Sistem, prema riječima Kreso, počeo je slabiti onog trenutka kada je međunarodna zajednica odlučila pravosuđe predati u ruke domaćim ljudima.
Gledajući danas na to vrijeme, Kreso je uvjerenja da je riječ o slaboj procjeni iako se radilo o dobrim namjerama iz razloga što se pokazuje da su mnogi nedorasli izazovima sadašnjeg vremena da vode pravosuđe.
„Mislim da se i međunarodna zajednica ponovo mora energičnije uključiti probleme rješavanja i spasiti ono što se spasiti da”, kaže Kreso.
Kada je počela reforma pravosuđa 2001. godine, Kreso se vraća u pravosudni sektor, a tri godine poslije je imenovana za predsjednicu Suda BiH, gdje se zadržala narednih 12 godina.
Iz riječi nekadašnje prve žene Suda BiH proizilazi da su Visokm sudskom i tužilačkom vijeću potrebne zakonske i ljudske promjene.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće je je krovna nezavisna pravosudna institucija nadležna za nezavisno, nepristrasno i profesionalnoo pravosuđe.
Neopohdno je, kaže, mijenjati Zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću, krovnoj pravosudnoj instituciji u zemlji.
Važeći zakon, pojašnjava, članovima Vijeća nudi široke ovlasti koje se mogu zloupotrijebiti u slučajevima poput imenovanja sudija i tužilaca, ocjenjivana i dovođenja podobnih ljudi.
Nekadašnja predsjednica Suda BiH je iznijela svoje viđenje afere u kojoj se našao prvi čovjek Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milan Tegeltija.
Nedopustivo je, kaže, u kafani voditi bilo kakav razgovor o predmetima, a što je, kako smatra, bio razlog za raspravu među članovima Vijeća jer je riječ o kršenju etičkih normi.
„Nikome to nije palo napamet da pokuša razgovarati o tome. Naprotiv, svi su jednoglasno dali podršku”, kaže Kreso.
Ona kaže da sadašnji članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća vuku poteze zbog kojih se ne bi trebali nalaziti na tim pozicijama.
Na video snimku kojeg je objavio magazin Žurnal, Tegeltija se sastao sa biznismenom Nerminom Aleševićem i inspektorom SIPA-e Markom Pandžom. Alešević je nastojao preko Tegeltije ubrzati predmet u koji je uključen, a koji se vodi pred sarajevskim tužilaštvom.
Tegeltija je u kafani od Aleševića tražio detaljnije informacije: „Broj predmeta, ko je prijavljen. Ja ću vidjeti s Dalidom (tadašnja glavna tužiteljica Tužilaštva Kantona Sarajevo) šta je i kako je, pa ću ti onda moći reći.”
Za Tegeltiju i članove Vijeća sastanci u kafanama i razgovori o predmetima sasvim su prihvatljivi. Predsjednik Vijeća kaže da je to uradio kako bi saslušao Aleševićeve probleme i sve uveo u službenu proceduru.
Kreso je povukla paralelu sa slučajem nekadašnjeg glavnog tužioca Tužilaštva BiH koji je kažnjen smjenom sa pozicije zbog kontakata koji su neprimjereni.
„Barašin je disciplinski odgovarao što se u kafani sastao sa čovjekom za kojeg se sumnjalo da je švercer oružjem, a nije bilo nikakvog postupka protiv njega”, kaže bivša predsjednica Suda BiH.
U čitavom haosu, kako kaže, Kreso primjećuje i jednu pozitivnu stvar, a to su pojedinci poput sudija Suda BiH Branka Perića koji se bune protiv trenutnog stanja koje se „kosi sa svim principima časne struke”.
