U nastavku akcije „Pero“, koju vodi Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona zbog nezakonitog izdavanja fakultetskih i srednjoškolskih diploma, u Bihaću je izvršen i pretres kabineta koji koristi Topčagić.

„Osumjičenom se stavlja na teret da je koristeći svoj službeni položaj u maju ove godine korsteći svoj službeni uticaj i položaj pokušao uticati na ministra obrazovanja u Vladi USK da pokrene prekršajni postupak protiv Admira Hadžipašića i Centra za obrazovanje odraslih „Vita plus“ Cazin, čiji je vlasnik, i na taj način pokušao onemogućiti vođenje krivičnog postupka protiv osumnjičenih u prednetu „Pero“ koje se vodi zbog krivičnog djela organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja ili ovlaštenja. Međutim ministar je to odbio i o svemu obavijestio Tužilaštvo“, kazala je za Radio Slobodna Evropa Irena Marjanović, portparolka Tužilaštva USK.

Istvoremno pripadnici SIPA-e danas vrše i pretres u općini Cazin. Sumnja se da je osumnjičeni P.R., koji je ranije lišavan slobode u okviru ove akcije, nabavljao lažne dplome, kako bi ih pojedinci koristili za dobijanje općinskih poticaja.

Akcija „Pero“ pokrenuta je u novembru 2019. godine kada je u nekoliko bh. gradova uhapšeno više osoba povezanih s nezakonitim izdavanjem fakultetskih i srednjoškolskih diploma.

Ranije su, između ostalih, bili uhapšeni vlasik Visoke međunarodne škole „Vita Plus” Cazin i bivši delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Admir Hadžipašić, zastupnik u Skupštini USK Rasim Pajić i šef Osjeka za droge u MUP-u USK Alaga Čaušević.

„Istragom u ovom predmetu prvobitno je bilo obuhvaćeno 50 pravnih i fizičkih lica, ali će se ona proširiti i prema licima koja su nabavljala lažne doplome“, ističe Marjanović.

Prvoosumnjičeni Admir Hadžipašić trenutno je na slobodi, jer su istekli razlozi za određivanje mjere pritvora.

Ovaj potez dolazi samo nekoliko dana nakon katastrofalnog sastanka u Ovalnom kabinetu na kojem su se Trump i potpredsjednik JD Vance okomili na Zelenskog zbog onoga što su smatrali nedovoljnom zahvalnošću za više od 180 milijardi dolara koje su SAD izdvojile za vojnu pomoć i drugu pomoć Kijevu od početka ruske invazije 24. februara 2022.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je da je Trump fokusiran na postizanje mirovnog sporazuma i da želi da Zelenski bude "posvećen" tom cilju.

Zvaničnik je dodao da SAD "pauziraju i preispituju" svoju pomoć kako bi se "uvjerile da doprinosi rješenju". Zvaničnik je govorio pod uslovom anonmnosti.

Naredba će ostati na snazi dok Trump ne utvrdi da je Ukrajina pokazala posvećenost mirovnim pregovorima sa Rusijom, rekao je zvaničnik.

Zaustavljanje vojne pomoći dolazi nekih pet godina nakon što je Trump bio zabranio pomoć Ukrajini koju je odobrio Kongres, dok je pokušavao da izvrši pritisak na Zelenskog da pokrene istragu o Joeu Bidenu, tadašnjem demokratskom predsjedničkom kandidatu. To je dovelo do Trumpovog prvog opoziva.

Uoči izbora 2024, Trump je obećao brz završetak rata u Ukrajini, čak se jednom hvalio da bi mogao da zaustavi borbe za jedan dan. On je pokazao sve veće nezadovoljstvo Zelenskim zbog rata, dok je istovremeno izražavao uvjerenje da se ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, kome se dugo divio, može vjerovati da će održati mir ako se postigne primirje.

Trump je ranije u ponedjeljak kritikovao Zelenskog zbog sugestije da je kraj rata vjerovatno "još uvek veoma, veoma daleko". Zelenski je nagovijestio da će trebati vremena da se postigne dogovor o okončanju rata dok je pokušavao da ponudi pozitivan stav o odnosima SAD i Ukrajine nakon prošlonedjeljnog sastanka u Bijeloj kući.

"Ovo je najgora izjava koju je Zelenski mogao da da i Amerika to neće još dugo trpiti", rekao je Trump u postu na svojoj platformi Truth Social, odgovarajući na komentare koje je Zelenski dao novinarima kasno u nedjelju.

Trump se kasnije u ponedeljak na događaju u Bijeloj kući osvrnuo na komentare Zelenskog i rekao da je ukrajinski lider "bolje da nije u pravu u vezi sa tim".

Zelenski se kasnije oglasio na društvenim mrežama u pokušaju da dodatno objasni svoje razmišljanje. On se nije direktno osvrnuo na Trumpove komentare, ali je podvukao da je "veoma važno da pokušamo da naša diplomatija bude zaista suštinska kako bismo što prije okončali ovaj rat".

"Potreban nam je pravi mir, a Ukrajinci ga najviše žele jer rat uništava naše gradove i mesta", dodao je Zelenski. "Gubimo svoje ljude. Moramo da zaustavimo rat i da garantujemo bezbednost".

Očekivalo se da Trumpova administracija i ukrajinski zvaničnici potpišu sporazum tokom posjete Zelenskog prošle nedjelje koji bi SAD omogućio pristup kritičnim mineralima za Ukrajinu djelimično da bi se vratila SAD za pomoć koju su poslale Kijevu od početka rata. Bijela kuća je takav pakt navela kao način da se dugoročno učvrste američko-ukrajinski odnosi.

Vance je u intervjuu Seanu Hannityju iz Fox Newsa koji je emitovan u ponedjeljak uveče rekao da evropski saveznici Ukrajini čine "medvjeđu uslugu" time što ne vrše pritisak na Zelenskog da pronađe kraj rata.

"Mnogi naši evropski prijatelji ga uzdižu", rekao je Vance. "Kažu, znate - 'ti si borac za slobodu. Moraš da se boriš zauvijek'. Pa, boriti se zauvijek sa čime? Čijim novcem, čijom municijom i čijim životima?"

Demokrate: Stopiranje pomoći Ukrajini je opasno i nepromišljeno

Demokrate kažu da je pauziranje pomoći Ukrajini opasno i nepromišljeno.

Demokratski poslanik Brendan Boyle, koji je kopredsjedavajući Kongresnim EU kokusom, rekao je da je ta odluka "nepromišljena, neodbranjiva i direktna prijetnja našoj nacionalnoj bezbjednosti".

Bidenova administracija obezbijedila je Kijevu više od 66,5 milijardi dolara vojne pomoći i oružja od početka rata. Ostalo je nepotrošenim oko 3,85 milijardi dolara odobrenih sredstava od strane Kongresa za slanje dodatnog oružja u Ukrajinu iz postojećih američkih zaliha - suma na koju nije uticalo zamrzavanje inostrane pomoći koje je Trump uveo kada je prvi put preuzeo dužnost.

"Ovu pomoć je Kongres odobrio na dvopartijskoj osnovi — i republikanci i demokrate su priznali da je stajati uz Ukrajinu zalaganje za demokratiju i protiv Putinove agresije", naveo je Boyle u saopštenju. "Ipak, Trump, koji je više puta hvalio Putina i potkopavao naše saveznike, sada igra političke igre kroz kritičnu vojnu pomoć."

Demokratski poslanik Dan Goldman, koji je služio kao savjetnik demokrata u Predstavničkom domu u prvoj istrazi o opozivu Trumpa, rekao je da je pauziranje pomoći "još jedna iznuda" od Zelenskog.

"Ovo je sušta suprotnost miru kroz snagu", rekao je Goldman. "Umjesto toga, to je još jedna iznuda od predsjednika Zelenskog, nezakonito uskraćivanje pomoći kako bi predsjednik Zelenski pristao na dogovor o mineralima."

Trumpov savjetnik za nacionalnu bezbjednost rekao je da je stav Zelenskog tokom razgovora u Ovalnoj kancelariji u petak trebao da pokaže da li je on neko sa kim će američka administracija moći da se nosi u budućnosti.

"Da li je spreman, lično, politički, da pokrene svoju zemlju ka okončanju borbi", upitao je Mike Walz u ponedjeljak na Fox Newsu. "I može li i hoće li učiniti kompromise neophodnim?"

On je dodao još jedan sloj sumnje u podršku SAD jer su drugi Trumpovi saveznici visokog profila, uključujući predsjedavajućeg Predstavničkog doma Mikea Johnsona i senatora Lindsayja Grahama, sugerisali da odnos između Trumpa i Zelenskog postaje neodrživ.

Angela Stent, bivša nacionalna obaveštajna službenica za Rusiju i Evroaziju u Nacionalnom obavještajnom savjetu, rekla je da se Putinu vjerovatno ne žuri da okonča rat usred rascijepa između Trumpa i Zelenskog i između Evrope i SAD o budućem putu.

"On misli da Rusija pobjeđuje. ... I on misli da će kako vrijeme bude odmicalo Zapad biti sve više polomljen", rekla je Stent, viša saradnica na Institutu Brookings u Washingtonu.

Trump je u ponedjeljak sugerisao da nije odustao od ekonomskog pakta, nazvavši ga "velikim dogovorom". On je dodao da očekuje da će o dogovoru govoriti tokom svog obraćanja u utorak pred zajedničku sednicu Kongresa.

Zakonodavac Brian Fitzpatrick, republikanac koji je kopredsjedavajući Ukrajinskog poslaničkog kluba u Kongresu, razgovarao je ranije u ponedjeljak sa šefom kabineta Zelenskog Andrijem Jermakom o vraćanju na sto ugovora o pravima na mineralne sirovine.

Ključni senatori GOP-a (Republikanske partije) također su nagovijestili prije objavljivanja pauziranja pomoći da vide put za vraćanje odnosa SAD i Ukrajine na pravi put.

"Moramo da snizimo temperaturu", rekao je senator Thom Tillis, republikanac iz Sjeverne Karoline, "i da dođemo do sporazuma koji je ekonomski koristan i koji vodi računa o našim interesima, kao i interesima ukrajinskog naroda".

Novi razvoj događaja uslijedio je dva dana nakon eksplozivnog sastanka u Washingtonu između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskyyja u petak koji se pretvorio u intenzivnu konfrontaciju dok je američki lider naredio svom kolegi da napusti Bijelu kuću, a potencijalni sporazum između SAD-a i Ukrajine o rijetkim zemnim mineralima ostao je nepotpisan.

"Potrebno nam je veoma radikalno resetovanje", rekao je lord Peter Mandelson, britanski ambasador u Sjedinjenim Državama, za emisiju ABC "Ova sedmica". Nisu zakazani mirovni pregovori.

Mandelsonova procjena došla je kada je britanski premijer Keir Starmer sazvao grupu od više od deset evropskih lidera, zajedno sa Zelenskim, da obećaju svoju stalnu podršku u naoružanju ukrajinskim borcima čak i kada se SAD pokolebaju.

Starmer je, dok je sjedio pored Zelenskog i ispred zastava Ukrajine i evropskih naroda, rekao da je to "trenutak koji se dešava jednom u generaciji za bezbjednost Evrope i da svi moramo da se pojačamo".

"Nadam se da znate da smo svi uz vas i narod Ukrajine koliko god je potrebno, svi za ovim stolom", rekao je Starmer ukrajinskom lideru. "Moramo se dogovoriti o tome koji koraci proizlaze iz ovog sastanka da se uspostavi mir kroz snagu za dobrobit svih."

Međutim, Trump je u petak rekao Zelenskom da je dobrodošao da se vrati u Bijelu kuću "kada bude spreman za mir".

Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz, govoreći o Zelenskom, rekao je za CNN-ovu emisiju “State of the Union”: “Ono što nam nije bilo jasno je da li dijeli naš cilj da okončamo ovaj rat. Nije bilo jasno da je spreman da ide u mir.”

Waltz je rekao da će na kraju Rusija i Ukrajina morati napraviti pregovaračke ustupke kako bi postigli mirovni sporazum. „Biće svih mrkve i štapa da se ovo uradi“, rekao je.

Američki državni sekretar Marko Rubio također je naglasio važnost dolaska obje strane za pregovarački sto.

"Pokušavamo da okončamo rat," rekao je Rubio. "Ne možete okončati rat osim ako obje strane ne dođu za sto, počevši od Rusa. I to je poenta koju je predsjednik rekao. I moramo da učinimo sve što možemo da pokušamo da ih dovedemo za sto da vidimo da li je to uopšte moguće."

"Ne obećavam vam da je moguće", dodao je. “Ne kažem vam da je 90% vjerovatno. Kažem da je vjerovatnoća 0% ako ih ne dovedemo za pregovarački sto. I što prije svi ovdje odrastu i shvate da je ovo loš rat koji ide u lošem smjeru sa smrću i uništenjem i svim vrstama opasnosti koje ga okružuju, a koje bi mogle prerasti u širi sukob, to prije ljudi odrastu i shvate da mislim da ćemo moći više napredovati."

Starmer je rekao da su se Britanija, Francuska i Ukrajina dogovorile da rade na planu prekida vatre koji će biti predstavljen Sjedinjenim Državama. Neke evropske zemlje rekle su da su spremne poslati mirovne trupe u Ukrajinu kako bi pomogle u provedbi potencijalnog mirovnog sporazuma, ali trebaju SAD da pruže rezervnu vojnu podršku kako bi se suprotstavili Rusiji u slučaju da predsjednik Vladimir Putin pristane na prekid vatre, a zatim ga prekrši ili pokrene novu invaziju.

Trump je odbio slanje takve podrške SAD-u i rekao da vjeruje da će Putin ispoštovati svako rješenje rata na koje pristane.

Starmerov samit zasjenjen je izvanrednim sastankom u Ovalnoj kancelariji u petak koji se pretvorio u žestoku razmjenu, jer su Trump i američki potpredsjednik JD Vance napali Zelenskog, optužujući ga da je nezahvalan za podršku SAD u ratu.

Zelenskyy se u više navrata zahvalio Sjedinjenim Državama, njihovom glavnom ratnom dobrotvoru. Ponovo je to učinio na društvenim mrežama nakon sastanka u petak.

Uoči razgovora sa svojim evropskim kolegama, Starmer je rekao da je fokusiran na pokušaj ponovnog angažmana s Trumpom, Zelenskim i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, umjesto da "pojača retoriku".

"Sada smo se složili da će Ujedinjeno Kraljevstvo, zajedno s Francuskom i možda još jednom ili dvije države, raditi s Ukrajinom na planu za zaustavljanje borbi, a zatim ćemo o tom planu razgovarati sa Sjedinjenim Državama", rekao je Starmer za BBC. Starmer i Macron su razgovarali s Trumpom od petka.

Starmer je rekao da ne vjeruje Putinu, ali vjeruje Trumpu.

„Da li verujem Donaldu Trampu kada kaže da želi trajni mir? Odgovor na to je da”, rekao je.

Starmer je rekao da se vode "intenzivne rasprave" da se dobije sigurnosna garancija od SAD kao jedna od nekoliko komponenti za trajni mir.

"Ako treba da dođe do dogovora, ako treba da dođe do prekida borbi, onda se taj sporazum mora braniti, jer je najgori od svih ishoda da dođe do privremene pauze i onda ponovo dođe Putin", rekao je Starmer. “To se dešavalo u prošlosti, mislim da je to pravi rizik, i zato moramo osigurati da ako postoji dogovor, to je trajni dogovor, a ne privremena pauza.”

Samit u Londonu uključuje i lidere Francuske, Njemačke, Danske, Italije, Holandije, Norveške, Poljske, Španije, Kanade, Finske, Švedske, Češke.

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa i agencije France-Presse.

Hamas je optužio Izrael da pokušava poremetiti primirje i rekao da je njegova odluka o prekidu pomoći "jeftina iznuda, ratni zločin i eklatantan napad" na sporazum o primirju. Obje strane kažu da je prekid vatre okončan.

Prva faza prekida vatre, koja je uključivala povećanje humanitarne pomoći, istekla je u subotu. Dvije strane tek treba da pregovaraju o drugoj fazi, u kojoj je Hamas trebao osloboditi desetine preostalih talaca u zamjenu za izraelsko povlačenje i trajni prekid vatre.

Izraelski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman u skladu sa propisima, rekao je da je odluka o obustavi pomoći donijeta u koordinaciji sa Trumpovom administracijom.

Izrael kaže da novi prijedlog podržavaju SAD

Izrael je u nedjelju saopćio da podržava ono što je opisao kao prijedlog američkog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa da se produži prva faza primirja kroz Ramazan - muslimanski sveti mjesec posta koji je počeo tokom vikenda - i jevrejski praznik Pashe, koji se završava 20. aprila.

Prema tom prijedlogu, Hamas bi oslobodio polovinu talaca prvog dana, a ostatak kada se postigne sporazum o trajnom prekidu vatre, saopćeno je iz ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Hamas je upozorio da bi svaki pokušaj odgode ili otkazivanja postojećeg sporazuma o prekidu vatre imao "humanitarne posljedice" za taoce i ponovio da je jedini način da se oslobode provedba sporazuma i pregovaranje o drugoj fazi.

Hamas je rekao da je voljan osloboditi preostale taoce odjednom u Fazi 2, ali samo u zamjenu za oslobađanje još palestinskih zatvorenika, trajni prekid vatre i potpuno povlačenje izraelskih snaga.

Egipatski zvaničnik rekao je da Hamas i Egipat neće prihvatiti novi prijedlog koji ima za cilj vraćanje preostalih talaca bez okončanja rata. Zvaničnik je napomenuo da je sporazum pozvao dvije strane da počnu pregovore o Fazi 2 početkom februara.

Zvaničnik, koji nije bio ovlašten da izvještava medije i govorio je pod uvjetom anonimnosti, rekao je da posrednici pokušavaju riješiti spor. Nije bilo trenutačnog komentara iz Sjedinjenih Država ili Katara, koji su zajedno s Egiptom bili ključni posrednik s Hamasom.

Prekid vatre poremećen sporovima

U okviru prve, šestosedmične faze primirja, Hamas je oslobodio 25 izraelskih talaca i tijela osam drugih u zamjenu za oslobađanje skoro 2.000 Palestinaca koje je Izrael zatvorio. Izraelske snage koje su se povukle iz većine Gaze, a Izrael je dozvolio navalu humanitarne pomoći.

Ali prva faza je bila poremećena uzastopnim sporovima, pri čemu je svaka strana optuživala drugu za kršenje.

U izraelskim udarima ubijeno je desetine Palestinaca za koje je vojska rekla da su se približili njenim snagama ili ušli u područja kršenje primirja. Hamas je paradirao sa zarobljenicima - od kojih su neki bili iscrpljeni - pred gomilom u javnim spektaklima za koje su Izrael i Ujedinjene nacije rekli da su okrutni i ponižavajući.

Hamas je rekao da je obustava pomoći Izraela još jedan prekršaj, rekavši da bi se isporuke trebale nastaviti dok su strane pregovarale o drugoj fazi sporazuma.

Izrael je optužen za blokiranje pomoći tokom cijelog rata

Izrael je nametnuo potpunu opsadu Gaze u prvim danima rata, a kasnije ju je ublažio pod pritiskom SAD-a.

Agencije UN-a i humanitarne grupe optužile su Izrael da nije pružio dovoljno pomoći tokom 15 mjeseci rata, a Bidenova administracija ga je više puta pritiskala da učini više. Stručnjaci su u nekoliko navrata upozoravali da je glad u Gazi rasprostranjena i da postoji opasnost od gladi.

Međunarodni krivični sud saopćio je da postoji razlog za vjerovanje da je Izrael koristio "gladovanje kao metodu ratovanja", kada je prošle godine izdao nalog za hapšenje Netanyahua. Optužba je također ključna za slučaj Južne Afrike pred Međunarodnim sudom pravde koji optužuje Izrael za genocid.

Izrael je negirao optužbe i odbacio obje sudske akcije kao pristrasne protiv njega. Izrael kaže da je dozvolio ulazak dovoljno pomoći i okrivio je za nestašice, kako je rekao, nesposobnost UN-a da je distribuira. Također je optužio Hamas za izvlačenje pomoći.

Rat je počeo kada su teroristi predvođeni Hamasom upali u južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i uzevši 251 taoca. Hamas trenutno drži 59 talaca, od kojih se vjeruje da su 32 mrtva, nakon što je većinu ostalih oslobodio u dva sporazuma o prekidu vatre.

Izraelska ofanziva je ubila više od 48.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze. U njemu se navodi da su više od polovine ubijenih bile žene i djeca, ali se ne precizira koliko je poginulih bilo boraca.

Izraelsko bombardovanje i kopnene operacije razbile su velike površine pojasa do ruševina a vrhunac sukoba raselio je oko 90% stanovništva od 2,3 miliona Palestinaca. Rat je ostavio većinu stanovništva Gaze ovisnom o međunarodnoj pomoći za hranu i druge osnovne potrepštine.

Sporazum uključuje odredbe za suvlasništvo i upravljanje poslijeratnim fondom za obnovu Ukrajine, kojem će Ukrajina dodijeliti 50% budućih prihoda od prirodnih resursa zemlje.

Trump je sporazum o mineralima okarakterizirao kao vrstu "backstopa" umjesto sigurnosnih garancija u kojima SAD podržavaju evropske mirovne snage u Ukrajini nakon završetka rata s Rusijom.

„Moglo bi se reći da je to. Mislim da se niko neće igrati ako smo tamo sa puno radnika,” rekao je novinarima u četvrtak u Ovalnom kabinetu.

U sporazumu se navodi da će SAD zadržati "dugoročnu finansijsku posvećenost razvoju stabilne i ekonomski prosperitetne Ukrajine". Ne spominje se izravno na napore da se okonča ruska invazija na Ukrajinu ili o budućim sigurnosnim aranžmanima, osim jedne linije: “Vlada Sjedinjenih Američkih Država podržava napore Ukrajine da dobije sigurnosne garancije potrebne za uspostavljanje trajnog mira.”

Zelenskyy zna da treba potpisati kako bi Washington ostao na strani Kijeva, iako su konture sporazuma i dalje nejasne, rekao je Charles Kupchan, viši saradnik Vijeća za vanjske odnose.

„Je li ovo fond za vraćanje Sjedinjenim Državama za ekonomsku i vojnu pomoć koja je već stigla? Je li ovo fond za plaćanje Sjedinjenim Državama za buduće isporuke vojne i ekonomske pomoći?" rekao je za Glas Amerike. “Kakve obaveze Sjedinjene Države imaju prema Ukrajini kao posljedicu ovog sporazuma?”

Osim sporazuma o mineralima, Trump je bio nepovezan u pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi budućeg primirja između Ukrajine i Rusije - zahtjeva Francuske, Britanije i drugih NATO saveznika.

"Ne volim da pričam o očuvanju mira dok ne postignemo dogovor", rekao je Trump u četvrtak tokom zajedničke konferencije za novinare sa britanskim premijerom Kierom Starmerom u Beloj kući.

Prvi sastanak u Bijeloj kući

Trump i Zelenskyy su imali različite lične angažmane u prošlosti, ali u petak je njihov prvi angažman u Bijeloj kući. Ranije ovog mjeseca, razgovarali su telefonom, nakon Trumpovog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Od dolaska na funkciju, Trump je pojačao svoju kampanju pritiska na Ukrajinu, lažno tvrdeći da je Kijev započeo rat s Rusijom i nazivajući Zelenskog “diktatorom”.

U četvrtak se činilo da je Trump ublažio svoj stav. Na pitanje novinara da li i dalje vjeruje da je Zelenski diktator, Trump je odgovorio: „Jesam li to rekao? Ne mogu da vjerujem da sam to rekao.”

On je također ponovio tvrdnju da su SAD potrošile 350 milijardi dolara na ukrajinski rat - brojka koja nadmašuje iznos koji su zabilježili Ministarstvo odbrane i međuagencijska nadzorna grupa koja prati izdvajanja SAD za Ukrajinu.

U međuvremenu, Trump vodi direktne pregovore s Rusijom bez uključivanja Kijeva ili evropskih saveznika, braneći bilateralne interakcije tokom svoje konferencije za novinare u četvrtak kao "zdrav razum".

On je pregovore opisao kao "veoma napredne", ali je upozorio da postoji samo uzak prozor za postizanje dogovora za okončanje rata. Izrazio je uvjerenje da će Putin "održati svoju riječ" i da neće pokrenuti dalju agresiju na Ukrajinu ukoliko se postigne mirovni sporazum između Moskve i Kijeva.

Myroslava Gongadze i Kim Lewis dali su svoj doprinos ovom izvještaju.