Najnovije
Blinken i Lavrov sastaju se danas dok tenzije oko Ukrajine rastu
Američki državni sekretar Antony Blinken sastaće se u četvrtak sa ministrima spoljnih poslova Rusije i Ukrajine usred zabrinutosti zbog gomilanja trupa duž granice te dvije zemlje i poziva na diplomatski put za rješavanje tenzija.
Odvojeni sastanci će se održati na marginama ministarskog sastanka Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) u Stockholmu.
Blinken je u srijedu izrazio zabrinutost zbog, kako je rekao, dokaza da je Rusija napravila planove "da destabilizuje Ukrajinu iznutra, kao i vojne operacije velikih razmjera“.
On je upozorio Kremlj da "ćemo odlučno odgovoriti, uključujući niz ekonomskih mjera sa velikim uticajem od čije smo se upotrebe uzdržavali u prošlosti".
Blinken je rekao da će se Rusija suočiti sa "dalekosežnim i dugotrajnim posljedicama" zbog nove agresije na Ukrajinu i da je "diplomatija jedini odgovoran način za rješavanje ove potencijalne krize".
Visoki zvaničnik State Departmenta rekao je novinarima da će Blinken te stavke ponoviti direktno ruskom ministru spoljnih poslova Sergeju Lavrovu na sastanku u četvrtak.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je poslanicima u srijedu da su direktni pregovori sa Rusijom jedini put za rješavanje sukoba na istoku Ukrajine.
Rusija i Ukrajina optužuju jedna drugu za gomilanje trupa u oblasti duž njihove zajedničke granice.
Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. i podržala je separatističke borce na istoku Ukrajine.
Govoreći u srijedu u Moskvi, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će njegova vlada tražiti garancije protiv daljeg širenja NATO na istok i sprječavanja razmještanja sistema naoružanja u blizini ruskih granica.
U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP i Reuters.
See all News Updates of the Day
Hamas oslobodio nove taoce
Hamas, kojeg SAD, EU i brojne druge zemlje smatraju terorističkom organizacijom, oslobodio je 22. februara dva taoca i trebao bi osloboditi još četvoricu u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika i pritvorenika.
Izrael je potvrdio da je predano i tijelo ubijene taokinje Shirije Bibas.
Tal Shoham (40) i Avera Mengistu (39) predani su Crvenom križu u Rafahu na jugu Gaze nakon što su ih naoružani militanti Hamasa izveli na pozornicu, piše novinska agencija AFP.
Očekuje se da će ubrzo tokom dana još četiri taoca biti oslobođena u središnjoj Gazi.
Šest talaca predviđenih za oslobađanje u subotu posljednji su živi taoci iz skupine od 33 koja bi trebala biti oslobođena u prvoj fazi sporazuma o prekidu vatre koji je stupio na snagu 19. januara.
Četvoricu talaca, Shohama, Eliya Cohena (27) Omera Shem Tova (22) i Omera Wenkerta (23), zarobio je Hamasovi tijekom napada na Izrael 7. oktobra 2023. godine
Shoham je otet iz kibuca Be'eri sa suprugom i dvoje djece, koji su oslobođeni u kratkom primirju u oktobru 2023. Preostalo troje oteto je s obližnjeg glazbenog festivala Nova.
Drugu dvojicu, Hishama Al-Sayeda (36) i Mengistua drži Hamas otkako je upao u Gazu prije desetak godina.
Stotine Izraelaca okupilo se na kiši na mjestu koje je postalo poznato kao "Trg talaca" u Tel Avivu, kličući i gledajući oslobađanje na velikom ekranu.
Dalje prema jugu, više ljudi postrojilo se uz cestu u blizini granice s Gazom kako bi dočekali konvoj koji je prevozio oslobođene zarobljenike.
Puštanja u režiji Hamasa, koja su uključivala javne ceremonije u kojima se zarobljenici izvode na pozornicu, a neki su bili prisiljeni i da govore, naišla su na sve veće kritike, uključujući i Ujedinjene narode, koji su osudili "paradiranje talaca".
Hamas je u subotu odbacio kritike, opisujući ceremonije kao svečani prikaz palestinskog jedinstva.
U zamjenu za taoce, očekuje se da će Izrael osloboditi 602 palestinska zatvorenika i pritvorenika koji su u njegovim zatvorima, u posljednjoj fazi sporazuma o prekidu vatre koji se uglavnom održao.
Oni će uključivati 445 stanovnika Gaze koje su uhapsile izraelske snage tijekom rata, kao i desetke osuđenika koji služe duge ili doživotne kazne.
Ubijeni u zarobljeništvu
Prekidu primirja u ratu između Izraela i militanata Hamasa prijetila je pogrešna identifikacija tijela u četvrtak za koje se navodilo da je Shiri Bibas, koja je oteta sa svoja dva mala sina i mužem u napadu Hamasa 2023. godine.
Međutim, kasno u petak, Hamas je predao još jedno tijelo, za koje je njezina obitelj rekla da je potvrđeno da je njezino.
"Sinoć je naša Shiri vraćena kući", rekla je njezina obitelj u priopćenju, u kojem stoji da ju je identificirao Izraelski institut za sudsku medicinu.
Obitelj Bibas bila je simbol traume koju je Izrael pretrpio toga dana. Pogrešna identifikacija posmrtnih ostataka Bibas, kao i inscenirana primopredaja njihovih ljesova od strane Hamasa, razbjesnili su Izraelce. Njezin suprug Yarden, uhićen i držan odvojeno od obitelji, oslobođen je 1. februara.
Izraelska vojska je rekla da obavještajne procjene i forenzička analiza tijela 10-mjesečnog Kfira Bibasa i njegovog četverogodišnjeg brata Ariela pokazuju da su oboje namjerno i "hladnokrvno" ubili njihovi otmičari.
Izraelski vojni radio, pozivajući se na forenzičke zaključke, rekao je da je Bibas vjerojatno ubijena sa svojom djecom.
Hamas tvrdi da je obitelj Bibas ubijena u izraelskom zračnom napadu. Grupa pod nazivom Brigade mudžahedina rekla je da drži obitelj, što je potvrdila i izraelska vojska.
Prekid vatre
Prekid vatre donio je stanku u borbama, ali izgledi za konačni kraj rata ostaju nejasni. Hamas se jako trudio pokazati da nastavlja držati kontrolu nad Gazom unatoč teškim gubicima u ratu.
Hamas, kojeg Sjedinjene Američke Države, Europska unija i druge zemlje smatraju terorističkom organizacijom, pokrenuo je sukob svojim napadom na izraelske zajednice u kojem je ubijeno oko 1.200 i uzet 251 talac, prema Izraelu.
Izraelska kampanja ubila je najmanje 48.000 ljudi, kažu zdravstvene vlasti pod kontrolom Hamasa, i pretvorila veliki dio enklave u ruševine, ostavljajući stotine hiljada u improviziranim skloništima i ovisne o kamionima humanitarne pomoći.
Obje strane su rekle da namjeravaju započeti razgovore o drugoj fazi, za koju posrednici kažu da ima za cilj dogovoriti povratak oko 60 preostalih talaca, od kojih se vjeruje da je manje od polovice živih, uz povlačenje izraelskih trupa.
Ali nade u postizanje dogovora pomutile su nesuglasice oko budućnosti Gaze, koje su produbljene šokom u cijeloj regiji zbog prijedloga američkog predsjednika Donalda Trumpa da se ona razvije kao ljetovalište u stilu rivijere pod kontrolom SAD-a.
State Department promijenio informacije o Kini na svojoj web stranici
Jedna od značajnijih promjena na online prezentaciji Kine na web stranici State Departmenta je da se umjesto engleske skraćenice „PRC” (NRK - Narodna republika Kina), što je zvanično ime te zemlje, sada koristi samo riječ „Kina”.
Administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena rutinski je vladu Pekinga označavala skraćenicom NRK. Otkako je bivši predsjednik Richard Nixon započeo proces normalizacije odnosa sa Pekingom — što je 1. januara 1979. okončalo priznanje vlade u Tajpeju (Tajvan), tada službeno poznate kao Republika Kina — Sjedinjene Države održavaju diplomatske veze s vladom u kontinentalnom delu Kine kojom upravljaju komunisti. Rezultat je i da su odnosi sa Tajvanom postali nezvanični, ali prijateljski.
„Tajpej bi se trebao utješiti činjenicom da promjena termina [iz NRK u Kina] ne predstavlja promjenu politike u Sjedinjenim Državama. Činjenica je da SAD još uvijek imaju svoju politiku 'Jedne Kine' i u skladu sa tom politikom održavaju diplomatske odnose sa Pekingom, kao i snažne nezvanične odnose s Tajpejem”, rekao je za Glas Amerike Russell Hsiao, izvršni direktor Globalnog tajvanskog instituta.
„Od 1979. Washington je priznao vladu Narodne Republike Kine u Pekingu kao jedinu legalnu vladu Kine, tako da je promjena termina u suštini drugačiji način predstavljanja istog skupa činjenica, koje se nisu promijenile”, rekao je Hsiao.
Kina smatra Tajvan za odmetničku provinciju. Nacionalističke snage, koje su podržale Sjedinjene Države i kojima je komandovao Chiang Kai-shek, pobjegle su sa kopnenog dijela Kine na Tajvan 1949. godine, nakon što su izgubile građanski rat od komunističkih snaga predvođenih Mao Zedongom.
Chiang je postao relativno benigni diktator Tajvana do svoje smrti 1975. Mao je autoritarno vladao kontinentalnim dijelom Kine do svoje smrti, godinu dana nakon što je umro Chiang.
Washington nastavlja da šalje oružje Tajpeju i nije se jasno opredijelio u kontekstu pitanja da li bi Sjedinjene Države koristile svoju vojsku za odbranu otoka ako bi Tajvan bio napadnut. Zakon o odnosima sa Tajvanom obavezuje Sjedinjene Države da pomognu Tajvanu da se odbrani, ali konačna odluka o vojnoj intervenciji bi bila na predsjedniku i na Kongresu.
Prošle sedmice State Department je promijenio tekst o Kini i izbrisao referencu da Washington ne podržava nezavisnost Tajvana, ali je netaknut ostao sadržaj u kojem se navodi da se Sjedinjene Države protive "jednostranim promjenama statusa kvo" sa obje strane Tajvanskog moreuza.
Međutim, značajna promjena na web stranici State Departmenta o Kini je brisanje sadržaja o saradnji sa saveznicima po pitanjima vezanim za Kinu i o pomoći Pekingu u oblastima kulture i zaštite okoline. Umjesto toga, napisane su nove rečenice koje se fokusiraju na trgovinske odnose SAD i Kine, uz napomenu da je američkim kompanijama teško da posluju u Kini i da je kineska ekonomija „jedna od najrestriktivnijih investicijskih klima u svijetu”.
Još jedna promjena u tonu, u skladu sa retorikom koju koristi administracija predsjednika Donalda Trumpa, odražava se čestim spominjanjem Komunističke partije Kine (KPK). Partija je direktno optužena da pokušava da „manipuliše i podmeće” organizacijama Ujedinjenih nacija i drugim međunarodnim tijelima i da nastoji da „pripremi i postavi članove KPK na rukovodeće i druge pozicije“ u tim organizacijama.
KPK se također okrivljuje za „zlonamjerne cyber aktivnosti protiv vlade SAD, privatnog sektora i kritičnih infrastrukturnih mreža”. U dokumentu se sada navodi da su SAF posvećene suzbijanju ovih aktivnosti „kako bi pomogle zaštiti američkih građana, biznisa i industrije”.
„Ovi potezi odražavaju generalni osjećaj u Washingtonu i unutar Trumpove administracije da je angažovanje sa Kinom propalo i da je oštriji pristup opravdan”, kaže za Glas Amerike Rorry Daniels, direktor Azijskog instituta za društvene politike.
„Ovo raspoloženje se gradilo — posebno u Kongresu — godinama, a promjena nije iznenađenje. Međutim, zamjena NRK za Kinu odražava dublji i opasniji narativ koji napada legitimitet KPK kao vladajućeg autoriteta Kine. Očekujem da će Peking to posmatrati sa velikom zabrinutošću i podići na najviše nivoe u narednim danima i sedmicama”, dodao je Danijels.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine Guo Jiakun, govoreći na redovnom brifingu za novinare u četvrtak, izrazio je snažno nezadovoljstvo promjenama na veb stranici State Departmenta.
Postupci State Departmenta „pogrešno predstavljaju činjenice, napadaju kinesku spoljnu politiku i narušavaju takozvano strateško nadmetanje Kina-SAD. Snažno žalimo zbog toga i odlučno se tome protivimo”, rekao je Guo.
Promjene su se dogodile nakon što je Trump uveo dodatnih 10% tarifa na sav uvoz iz Kine. Predsjednik je rekao da je preduzeo tu mjeru jer vlada u Pekingu nije uspjela zaustaviti dotok nedozvoljenog opioidnog fentanila u SAD.
Trump je također najavio da namjerava uvesti dodatne carine za sve trgovinske partnere koje ograničavaju pristup američkoj robi na njihova tržišta.
Song Ren iz Mandarinske redakcije Glasa Amerike pomogao je u radu na ovoj priči. Dio informacija preuzet je od Reutersa.
Trump kaže da Zelenski nije ključan u razgovorima o kraju rata. Pregovori o mineralima u toku
Predsjednik Donald Trump rekao je u petak da ne smatra da je ključno da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski učestvuje u pregovorima o okončanju ruskog rata u Ukrajini.
"Ne mislim da je veoma važno da on bude na sastancima. Tamo je tri godine. Otežava postizanje sporazuma", rekao je Trump u audio intervjuu za Fox News.
Kijev i Evropa su kritikovali odluku da ne budu pozvani da učestvuju u razgovorima koje je Trump započeo sa Moskvom o kraju rata, izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine, podsjeća AFP.
Trump je u petak, na jednom skupu u Bijeloj kući, također rekao da ukrajinski lideri "nemaju adute" u pregovorima.
"Imao sam veoma dobre razgovore sa (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom, i nisam imao tako dobre razgovore sa Ukrajinom. Nemaju nikakve adute, ali ne popuštaju. Međutim, nećemo dozvoliti da se to nastavi", rekao je Trump na skupu guvernera.
Američki i ruski zvaničnici su ranije ove nedjelje razgovarali u Saudijskoj Arabiji o primirju u Ukrajini, ali Kijev nije bio pozvan na taj sastanak.
Tenzije između dvije zemlje su dodatno porasle nakon što je Trump nazvao Zelenskog "diktatorom" i neosnovano ustvrdio da je Ukrajina započela rat.
"Žali se da nije bio na sastanku koji smo imali u Saudijskoj Arabiji da pokušamo da posredujemo u postizanju mira. Na sastanku je tri godine i ništa nije urađeno", rekao je Trump u intervjuu za Fox News.
Zelenski je prvobitno optužio Trumpa da je podlegao dezinformacijama, da bi zatim ublažio retoriku i poručio da želi "konstruktivnu saradnju" sa Amerikom.
Tokom nedjelje se u Kijevu sastao i sa Trampovim izaslanikom za Ukrajinu Kitom Kelloggom koji je sastanke sa ukrajinskim zvaničnicima opisao znatno drugačije od retorike njegovih kolega u Washingtonu.
Kellogg je na društvenim mrežama Zelenskog nazvao "borbenim i hrabrim liderom zemlje u ratu".
Međutim, u Washingtonu, Trumpovi savjetnici su nastavili sa oštrim kritikama ukrajinskog lidera.
Milijarder i Trumpov bliski saradnik Elon Musk u četvrtak je ustvrdio da Ukrajinci "mrze" svog predsjednika i da je Trump bio u pravu što ga je izostavio iz razgovora sa Rusijom.
Trampov savjetnik Mike Waltzje istog dana, na brifingu u Bijeloj kući, rekao da su retorika koja dolazi iz Kijeva, i "uvrede predsjednika Trumpa" neprihvatljivi.
Američki državni sekretar Marco Rubio u petak je također rekao da je Trump "s pravom" veoma nezadovoljan Zelenskim, i da je to bio slučaj i za vrijeme Bidenove administracije.
"Postoje novinski izvještaji o tome kako je Biden psovao Zelenskog tokom telefonskog razgovora zato što je Zelenski, umjesto da se zahvali za svu pomoć, odmah govorio o tome šta mi ne radimo ili šta on ne dobija", rekao je Rubio.
Pritisak na Ukrajinu da potpiše sporazum o mineralima
Ukrajinski predsjednik je također pod pritiskom Washingtona da potpiše sporazum koji bi Americi osigurao preferencijalni pristup ukrajinskim ključnim mineralima.
Trump želi da Ukrajina dozvoli pristup američkim kompanijama u zamjenu za desetine milijardi dolara američke pomoći, date za vrijeme bivšeg predsjednika Joea Bidena
Međutim, Ukrajina traži bezbjednosne garancije od SAD u zamjenu za prava na velike količine prirodnih resursa i minerala.
Mike Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, rekao je u petak da će Zelenski uskoro potpisati dogovor.
"Suština je da će predsjednik Zelenski potpisati dogovor, i to vrlo brzo, i to je dobro za Ukrajinu", rekao je Waltz na Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC).
Sjedinjene Države su od početka ruske invazije, koju je Zapad osudio kao agresiju, Ukrajini pružale ključnu finansijsku, vojnu i političku pomoć.
Visoki ukrajinski zvaničnik rekao je za AFP u petak da su u toku razgovori o mogućem sporazumu o mineralima, uprkos verbalnom sporu Zelenskog i Trumpa.
"Stalno se razmjenjuju nacrti, poslali smo jedan juče", rekao je izvor iz Kijeva i dodao da Ukrajina sada čeka američki odgovor.
Kijev je odbacio prvi pokušaj Trumpovog tima da se postigne sporazum o ukrajinskim prirodnim resursima, navodeći da ne obuhvata bezbjednosne garancije. Taj potez ukrajinskih vlasti izazvao je veliko nezadovoljstvo američkog predsjednika.
Zelenski je ranije ove nedjelje rekao da neće "prodati Ukrajinu" u bilo kakvom dogovoru sa SAD.
Dodikovi i Vučićevi napadi na sutkinju Suda BiH bez komentara VSTV-a i uz osude iz Srbije
Stručnjaci iz Srbije kritikuju pritiske predsjednika Aleksandra Vučića na pravosuđe BiH uoči izricanja presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, nazivajući ih jasnim narušavanjem nezavisnosti pravosuđa, ali najviše domaće pravosudno tijelo propustilo je stati u zaštitu državnih sudija.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik još jednom je, nakon iznošenja završnih riječi u srijedu, 19. februara, ispred Državnog suda komentarisao rad sutkinje Sene Uzunović, kada je rekao da je na njoj velika odgovornost i kako je njena uloga teža od njegove. Još je dodao da “nije nepoznanica da pravni procesi u BiH izazivaju ogromne društvene procese”.
Tom prilikom je upozorio da je Tužilaštvo zadalo ozbiljan udarac BiH, a da bi joj presuda mogla zadati i “smrtni udarac”. Sudu je poručio kako ne bi trebao rušiti Ustav BiH, “jer ako sruši Ustav, srušio je državu”, izvještava Detektor.
“Nemojte onda da nas ganjate jer ste je vi srušili ovom presudom, ako bude odluka ‘kriv je’ – nikakva prijetnja nije, ja samo govorim šta će biti”, naveo je.
Njegove najave pojačao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u svojim izjavama za medije posljednjih dana, kada je kazao kako se nada da u BiH neće biti donesena presuda koja ugrožava stabilnost te kako se nada da će sudije u Sarajevu donijeti oslobađajuću presudu Dodiku jer svaka druga vodi u neizvjesnost.
Srbijanski advokat Čedomir Stojković smatra da Dodik manipuliše emocijama i stvara prijetnju da će radikalizovati svoje djelovanje ukoliko Sud donese presudu koja se njemu ne sviđa. Dodaje da je to najradikalniji oblik pritiska na pravosuđe kao čime smatra i najavljeno stalno zasjedanje Narodne skupštine jer se takva zasjedanja održavaju samo u slučaju vanrednih okolnosti ili ratnog stanja.
Vučić je stao i iza ovih tvrdnji Dodika, dodaje on.
“Predsjednik druge države se usudio da komentariše ekspertska pravna pitanja o kojoj sud sudi u drugoj državi. To je grubo miješanje nosioca izvršne vlasti u sudski postupak i to je nešto što je, nažalost, često na Balkanu. Ovdje se nosilac suverenosti jedne države miješa u suverenost druge države svojim izjavama i komentarima. To je u međunarodnim odnosima potpuno neprihvatljivo”, kaže Stojković.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i bivši vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika RS-a” Miloš Lukić optuženi su za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, odnosno da su od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Za advokata iz Srbije Vladimira Terzića neshvatljivo je da neko ko ima ogromne probleme u svojoj državi, nalazi vremena da se bavi funkcionisanjem pravosudnog sistema u BiH. Dodaje kako potreba predsjednika Vučića da podrži svog partnera ne smije da ugrozi stabilnost i mir u regionu te poremeti godinama teško rehabilitovane odnose Srbije i BiH.
“Istakao bih potrebu da tri konstitutivna naroda u BiH imaju jednak pristup pravdi, neopterećen nacionalnošću ili vjerskom pripadnošću. Kriminal nema boju kože, nacionalnost, vjeru, pa ga treba suzbijati svakodnevno, a ne treba se obazirati na bilo čije jalove prijetnje, jer raste svijest građana na čitavom Balkanu da je potrebno obezbijediti funkcionisanje pravde na efikasan način”, smatra on.
Dodik je ranije podnio krivičnu prijavu protiv tužioca Nedima Ćosića. Tada je naveo kako je to uradio jer je Ćosić podigao optužnicu zbog krivičnog djela ‘neizvršavanje odluka visokog predstavnika’, što je Dodik doživio kao pokušaj da se nanese šteta predsjedniku entiteta.
Predsjednik Republike Srpske već duže vrijeme promoviše ideje o odvajanju, razgraničenju, referendumu i otcjepljenju, u kojima je imao podršku Srpske napredne stranke (SNS) i Vučića, podsjeća pravnik i predsjednik Upravnog odbora Foruma za etničke odnose Dušan Janjić.
“Suočen sa krizom u Srbiji jer ovo je sada pobuna naroda protiv jedne vlasti, a to znači da ta njegova ideja svesrpskog jedinstva jeste bila planirana kao odgovor, prevencija, pobuna, ali sada ona ne radi, dakle više ona u Srbiji nije prihvatljiva ili nije tema”, kaže on.
Janjić pojašnjava da Vučićeve izjave prelaze granicu političkog te predstavljaju svrstavanje uz jednog čovjeka, jednu politiku i uz krug u Republici Srpskoj koja prati tu politiku. Janjić smatra da je Vučić uspješno vršio eutanaziju pravosuđa u Srbiji ličnim političkim uticajem.
“Neće ta izjava Vučićeva pomoći Dodiku, više će mu odmoći, a još više će doprinijeti ovom urušavanju podrške Vučića, ako je ima, a ima je u institucijama Evropske unije i pojedinim vladama, osim naravno Vlade Mađarske, koja jeste za otvorena prikrajanja granica”, kaže on.
Nedavno imenovani predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Sanin Bogunić na upit Detektora za komentar o Dodikovim pritiscima na državno pravosuđe kaže da Vijeće u ovom trenutku nema komentar.
Iz Suda BiH kažu da ne daju komentare o postupcima koji se vode pred Državnim sudom ali su naglasili da Sud “ne podliježe bilo kakvim i bilo čijim vanjskim uticajima, jer bi takav pokušaj predstavljao napad na nezavisnu poziciju Suda”.
Detektor je ranije pisao kako je Dodik uputio komentare i uvrede glavnom državnom tužiocu Milanku Kajganiću, tvrdeći da će “snositi posljedice” zbog procesa koji se protiv njega vodi u Sudu BiH.
“Sram ga bilo da uopšte hoda Republikom Srpskom i da dođe u Banjaluku. Al’ negdje ću mu možda oprostiti jer će mi pomoći da razbijem ovu BiH“, rekao je Dodik.
VSTV je uz kašnjenje od dvije sedmice reagovao na ove Dodikove izjave i osudio pritisak na Državno tužilaštvo.
Državno pravosuđe ranije je dvojici istaknutih javnih ličnosti zabranjivalo da komentarišu suđenje u kojem su optuženi, ali takvu zabranu nisu tražili za Dodika, koji prije i nakon svakog suđenja vrijeđa sudije i tužioce te daje komentare o svjedocima.
Sud BiH reagovao je ranije nakon što je Dodik javno u vezu doveo ratni zločin ubistva porodice Golubović na području Konjica sa sutkinjom u njegovom predmetu.
Iz Suda BiH su tada saopćili da je ovakva izjava napad na ugled, čast i profesionalnu karijeru sutkinje Uzunović. Dodali su i da je izjava netačna, neutemeljena i bazirana na osobnom mišljenju pojedinca te da se njom zanemaruju ranije utvrđene činjenice.
Profesor i stručnjak za ustavno pravo Nurko Pobrić upozorava da se radi o ozbiljnim prijetnjama ili prijetnji koja je usmjerena direktno prema sutkinji te da je ona u težem položaju od njega, jer će na nju vršiti pritisak, prema mišljenju Dodika – bošnjačka politička elita ili “političko Sarajevo” te određeni ljudi iz međunarodne zajednice.
“To je neviđeno, u smislu pritiska direktno na sud i na postupajućeg sudiju tako da je zaista situacija u najmanju ruku čudna i neizvjesna. Niko u ovoj državi ne može biti iznad zakona, iznad Ustava, bez obzira na funkciju koju obavlja. Presuda, kakva god ona bude, Tužilaštvo i optuženi, ako je neko od njih nezadovoljan, ima pravo žalbe. Dakle ovo će biti prvostepena, ne pravosnažna presuda. Ima pravo žalbe Apelacionom sudu pa na koncu i apelaciju Ustavnom sudu. Preuranjeno je govoriti kakva će biti presuda i šta će ona proizvesti jer ona kakva god bude, neće biti pravomoćna”, kaže on.
Advokat iz Srbije Vladimir Prijović slaže se da su Vučićeve izjave neprimjerene i jedna vrsta pritiska na rad pravosuđa ali da se više radi o političkim porukama nego stvarnom uticaju na rad suda.
“Ja nisam siguran da postoji domet takvih izjava koji bi uticao na rad pravosuđa, ali svakako te izjave kao takve jesu neprimjerene, po meni. Kao što ne bi bilo primjereno da bilo koji državnik iz regiona komentariše bilo kakve presude koje će donijeti i treba da se objave u srpskom pravosuđu, tako smatram da je neprimjereno i da se naš predsjednik izjašnjava u odnosu na potencijalne odluke sudova drugih država, bez obzira na to što je u pitanju Milorad Dodik i Republika Srpska, sa kojom imamo bratske odnose”, kaže Prijović.
U petak je Dodik nastavio sa reakcijama na najavljenu presudu te potvrdio da će se u utorak, dan prije presude, održati veliki miting u Banjoj Luci a u srijedu će zasjedati Narodna skupština. U nizu reakcija Dodik je najavio i moguće vraćanje Vojske Republike Srpske i još jednom najavio zabranu djelovanja državnog pravosuđa u Republici Srpskoj.
Izricanje presude Dodiku i Lukiću zakazano je za srijedu 26. februar.
Amerikanci i Rusi su dugo "iza kulisa" vodili razgovore o ratu u Ukrajini, kažu izvori Reutersa
Učesnici iz SAD i Rusije sastajali su se u Švicarskoj na nezvaničnim razgovorima o ratu u Ukrajini posljednjih mjeseci, uključujući i prošle nedjelje, rekla su tri izvora koja imaju saznanja o tom pitanju.
Iako učesnici imaju diplomatsko i bezbjednosno iskustvo, oni nisu vladini zvaničnici i za sada nije jasno da li su ih poslale njihove vlade, rekla su dva izvora. Izvori su odbili da identifikuju učesnike.
Izvori Reutersa su opisali razgovore kao sporedni kanal komunikacije i kontakata koji su se odvijali tokom prelaznog perioda nakon pobjede predsjednika SAD Donalda Trumpa na izborima 5. novembra.
Mali broj Trumpovih savjetnika bio je upoznat sa tim susretima, rekao je jedan od izvora, koji je imao direktna saznanja.
Mnogi drugi detalji ostaju nejasni, uključujući i to da li su Ukrajinci bili prisutni, kada su počeli susreti i šta je bilo na dnevnom redu sastanaka.
Ali održavanje neobjavljenih sastanaka naglašava da se iza kulisa odvijaju napori SAD i Rusije da se istraže načini za okončanje rata u Ukrajini uprkos skoro pa potpuno zamrznutim zvaničnim kontaktima pod administracijom Trumpovog prethodnika, bivšeg predsjednika Joea Bidena.
Trump, koji je na vlasti tek mjesec dana, preokrenuo je pristup SAD trogodišnjem sukobu u Ukrajini, direktno se angažujući sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i zalažući se za brz dogovor za okončanje rata.
U utorak su se najviši američki zvaničnici sastali sa ruskim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji, uključujući ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova.
Jedan od izvora opisao je pregovore u Švicarskoj kao diskusije "na sporednom kolosijeku" što je - diplomatskim jezikom rečeno - nezvanični dijalog usmjeren ka poboljšanju komunikacije i raspravi o maglovitim idejama, a ne rad na razvoju konkretnih prijedloga.
Savjet za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće, ukrajinska vlada i rusko Ministarstvo spoljnih poslova nisu odgovorili na zahtjeve Reutersa za komentar.
Ministarstvo spoljnih poslova Švicarske, pak, saopštilo je da se u toj zemlji redovno održavaju sastanci "iza kulisa" između strana uključenih u ukrajinski sukob i da je ono o njima obaviješteno.
Organizuju ih nedržavni akteri i ovi sastanci su omogućili razmjenu koja nije direktno uključivala vlade, navodi se u saopštenju.
"Ove aktivnosti pomažu da se održe diplomatski napori u vezi sa sukobom", saopštilo je Ministarstvo.
Dva izvora su rekla da se najmanje jedan susret dogodio u Ženevi tokom prošlonedjeljne Minhenske bezbjednosne konferencije, okupljanja međunarodnih političkih lidera i šefova bezbjednosti u tom njemačkom gradu.
Reuters je prošle godine izvijestio o odvojenim razgovorima u tajnosti 2023. i početkom 2024. godine, kada je Putin poslao signale da je spreman da razmotri prekid vatre u Ukrajini. Činilo se da na tim razgovorima ništa nije postignuto.
Historijski gledano, ovakvi razgovori pomagali su da se izgradi dijalog između duboko nepovjerljivih strana u nadi da bi bolja komunikacija mogla da dovede do diplomatskih pomaka.
Američki NBC je 2023. izvestio da su bivši zvaničnici američke nacionalne bezbjednosti vodili tajne razgovore sa Rusima za koje se vjeruje da su bliski Kremlju, pri čemu su se neki članovi na kraju sastali sa Lavrovom, ministrom spoljnih poslova.
Jedan od izvora je sugerisao da su ti razgovori možda velikim dijelom izgubili na značaju pošto su američki i ruski zvaničnici uspostavili zvanične kanale dijaloga posljednjih nedjelja.
