremene fizike, ono nije konačno poglavlje u knjizi zakona Svemira, jer ostavlja mnoga ključna pitanja neodgovorenima.”
Njegovi trenutni istraživački projekti uključuju razvijanje novih teorija koje nastoje objasniti temeljne misterije poput hijerarhije masa elementarnih čestica, prirode tamne materije te pitanjima hijerarhije masa elementarnih čestica i prirode tamne materije.
„Iako su ta pitanja ogromna, sama potraga za odgovorima održava moju znatiželju budnom”, kaže.
Rad na razvoju nauke u BiH
Greljo je i osnivač i prvi predsjednik Asocijacije za napredak nauke i tehnologije (ANNT).
„Osnovali smo ANNT s ciljem da Bosna i Hercegovina postane pristupačno mjesto za nauku i tehnologiju”, objašnjava Greljo.
Asocijacija danas okuplja više od stotinu istraživača širom svijeta i realizovala je brojne projekte, uključujući organizaciju naučnih skupova, promociju nauke i izradu strategija za razvoj istraživačke infrastrukture. Nedavno su, s ponosom dodaje, dobili prvi Horizon Europe projekat i organizuju školu umjetne inteligencije ovog ljeta.
Kroz ANNT, Greljo i kolege pokušavaju pomoći i razvoju nauke u Bosni i Hercegovini.
„Kroz česte diskusije pokušavamo iskoristiti naša šarolika iskustva da identifikujemo najbolje prakse. Shvatili smo da ne postoje idealni sistemi, ali i kako konstruktivno djelovati te promovisati dobre primjere iz različitih okruženja”, dodao je.
Od izbjeglištva do velike podrške mentora
Njegovo djetinjstvo je obilježeno ratnim traumama.
„Izbjegli smo iz Gacka 1992. godine i skrasili se u Mostaru, a nakon završene osnovne škole, srednjoškolsko obrazovanje nastavio sam u Sarajevu, gdje sam upisao fiziku na Prirodno-matematičkom fakultetu Upravo tu se prvi put susreo s CERN-om na Školi fizike visokih energija. Ovaj događaj mu je, kako kaže, „uveliko oblikovao akademski put.”
Nakon diplomiranja, Greljo se preselio u Ljubljanu, gdje je na Institutu Jožef Stefan doktorirao iz fenomenologije Higgsovog bozona.
Slijedile su godine postdoktorskih istraživanja u Cirihu i Mainzu, a zatim i istraživačka pozicija na CERN-u kroz vrlo konkurentni program stipendija za naučnike iz zemalja koje nisu članice CERN-a.
„To iskustvo je bilo prekretnica u mojoj karijeri, koja me dovela do profesorskih pozicija u Bernu i Bazelu”, ističe Greljo.
Greljo s posebnom zahvalnošću govori o profesorima s Odsjeka za fiziku Univerziteta u Sarajevu – Kenanu Surulizu, Dejanu Miloševiću i svom mentoru Ilji Doršneru.
„Njihova podrška otvorila mi je vrata teorijske fizike”, kaže.
Kasnije su mu značajnu podršku pružili prof. Jernej Fesel Kamenik i Svjetlana Fajfer u Ljubljani, te Gino Isidori u Cirihu, kojeg naziva uzorom u predanosti istraživačkom radu.
Iako mnogima djeluje zastrašujuće studirati tako kompleksnu nauku kao što je fizika, ključ, prema Grelji, nije u težini već u motivaciji: „Ako imate želju razumjeti zakone prirode, to je sasvim dovoljan razlog da krenete ovim putem.”
Odliv mozgova ili prilika?
Dr. Admir Greljo vjeruje da odlasci mladih istraživača ne moraju biti isključivo negativni.
„Ako naučnici ostanu povezani sa svojom domovinom, njihovo iskustvo i saradnja mogu donijeti ogromne koristi. Ključ je u odgovornosti pojedinaca, ali i podršci države.”
Iako trenutno predaje u Švicarskoj, Greljo ostaje povezan s naučnim razvojem Bosne i Hercegovine – kroz projekte, mentorstvo i širenje međunarodnih mreža. Njegova priča pokazuje kako lična upornost i predanost mogu povezati male zemlje sa svjetskim naučnim tokovima.
