Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva je saopšteno da je nakon izvršene provjere kvaliteta vakcine ‘Gam-COVID-Vac’ “utvrđeno da ispitani uzorak vakcine odgovara deklarisanom kvalitetu u pogledu ispitanih parametara”.

"S obzirom na navedeno stekli su se uslovi da se pokrene proces imunizacije stanovništva ovom vakcinom", navodi se u saopštenju.

Vakcine su iz Rusije na Aerodrom u Sarajevo stigle 1. februara. Njih je naručilo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske (RS, jedan od dva entiteta u BiH, drugi je Federacija BiH) i dovoljne su za imunizaciju hiljadu osoba.

Tek nakon četiri dana uvoznik vakcina, banjalučka firma ‘Krajinagroup’, podnijela je kompletnu carinsku dokumentaciju za uvoz vakcina.

Vakcine su sa sarajevskog aerodroma prevezene 5. februara u Krajinagroup. Istog dana je i Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH saopštila da su zaprimili uzorke vakcine ‘Sputnik V’, koje im je u Kontrolni laboratorij dostavio veleuvoznik Krajinagroup iz Banjaluke.

Nakon što je odobrena za imunizaciju, prve doze vakcine ‘Sputnik V’ trebao bi preuzeti Institut za javno zdravstvo RS.

U Institutu su za RSE u ponedjeljak 8. februara saopštili kao još nemaju odgovor na pitanje kakva je daljnja procedura nakon dobijanja dozvole za rusku vakcinu i kog datuma će početi vakcinisanje vakcinom ‘Sputnik V’ u Republici Srpskoj.

Medicinski časopis The Lancet objavio je u utorak, 2. februara, da ruska vakcina ‘Sputnik V’ protiv korona virusa pruža oko 92 posto zaštite protiv COVID-19.

Rusija je još u avgustu 2020. objavila da je državno zdravstveno regulatorno tijelo odobrilo vakcinu. Taj potez nije naišao na odobravanje izvan Rusije jer u tom periodu nisu bile završene ključne faze istraživanja.

Svjetska zdravstvena organizacija i i Evropska agencija za lijekove (EMA) nisu izdali dozvolu za uporebu Sputnjik V. Te dozvole za sada ima samo Pfizer/Biontech vakcina.

Sputnik V dosad je odobrilo 15 država, uključujući Argentinu, Mađarsku i Ujedinjene Arapske Emirate. Među tim državama je i Srbija, gdje je upotreba ove vakcine počela 6. januara.

Kako je na konferenciji za novinare 1. februara najavio entitetski ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, u Republiku Srpsku će doći još dva kontingenta po 100 hiljada vakcina, a prioritet pri vakcinisanju imaće zdravstveni radnici u Covid odjeljenjima, potom radnici i korisnici domova za stare, kao i osobe starije od 65 godina.

Republički štab za vanredne situacije RS dao je saglasnost da se za nabavku izdvoji više od sedam i po miliona eura, a kapaciteti za čuvanje vakcine su obezbijeđeni.

Insititut za javno zdravlje Republike Srpske nabavku 200 hiljada vakcina povjerio je banjalučkoj firmi “Krajinagroup”, i to u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja.

Institut je 3. februara firmi “Krajinagroup” dostavio tendersku dokumentaciju. Četiri dana nakon što je prvih 2000 doza vakcine stiglo na sarajevski aerodrom s firmom „Krajinagroup“ potpisan je ugovor vrijedan oko sedam miliona evra.

Prve vakcine koje su stigle u BiH, po narudžbi iz RS, će se čuvati u centralnom skladištu u Institutu za javno zdravstvo RS.

Njihova distribucija će se vršiti preko regionalnih centara, a Kancelarija UNICEF-a je obezbijedila i nove kapacitete za hladni lanac.

Od sredine februara, prema najavama iz Savjeta ministara BiH, trebala bi početi isporuka vakcina za Bosnu i Hercegovinu preko Globalne alijanse za vakcine (GAVI).

Broj doza vakcina proizvođača Biontech-Pfizer koje će BiH dobiti sredinom februara iznosi 23.400 doza, dok broj doza vakcine AstraZeneca/SKBIO koje će BiH primiti sredinom ili krajem februara iznosi od 153.600 do 259.200 doza.

Predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija (Savez nezavisnih socijaldemokrata, SNSD) podsjetio je 3. februara da BiH trenutno ima potpisane ugovore o nabavci vakcina za 40% stanovništva.

Istakao je da je proces nabavke vakcina počeo u junu 2020. godine, a vodili su ga entitetska ministarstva zdravstva i Odjeljenje za zdravlje Brčko Distrikta sa Ministarstvom civilnih poslova BiH.

"Imamo pismeno obavještenje da će najkasnije do sredine februara u BiH stići oko 27.000 Pfeizerovih vakcina i između 200.000 i 250.000 vakcina proizvođača Moderna", rekao je Tegeltija u odgovoru na poslaničko pitanje u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Ministarstvo civilnih poslova BiH je naručilo 1.232.000 doza kroz COVAX mehanizam, za 20 posto populacije putem Globalnog saveza za vakcine (GAVI)

Pored toga naručeno je i dodatnih 892.000 doza Pfizer i Moderna vakcina u okviru EU mehanizma.

Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS) su, 21. januara na odvojenim sjednicama, usvojile Plan vakcinacije protiv COVID-19.

Prema predviđanjima COVAX-a i pretpostavci dostupnosti, očekuju blizu 1,8 milijardi doza da budu dostupne za 92 države koje su u okviru ovog mehanizma, među kojima je i BiH.

„On želi da Ukrajinci dođu za pregovarački sto. Želimo da Ukrajinci imaju suverenu i nezavisnu državu. Mislimo da su se ukrajinske trupe borile veoma hrabro, ali mi smo ovdje na tački u kojoj ni Evropa ni Sjedinjene Države ni Ukrajinci ne mogu da nastave ovaj rat beskonačno”, kazao je novinarima potpredsjednik SAD JD Vance.

Na pitanje da li je u ovom trenutku moguće postići dogovor o mineralima sa Ukrajinom, Vance ističe da se dogovor može postići i da on misli da je predsjednik Trump i dalje tome posvećen.

„Dogovor o mineralima je zaista važan dio predsjednikove politike. Pod jedan, američki narod mora dobiti neku otplatu za nevjerovatnu finansijsku pomoć koju smo poslali ovoj zemlji. Velik dio pomoći koju su Evropljani poslali došla je u obliku novca koji im se vraća. Stvarno je smiješno, i iskreno, uvreda za američki narod, da Evropljani dobijaju bolji sporazum nego američki narod”, istakao je Vance.

S obzirom da se čini kako se pritisak vrši samo na Ukrajinu, na pitanje novinarke ukrajinskog servisa Glasa Amerike Kateryne Lisunove da li se očekuju dodatne sankcije ili neki drugi koraci prema Rusiji kako bi se izvršio pritisak na obje strane da započnu pregovore, Vance ističe da su brojne sankcije već stavljene Rusima.

„Vjerujemo da je u najboljem interesu Rusije, ali i Ukrajine i Sjedinjenih Država da se ovaj sukob privede kraju. Dakle, vjerujemo u vršenje pritiska na sve, da se zaustavi ubijanje, jer to je politika predsjednika i to je ono što je u najboljem interesu američkog naroda”, odgovorio je Vance.

On je istakao kako misli da je najvažnija stvar, i da je to mišljenje mnogih ljudi, da predsjednik Zelenski treba javno reći da je posvećen miru.

„Međutim, nije bitno šta se javno govori, Ukrajinci trebaju privatno doći i nama kazati: 'To nam treba. To je ono što želimo. Ovako ćemo učestvovati u procesu okončanja ovog sukoba. To je najvažnije, a taj nedostatak privatnog angažmana je ono što nas najviše brine”, zaključio je Vance.

Novi razvoj događaja uslijedio je dva dana nakon eksplozivnog sastanka u Washingtonu između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskyyja u petak koji se pretvorio u intenzivnu konfrontaciju dok je američki lider naredio svom kolegi da napusti Bijelu kuću, a potencijalni sporazum između SAD-a i Ukrajine o rijetkim zemnim mineralima ostao je nepotpisan.

"Potrebno nam je veoma radikalno resetovanje", rekao je lord Peter Mandelson, britanski ambasador u Sjedinjenim Državama, za emisiju ABC "Ova sedmica". Nisu zakazani mirovni pregovori.

Mandelsonova procjena došla je kada je britanski premijer Keir Starmer sazvao grupu od više od deset evropskih lidera, zajedno sa Zelenskim, da obećaju svoju stalnu podršku u naoružanju ukrajinskim borcima čak i kada se SAD pokolebaju.

Starmer je, dok je sjedio pored Zelenskog i ispred zastava Ukrajine i evropskih naroda, rekao da je to "trenutak koji se dešava jednom u generaciji za bezbjednost Evrope i da svi moramo da se pojačamo".

"Nadam se da znate da smo svi uz vas i narod Ukrajine koliko god je potrebno, svi za ovim stolom", rekao je Starmer ukrajinskom lideru. "Moramo se dogovoriti o tome koji koraci proizlaze iz ovog sastanka da se uspostavi mir kroz snagu za dobrobit svih."

Međutim, Trump je u petak rekao Zelenskom da je dobrodošao da se vrati u Bijelu kuću "kada bude spreman za mir".

Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz, govoreći o Zelenskom, rekao je za CNN-ovu emisiju “State of the Union”: “Ono što nam nije bilo jasno je da li dijeli naš cilj da okončamo ovaj rat. Nije bilo jasno da je spreman da ide u mir.”

Waltz je rekao da će na kraju Rusija i Ukrajina morati napraviti pregovaračke ustupke kako bi postigli mirovni sporazum. „Biće svih mrkve i štapa da se ovo uradi“, rekao je.

Američki državni sekretar Marko Rubio također je naglasio važnost dolaska obje strane za pregovarački sto.

"Pokušavamo da okončamo rat," rekao je Rubio. "Ne možete okončati rat osim ako obje strane ne dođu za sto, počevši od Rusa. I to je poenta koju je predsjednik rekao. I moramo da učinimo sve što možemo da pokušamo da ih dovedemo za sto da vidimo da li je to uopšte moguće."

"Ne obećavam vam da je moguće", dodao je. “Ne kažem vam da je 90% vjerovatno. Kažem da je vjerovatnoća 0% ako ih ne dovedemo za pregovarački sto. I što prije svi ovdje odrastu i shvate da je ovo loš rat koji ide u lošem smjeru sa smrću i uništenjem i svim vrstama opasnosti koje ga okružuju, a koje bi mogle prerasti u širi sukob, to prije ljudi odrastu i shvate da mislim da ćemo moći više napredovati."

Starmer je rekao da su se Britanija, Francuska i Ukrajina dogovorile da rade na planu prekida vatre koji će biti predstavljen Sjedinjenim Državama. Neke evropske zemlje rekle su da su spremne poslati mirovne trupe u Ukrajinu kako bi pomogle u provedbi potencijalnog mirovnog sporazuma, ali trebaju SAD da pruže rezervnu vojnu podršku kako bi se suprotstavili Rusiji u slučaju da predsjednik Vladimir Putin pristane na prekid vatre, a zatim ga prekrši ili pokrene novu invaziju.

Trump je odbio slanje takve podrške SAD-u i rekao da vjeruje da će Putin ispoštovati svako rješenje rata na koje pristane.

Starmerov samit zasjenjen je izvanrednim sastankom u Ovalnoj kancelariji u petak koji se pretvorio u žestoku razmjenu, jer su Trump i američki potpredsjednik JD Vance napali Zelenskog, optužujući ga da je nezahvalan za podršku SAD u ratu.

Zelenskyy se u više navrata zahvalio Sjedinjenim Državama, njihovom glavnom ratnom dobrotvoru. Ponovo je to učinio na društvenim mrežama nakon sastanka u petak.

Uoči razgovora sa svojim evropskim kolegama, Starmer je rekao da je fokusiran na pokušaj ponovnog angažmana s Trumpom, Zelenskim i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, umjesto da "pojača retoriku".

"Sada smo se složili da će Ujedinjeno Kraljevstvo, zajedno s Francuskom i možda još jednom ili dvije države, raditi s Ukrajinom na planu za zaustavljanje borbi, a zatim ćemo o tom planu razgovarati sa Sjedinjenim Državama", rekao je Starmer za BBC. Starmer i Macron su razgovarali s Trumpom od petka.

Starmer je rekao da ne vjeruje Putinu, ali vjeruje Trumpu.

„Da li verujem Donaldu Trampu kada kaže da želi trajni mir? Odgovor na to je da”, rekao je.

Starmer je rekao da se vode "intenzivne rasprave" da se dobije sigurnosna garancija od SAD kao jedna od nekoliko komponenti za trajni mir.

"Ako treba da dođe do dogovora, ako treba da dođe do prekida borbi, onda se taj sporazum mora braniti, jer je najgori od svih ishoda da dođe do privremene pauze i onda ponovo dođe Putin", rekao je Starmer. “To se dešavalo u prošlosti, mislim da je to pravi rizik, i zato moramo osigurati da ako postoji dogovor, to je trajni dogovor, a ne privremena pauza.”

Samit u Londonu uključuje i lidere Francuske, Njemačke, Danske, Italije, Holandije, Norveške, Poljske, Španije, Kanade, Finske, Švedske, Češke.

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa i agencije France-Presse.

Hamas je optužio Izrael da pokušava poremetiti primirje i rekao da je njegova odluka o prekidu pomoći "jeftina iznuda, ratni zločin i eklatantan napad" na sporazum o primirju. Obje strane kažu da je prekid vatre okončan.

Prva faza prekida vatre, koja je uključivala povećanje humanitarne pomoći, istekla je u subotu. Dvije strane tek treba da pregovaraju o drugoj fazi, u kojoj je Hamas trebao osloboditi desetine preostalih talaca u zamjenu za izraelsko povlačenje i trajni prekid vatre.

Izraelski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman u skladu sa propisima, rekao je da je odluka o obustavi pomoći donijeta u koordinaciji sa Trumpovom administracijom.

Izrael kaže da novi prijedlog podržavaju SAD

Izrael je u nedjelju saopćio da podržava ono što je opisao kao prijedlog američkog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa da se produži prva faza primirja kroz Ramazan - muslimanski sveti mjesec posta koji je počeo tokom vikenda - i jevrejski praznik Pashe, koji se završava 20. aprila.

Prema tom prijedlogu, Hamas bi oslobodio polovinu talaca prvog dana, a ostatak kada se postigne sporazum o trajnom prekidu vatre, saopćeno je iz ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Hamas je upozorio da bi svaki pokušaj odgode ili otkazivanja postojećeg sporazuma o prekidu vatre imao "humanitarne posljedice" za taoce i ponovio da je jedini način da se oslobode provedba sporazuma i pregovaranje o drugoj fazi.

Hamas je rekao da je voljan osloboditi preostale taoce odjednom u Fazi 2, ali samo u zamjenu za oslobađanje još palestinskih zatvorenika, trajni prekid vatre i potpuno povlačenje izraelskih snaga.

Egipatski zvaničnik rekao je da Hamas i Egipat neće prihvatiti novi prijedlog koji ima za cilj vraćanje preostalih talaca bez okončanja rata. Zvaničnik je napomenuo da je sporazum pozvao dvije strane da počnu pregovore o Fazi 2 početkom februara.

Zvaničnik, koji nije bio ovlašten da izvještava medije i govorio je pod uvjetom anonimnosti, rekao je da posrednici pokušavaju riješiti spor. Nije bilo trenutačnog komentara iz Sjedinjenih Država ili Katara, koji su zajedno s Egiptom bili ključni posrednik s Hamasom.

Prekid vatre poremećen sporovima

U okviru prve, šestosedmične faze primirja, Hamas je oslobodio 25 izraelskih talaca i tijela osam drugih u zamjenu za oslobađanje skoro 2.000 Palestinaca koje je Izrael zatvorio. Izraelske snage koje su se povukle iz većine Gaze, a Izrael je dozvolio navalu humanitarne pomoći.

Ali prva faza je bila poremećena uzastopnim sporovima, pri čemu je svaka strana optuživala drugu za kršenje.

U izraelskim udarima ubijeno je desetine Palestinaca za koje je vojska rekla da su se približili njenim snagama ili ušli u područja kršenje primirja. Hamas je paradirao sa zarobljenicima - od kojih su neki bili iscrpljeni - pred gomilom u javnim spektaklima za koje su Izrael i Ujedinjene nacije rekli da su okrutni i ponižavajući.

Hamas je rekao da je obustava pomoći Izraela još jedan prekršaj, rekavši da bi se isporuke trebale nastaviti dok su strane pregovarale o drugoj fazi sporazuma.

Izrael je optužen za blokiranje pomoći tokom cijelog rata

Izrael je nametnuo potpunu opsadu Gaze u prvim danima rata, a kasnije ju je ublažio pod pritiskom SAD-a.

Agencije UN-a i humanitarne grupe optužile su Izrael da nije pružio dovoljno pomoći tokom 15 mjeseci rata, a Bidenova administracija ga je više puta pritiskala da učini više. Stručnjaci su u nekoliko navrata upozoravali da je glad u Gazi rasprostranjena i da postoji opasnost od gladi.

Međunarodni krivični sud saopćio je da postoji razlog za vjerovanje da je Izrael koristio "gladovanje kao metodu ratovanja", kada je prošle godine izdao nalog za hapšenje Netanyahua. Optužba je također ključna za slučaj Južne Afrike pred Međunarodnim sudom pravde koji optužuje Izrael za genocid.

Izrael je negirao optužbe i odbacio obje sudske akcije kao pristrasne protiv njega. Izrael kaže da je dozvolio ulazak dovoljno pomoći i okrivio je za nestašice, kako je rekao, nesposobnost UN-a da je distribuira. Također je optužio Hamas za izvlačenje pomoći.

Rat je počeo kada su teroristi predvođeni Hamasom upali u južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i uzevši 251 taoca. Hamas trenutno drži 59 talaca, od kojih se vjeruje da su 32 mrtva, nakon što je većinu ostalih oslobodio u dva sporazuma o prekidu vatre.

Izraelska ofanziva je ubila više od 48.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze. U njemu se navodi da su više od polovine ubijenih bile žene i djeca, ali se ne precizira koliko je poginulih bilo boraca.

Izraelsko bombardovanje i kopnene operacije razbile su velike površine pojasa do ruševina a vrhunac sukoba raselio je oko 90% stanovništva od 2,3 miliona Palestinaca. Rat je ostavio većinu stanovništva Gaze ovisnom o međunarodnoj pomoći za hranu i druge osnovne potrepštine.

Sporazum uključuje odredbe za suvlasništvo i upravljanje poslijeratnim fondom za obnovu Ukrajine, kojem će Ukrajina dodijeliti 50% budućih prihoda od prirodnih resursa zemlje.

Trump je sporazum o mineralima okarakterizirao kao vrstu "backstopa" umjesto sigurnosnih garancija u kojima SAD podržavaju evropske mirovne snage u Ukrajini nakon završetka rata s Rusijom.

„Moglo bi se reći da je to. Mislim da se niko neće igrati ako smo tamo sa puno radnika,” rekao je novinarima u četvrtak u Ovalnom kabinetu.

U sporazumu se navodi da će SAD zadržati "dugoročnu finansijsku posvećenost razvoju stabilne i ekonomski prosperitetne Ukrajine". Ne spominje se izravno na napore da se okonča ruska invazija na Ukrajinu ili o budućim sigurnosnim aranžmanima, osim jedne linije: “Vlada Sjedinjenih Američkih Država podržava napore Ukrajine da dobije sigurnosne garancije potrebne za uspostavljanje trajnog mira.”

Zelenskyy zna da treba potpisati kako bi Washington ostao na strani Kijeva, iako su konture sporazuma i dalje nejasne, rekao je Charles Kupchan, viši saradnik Vijeća za vanjske odnose.

„Je li ovo fond za vraćanje Sjedinjenim Državama za ekonomsku i vojnu pomoć koja je već stigla? Je li ovo fond za plaćanje Sjedinjenim Državama za buduće isporuke vojne i ekonomske pomoći?" rekao je za Glas Amerike. “Kakve obaveze Sjedinjene Države imaju prema Ukrajini kao posljedicu ovog sporazuma?”

Osim sporazuma o mineralima, Trump je bio nepovezan u pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi budućeg primirja između Ukrajine i Rusije - zahtjeva Francuske, Britanije i drugih NATO saveznika.

"Ne volim da pričam o očuvanju mira dok ne postignemo dogovor", rekao je Trump u četvrtak tokom zajedničke konferencije za novinare sa britanskim premijerom Kierom Starmerom u Beloj kući.

Prvi sastanak u Bijeloj kući

Trump i Zelenskyy su imali različite lične angažmane u prošlosti, ali u petak je njihov prvi angažman u Bijeloj kući. Ranije ovog mjeseca, razgovarali su telefonom, nakon Trumpovog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Od dolaska na funkciju, Trump je pojačao svoju kampanju pritiska na Ukrajinu, lažno tvrdeći da je Kijev započeo rat s Rusijom i nazivajući Zelenskog “diktatorom”.

U četvrtak se činilo da je Trump ublažio svoj stav. Na pitanje novinara da li i dalje vjeruje da je Zelenski diktator, Trump je odgovorio: „Jesam li to rekao? Ne mogu da vjerujem da sam to rekao.”

On je također ponovio tvrdnju da su SAD potrošile 350 milijardi dolara na ukrajinski rat - brojka koja nadmašuje iznos koji su zabilježili Ministarstvo odbrane i međuagencijska nadzorna grupa koja prati izdvajanja SAD za Ukrajinu.

U međuvremenu, Trump vodi direktne pregovore s Rusijom bez uključivanja Kijeva ili evropskih saveznika, braneći bilateralne interakcije tokom svoje konferencije za novinare u četvrtak kao "zdrav razum".

On je pregovore opisao kao "veoma napredne", ali je upozorio da postoji samo uzak prozor za postizanje dogovora za okončanje rata. Izrazio je uvjerenje da će Putin "održati svoju riječ" i da neće pokrenuti dalju agresiju na Ukrajinu ukoliko se postigne mirovni sporazum između Moskve i Kijeva.

Myroslava Gongadze i Kim Lewis dali su svoj doprinos ovom izvještaju.