Blinken je tokom debate sa Jamesom Rischom, republikanskim senatorom, istakao da američki predsjednik Joe Biden javno iznosi isključivo sopstvene stavove, da samostalno donosi strateške odluke na osnovu informacija koje dobija od nadležnih agencija.

Risch je tokom debate sa Blinkenom insistirao na postojanju strane u Bijeloj kući koja je, navodno, u mogućnosti da prekine govor predsjednika Bidena i da utiče na odluke koje donosi - tvrdeći da je to očigledno u izvještajima pojedinih medija.

"Predsjednik samostalno donosi odluke u slučajevima koji su u njegovoj nadležnosti. Postoje stotine hiljada odluka koje se donose i riječ je o značajnim strateškim odlukama. Taktičke odluke donose se u saradnji sa agencijama koje su za to nadležne", pojasnio je Blinken.

"Predsjednik govori veoma jasno. Dugo ga poznajem i znam da svako ko pokuša neovlašteno da ga prekine - neće dugo zadržati svoj posao", ukazao je Blinken.

U uvodnim obraćanjima dvojica najviše rangiranih članova komiteta demokrata Bob Menendez i republikanac James Risch povlačenje američkih snaga i evakuaciju označili su debaklom.

Kritički orijentisana bila je i Jeanne Shaheen, demokratska senatorica i dugodišnja zastupnica prava i napretka afganistanskih žena i djevojaka, rekavši da su predsjednici i članovi Kongresa u vrijeme obje administracije odgovorni za trenutnu situaciju.

"Prestanimo sa licemjerjem o tome ko je kriv", istakla je senatorica - osvrćući se na učinak bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i državnog sekretara Mikea Pompea za koje je rekla da su sa talibanima pregovarali o mirovnom sporazumu, mimo afganistanskih vlasti, bez ikakve garancije o poštovanju manjinskih prava.

"Želim da znam gdje su bijes i zgražavanje bili kada su prepuštali prava žena i jdevojaka", rekla je Shaheen.

U uvodnim riječima Blinken je ponovio dio navoda koje je iznio u ponedjeljak na sjednici Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa - održane istim povodom.

Precizirao je da je aktuelni predsjednik Joe Biden, preuzimanjem mandata naslijedio sporazum koji je njegov prethodnik Donald Trump postigao sa talibanima.

U odgovoru, Blinken je precizirao da će uskoro biti imenovan visoki zvaničnik koji će nadgledati američku politiku prema afganistanskim ženama i djevojkama.

"Kao dio tog sporazuma, prethodna administracija insistirala je da afganistanske vlasti oslobode 5.000 talibanskih zarobljenika - uključujući i neke vrhovne ratne zapovjednike. Smanjila je naše vojno prisustvo u Afganistanu na 2.500 vojnika. Zauzvrat, talibani su pristali da prekinu napade na američke i partnerske snage i da se uzdrže od prijetnji većim gradovima Afganistana", ukazao je Blinken u uvodnom obraćanju.

Blinken je rekao da su nakon postizanja sporazuma talibani nastavili svoj, kako se izrazio, marš ka udaljenim kontrolnim punktovima, selima i okruzima, kao i putevima koji povezuju gradove.

"Do januara 2021. talibani su ostvarili svoj najjači vojni položaj od 11. septembra 2001. Da Biden nije ispunio obavezu svog prethodnika, napadi na naše snage i na naše saveznike bi se nastavili i započeli bi talibanski napadi širom zemlje na velike gradove Afganistana", rekao je Blinken u uvodnim riječima tokom pretresa koji se održava pred Odborom za međunarodne odnose Senata američkog Kongresa.

Američki državni sekretar istakao je i da administracija predsjednika Bidena nastavlja nastojanja kako bi pomogla američkim građanima koji žele da napuste Afganistan.

"Sa njima smo u stalnom kontaktu - svakom je dodijeljen tim koji nudi konkretne smjernice i instrukcije. Pojedini sa kojima smo bili u kontaktu odbili su da budu na prvim letovima zbog zdravstvenih problema koji su ih onemogućili u putovanju. Nastavićemo da pomažemo svakom Amerikancu koji želi da napusti zemlju, kao i Afganistancima prema kojima imamo posebnu obavezu. Kao što smo učinili i u slučaju sa drugim zemljama u koje smo evakusali ambasadu i stotine i hiljade američkih građana", ukazao je Blinken tokom pretresa.

Između ostalog rekao je i da je američka administracija naslijedila rok, ali ne i plan, misleći na vremenski rok do 1. maja tekuće godine, za povlačenje američkih trupa iz Afganistana - koji je nova američka administracija na čelu sa Bidenom produžila do 31. avgusta.

Republikanski članovi Kongresa i pojedine demokrate kritikovali su američkog predsednika Bidena i njegove postupke prilikom povlačenja vojnih trupa, evakuacije američkih državljana i hiljada građana Afganistana koje su američke snage angažovale kao prevodioce i savjetnike.

Dio članova Kongresa kritkovao je i način prikupljanja obavještajnih podataka jer nije bilo predviđeno brzo napredovanje talibana i kolaps afganistanske vlade - pri čemu je predsjednik Ašraf Gani napustio zemlju i dobio politički azil u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Kritike su posebno bile izražene nakon pogibije trinaest američkih vojnika u samoubilačkom napadu na aerodromu u Kabulu u danima povlačenja. Odgovornost za napad preuzela je Islamska država-Horasan, afganistanska podružnica terorističke grupe koja djeluje na Bliskom istoku.

Dan ranije američki državni sekretar je tokom petosatne sjednice je odgovarao na pitanja demokratskih i republikanskih članova Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma.

Ankete američkih glasača pokazuju da Biden ima široku podršku građana za odluku o okončavanju, kako ga je označio, vječnog rata u Afganistanu, ali ne i za način na koji se povlačenje odvijalo.

Intervencija u Afganistanu započeta je tokom administracije Georgea Busha mlađeg 2001. kao obračun sa terorističkom grupom Al-Kaida koja je organizovala i sprovela terorističke napade na teritoriji SAD 11. septembra 2001. Skoro 3.000 ljudi poginulo je u SAD u napadima otetim američkim putničkim avionima.

Predsjednik Biden je povlačenje označio izuzetnim uspjehom – braneći odluku o okončanju američkog rata u Afganistanu, rekavši da neće prenijeti odgovornost za upravljanje američkim vojnim angažmanima na petog američkog predsjednika.

Kratka saopštenja drugih državnih institucija nisu ponudila odgovore na ključna pitanja građana da garantuju vladavinu prava, piše Detektor.

Direktor SIPA-e Darko Ćulum samo je povećao neizvjesnost kada je za Euronews rekao da je donio odluku kako će se odnositi prema zabrani rada Agencije koju predvodi u Republici Srpskoj, ali da je neće otkriti javnosti. Dok novinari danima traže odgovore od Ćuluma kako će se SIPA odnositi prema zabrani rada u jednom od entiteta, on izbjegava jasne odgovore koje zakone trenutno poštuje.

Takvo njegovo postupanje nije izazvalo neizvjesnost samo kod građana. Tri nezavisna izvora Detektora iz Agencije potvrdila su nezvanično da su uposlenici u dilemi kako da postupaju.

Jedan izvor Detektora iz SIPA-e kaže da je atmosfera u Agenciji napeta i da je uposlenicima sugerisano da uzmu bolovanje ili rade administrativne poslove, bez odlaska na teren.

Sva tri izvora su potvrdila da svi uposlenici dolaze na posao, te da će službene zadatke na području Republike Srpske nastavljati obavljati, po dogovoru s Ministarstvom unutrašnjih poslova RS-a.

Predsjednik Sindikata SIPA-e Edin Kahrimanović kaže da su svi uposleni na radnom mjestu.

“Nema razlike u odnosu na prethodne dane”, kaže Kahrimanović.

Iz više nezvaničnih izvora Detektoru je potvrđeno da su od jutros u toku sastanci u sjedištu SIPA-e u Istočnom Sarajevu. Novinari Detektora vidjeli su u jutarnjim satima dva vozila EUFOR-a koja su ušla u krug SIPA-e, gdje su se zadržala oko 20 minuta.

Do objave ovog teksta iz EUFOR-a nisu odgovorili na upit Detektora o ovoj posjeti.

Dodik je ranije zaprijetio svim uposlenicima državnih institucija da moraju preći u entitetske ili će biti krivično gonjeni, zbog čega je izmijenjen i Krivični zakonik RS-a.

Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a u četvrtak je pozvalo uposlenike SIPA-e da pređu u entitetsku policiju.

U četvrtak je stupio na snagu zakon koji zabranjuje rad državnih pravosudnih i policijskih institucija na području RS-a. Već ranije su mediji u BiH počeli objavljivati informacije koje nije moguće zvanično potvrditi – da entitetska policija odbija saradnju s državnim institucijama te da se SIPA suzdržava da radi u RS-u.

MUP RS-a nije odgovorio na upit Detektora od prije tri dana.

Direktor SIPA-e Ćulum, o čijoj ostavci postoje špekulacije, također nije odgovorio na pozive i poruke, ali je za nekoliko medija rekao da je već donio odluku, ali je još uvijek neće otkriti.

“Bitno je ostati trezvene glave, sačuvati mir i stabilnost”, rekao je Ćulum.

Detektor je kontaktirao i regionalne urede SIPA-e u Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli. Oni nisu željeli govoriti i preusmjerili su upite na centralu u Istočnom Sarajevu i direktora Ćuluma.

Na pozive nije odgovarala ni portparolka SIPA-e Jelena Miovčić.

Generalna sekretarka predsjednika RS-a Jelena Pajić Baštinac najavila je, gostujući u jutarnjem programu RTRS-a u četvrtak, da će entitetski MUP ponuditi pripadnicima SIPA-e, koji rade na prostoru RS-a, da pređu u entitetsku policiju.

“Mislim da su podzakonski akti već spremni”, rekla je Pajić Baštinac.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao je kasno u srijedu ukaz o stupanju na snagu četiri zakona koje je prošle sedmice usvojila Narodna skupština. Među njima je i Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH. Ovim zakonom zabranjuje se rad i postupanje SIPA-e na teritoriji RS-a. Zakon je kasno u srijedu, sa ostala tri, objavljen u Službenom glasniku RS-a, a u četvrtak je stupio na snagu.

Stručnjak za sigurnost Sandi Dizdarević smatra da šutnja SIPA-e nema za cilj da izazove bilo kakve tenzije.

“Mislim da se radi dobro planiranje u kontekstu svih onih radnji koje bi trebale uslijediti u narednom periodu”, kaže on.

Napominje da je SIPA državna institucija osnovana zakonom koji je usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH.

“Poduzima istražne radnje iz nadležnosti Suda BiH i djeluje po naredbama Tužilaštva BiH. Ona nije ovlaštena da postupa po naredbama entitetskih zakona, tako da sam duboko uvjeren da će SIPA nastaviti svoj rad, u okviru svojih nadležnosti, na teritoriji čitave BiH”, kaže Dizdarević za Detektor.

Iz Tužilaštva BiH je saopšteno da od decembra 2024. godine provode istražne radnje zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo “napad na ustavni poredak”, a da Tužilaštvo radi u punom kapacitetu.

Za utorak je zakazana hitna sjednica Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH, a jedna od tačaka dnevnog reda je aktuelna sigurnosna situacija. Predsjedavajući Komisije Jasmin Imamović potvrdio je za Detektor da su na sjednicu pozvani predstavnici svih sedam sigurnosnih agencija u BiH.

Aktivisti i pristalice opozicionih stranaka rasporedili su se u četvrtak ujutro ispred zgrade gradske uprave Beograda, sprječavajući kordon policije za razbijanje demostracija koji je došao ispred zgrade, prenosi FoNet.

Poslanik SSP Borko Stefanović posuo je crvenu farbu ispred ulaza u gradsku upravu.

Pripadnici Inicijative "Most ostaje" prethodno su gađali ulaz u zgradu crvenom farbom i jajima, uzvikujući "lopovi, lopovi, ruke su vam krvave”.

Pripadnici privatnog obezbjeđenja "Atlas security" razvili su velike crne kišobrane kojim se štite od udara jaja i boje, ali i da bacaju ka demoinstratima kesice sa farbom koje se nisu otvorile.

Kako je javio FoNet, obezbjeđenje je prskalo biber sprej na građane i udaralo ih, a jedna žena je povijređena u sukobu.

Poslanik stranke SSP Branko Miljuš izjavio je da je privedeno četvero aktivista inicijative "Most ostaje".

Više javno tužilaštvo u Beogradu naložilo je policiji da identifikuje osobe koje su ispred Skupštine Beograda napale pripadnike obezbjeđenja i da im odredi zadržavanje do 48 sati zbog sumnje na nasilničko ponašanje.

Ministar bez portfelja Đorđe Milićević osudio je incidente ispred Skupštine Beograda i ocijenio da je to "vandalizam koji je opozicija počinila", a institucije pozvao "da reaguju u skladu sa zakonom, identifikuju i sankcionišu odgovorne".

Stranka Srbija centar (SRCE) zatražila je da se hitno puste na slobodu sve osobe koje su privedene poslije današnjeg incidenta, navodeći kako ne postoji nijedan razlog za njihovo dalje zadržavanje, jer su incident izazvali članovi privatnog obezbjeđenja Aleksandra Šapića, prenosi FoNet.

U sali Skupštine Beogada održana je sjednica gradskog parlamenta.

Većina odbornika vladajuće koalicije odlučila je da se na sjednici vodi objedinjena rasprava, dok je opozicija pjevala himnu "Bože pravde" i nadjačavala predsjednika Skupštine Nikolu Nikodijevića koji je počeo da vodi sjednicu, javio je FoNet.

Na dnevnom redu bile su odluke o statutima pojedinih preduzeća, rebalansi lokalnih preduzeća, urbanističke odluke, raskida je ugovora sa konzorcijumom "Strela", kao i saglasnost na davanje grada za Gradsko saobraćajno preduzeće.

Odbornici vlasti odustali su od rasprave i prešlo se na glasanje o tačkama dnevnog reda.

Među usvojenim tačkama je rebelans budžeta za gradska javna komunalna preduzeća, prijedlog kojim Grad Beograd potvrđuje svoju finansijsku podršku za nabavku novih vozila za prevoz putnika i drugi propisi, javio je RTS.

Saobraćaj na Trgu Nikole Pašića bio je blokiran tokom protesta.

London je potpisao ugovor vrijedan 35,7 miliona eura s britanskim ogrankom američke odbrambene tehnološke kompanije Anduril Industries, saopćilo je britansko Ministarstvo odbrane na marginama posjete ministra Johna Healeyja Washingtonu.

On bi se u četvrtak trebao sastati sa američkim kolegom Peteom Hegsethom u Pentagonu.

Sastanak dolazi u vrijeme kada su Sjedinjene Države najavili obustavu vojne i obaveštajne pomoći Ukrajini.

Ugovorom je predviđena isporuka bespilotnih letelica koje mogu nadgledati područje i potom gađaju ciljeve, navodi se u saopćenju britanskog ministarstva, ne precizirajući koliko će dronova biti kupljeno i isporučeno u Kijev.

"Posvećeni smo postizanju sigurnog i trajnog mira u Ukrajini, što uključuje stavljanje Ukrajine u najjaču moguću poziciju da spriječi dalju rusku agresiju", rekao je Healey i dodao da je Velika Britanija već isporučila Ukrajincima "više od 10.000 dronova".

London je prošle godine pokrenuo koaliciju sa Letonijom kako bi organizirao proizvodnju i isporuku Ukrajini hiljada dronova, koji su na terenu postali ključni za usporavanje napredovanja ruskih snaga.