Povod je ubistvo tridesetdvogodišnje Edine Odobašić iz Bihaća (sjeverozapad BiH) koju je suprug ubio u centru tog grada 11. oktobra.
U većini gradova je organizovana šetnja, dok su se u ostalim žene okupile na centralnim trgovima.
Građanke Bosne i Hercegovine traže uvođenje femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte, hitno usklađivanje krivičnih zakona s Istambulskom konvencijom (Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici), osiguravanje prevencije i zaštite od nasilja nad ženama kroz nadležne institucije.
U nevladinoj organizaciji "Ženska mreža BiH" kažu kako im je cilj da izraze otpor prema nasilju i da traže reakcije nadležnih.
"Mi moramo biti glasne i govoriti u ime svih tih ubijenih žena, dugujemo im barem to, a dugujemo to i svim ženama koje su na bilo koji način izložene riziku da budu ubijene i da sve zajedno u Bosni i Hercegovini vrištimo tu tišinu, kako bi krik bio što jači", kaže Selma Hadžihalilović iz udruženja "Ženska mreža BiH".
Enisa Raković iz udruženja "Glas žene" ističe da žene u BiH više neće šutjeti.
"Mi žene Bosne i Hercegovine smo se ujedinile da dignemo svoj glas i da tražimo od donosioca odluka da izmijene zakonodavstvo, da femicid uvrste u zakon i da primjenjuju Istanbulsku konvenciju koja jeste potpisana, ali se ona ne primjenjuje", kaže Raković.
Šta je femicid?
Femicid je zločin iz mržnje nad osobama ženskog spola motivisan spolom žrtve i osjećajem nadmoći, nije pravno definisan u pravosuđu Bosne i Hercegovine. Počinioci ubistava se procesuiraju prema odredbama krivičnog zakonodavstva kojima su regulisane različite vrste ubistava
Jedinstvena statistika o broju femicida i nasilju nad ženama u BiH ne postoji.
Prema podacima Agencije za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine, koja je prikupljala podatke od pravosudnih institucija i nevladinih organizacija, od 2015. do danas je ubijeno više od 60 žena.
U Agenciji navode i da prema podacima iz 2021. godine, svaka treća žena je žrtva nasilja, a svaka druga starija od 15 godina doživjela je neki oblik psihičkog, ekonomskog ili fizičkog maltretiranja.
Na osnovu Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, Istanbulskom konvencijom, čiji je potpisnik i BiH, formiran je državni Odbor za praćenje provođenja i izvještavanje po Istanbulskoj konvenciji i femicidu u BiH.
Međutim, tu ne učestvuju predstavnici entiteta Republike Srpske, jer smatraju da je praćenje i provođenja Istanbulske konvencije u nadležnosti entiteta.
Istanbulska konvencija ima za cilj zaštitu žena od svih vidova nasilja i sprečavanje, procesuiranje i eliminiranje nasilja nad ženama i nasilja u porodici.
Konvencijom se želi dati doprinos suzbijanju svih oblika diskriminacije nad ženama i promoviranje suštinske jednakosti između žena i muškaraca, uključujući i osnaživanje žena. Jedna od obaveza zemalja članica Vijeća Evrope, potpisnica Konvencije jeste poduzimanje neophodnih zakonodavnih, odnosno drugih mjera za prevenciju svih oblika nasilja.
Istanbulska konvencija je u BiH stupila na snagu 2014. godine.
Na teritoriji Bosne i Hercegovine postoji osam sigurnih kuća sa ukupno 200 raspoloživih mjesta za žene i djecu žrtve nasilja.
U Bosni i Hercegovini nasilje se može prijaviti na SOS ženski telefon - 033 222 000, policija – 122, SOS u Federaciji BiH - 1265 i RS-u - 1264.
