Bosna i Hercegovina je u zadnjoj sedmici maja zauzimala drugo mjesto u svijetu po smrtnosti od posljedica korona virusa na milion stanovnika, podaci su web stranice worldometers.info.
Iako BiH već nekoliko sedmica bilježi povoljniju epidemiološku situaciju kada je u pitanju širenje virusa, jer broj novooboljelih na dnevnom nivou pada ispod 200, broj smrtnih slučajeva i dalje je poprilično visok.
Na osnovu ukupnog broja registrovanih slučajeva COVID-19 od početka pandemije, smrtnost u Republici Srpskoj iznosi 5,71%, u FBiH iznosi 3,91%, a u Brčko Distriku 4.90%.
Jelena Đaković Dević, epidemiologinja Instituta za javno zdravstvo RS u izjavi za Glas Amerike ističe da obično prvo raste broj oboljelih na nivou populacije, pa broj hospitalizovanih lica i na kraju broj smrtnih slučajeva, a isto se dešava i kada dolazi do stabilizacije situacije.
„Nakon što počne opadati broj hospitalizovanih lica, tek na kraju, najsporije, pada broj smrtnih slučajeva i to je zapravo trenutno razlog što i dalje bilježimo smrtnost na dnevnom nivou“, objašnjava ona.
Prema njenim riječima, postoji više faktora koji generalno mogu uticati na visoku stopu smrtnosti.
„Od organizacije zdravstvenog sistema, terapijskih modaliteta liječenja do stepena razvoja same zemlje ili zdravstvenog stanja njenog stanovništva. Epidemija još uvijek traje i rezultati vezano za smrtnost će se analizirati tek kada epidemija završi. Tad ćemo zaista moći govoriti o nekom poređenju, kako sa regionom, tako i sa zemljama u svijetu“, objašnjava ona.
Njen kolega iz Federacije BiH prim. dr Ednan Drljević, član Kriznog štaba Kantona Sarajevo i infektolog u Općoj bolnici Abdulah Nakaš u Sarajevu, nedavno je izjavio da je vrijeme za neke podrobne i tačne analize tek ispred nas i da će se analiza smrtnosti morati proučavati na jedan sigurno detaljniji način.
„Ovo je još uvijek na neki način paušalno i od samog starta pandemije prijavljuju se svi smrtni slučajevi koji su bili pozitivni na koronu. Jedini indikator nam je PCR test te klinička slika, koja može biti raznolika. U svakom slučaju, da postoje analize imali bismo daleko kvalitetniju procjenu, s kojom bismo mogli reći sa 100-postotnom sigurnošću da je neko umro od korone“, rekao je Drljević za Radio Slobodna Evropa.
On je, takođe, u prethodnom periodu naglašavao da na porast smrtnosti u BiH, utiče neadekvatan zdravstveni sistem, ali i otvorenost granica, što omogućava da u zemlju ulaze novi sojevi virusa bez ikakave kontrole.
Upozorio je i da BiH nije spremna za novi četvrti val, jer se indijski soj širi mnogo brže od britanskog, koji je u prethodnom periodu uticao na porast broja oboljelih,pa tako i smrtnih slučajeva.
„Apeliram na građanstvo da izvrši pritisak na Ministarstvo civilnih poslova da zabrani ulazak u BiH svim onima koji nisu primili dvije vakcine i koji nemaju potvrdu negativnog PCR testa starijeg od dva dana“, rekao je Drljević u utorak u izjavi za BHRT.
On je istakao da sa ovako krhkim zdravstvenim sistemom ulazimo u drugu godinu borbe sa virusom i da moramo učiniti sve da spriječimo njegovo širenje.
Ovakva upozorenja zdravstvenih stručnjaka dolazila su i prije drugog talasa koji je BiH pogodio u oktobru 2020. godine kada je broj zaraženih u prosjeku iznosio preko 950 slučajeva dnevno. A novi sojevi virusa, britanski i južno-afrički, doveli su do trećeg talasa pandemije početkom marta ove godine, kada je BiH bilježila i do 1500 novozaraženih dnevno, a dospjela je i u sam vrh svjetskih statistika po smrtnosti od korona virusa.
Epidemiologinja Đaković Dević, takođe, poziva na oprez zbog pojave novih sojeva virusa u svijeta, poput indijske varijante, koji mogu naredni period učiniti nesigurnim i neizvjesnim.
„Epidemiološka situacija je trenutno povoljnija u odnosu na prethodni period i nadam se da će nam stabilizacija donijeti relaksiranije ljeto. Vidjećemo kako će se situacija s indijskim virusom razvijati. Još uvijek nemamo kompletne naučne podatke o karakteristikama samog soja, ali bojazan i potencijalna opasnost uvijek postoje. Svakako da su prisutni i faktori koji nam idu u prilog, u smislu samog procesa imunizacije, zbog kojeg naredni period možemo posmatrati optimističnije ali sve treba uzimati sa oprezom, upravo zbog ovih novih sojeva koji mogu izazvati dodatne probleme“, kaže ona za Glas Amerike.
Čekajući na vakcine
Iako zdravstveni stručnjaci mnogo nade polažu u imunizaciju stanovništva, bh. vlasti nisu uspjele pronaći adekvatne mehanizma za pravovremenu nabavku veće količine vakcina, zbog čega bi brojni stanovnici BiH novi talas pandemije mogli dočekati nezaštićeni.
Prvom dozom vakcine protiv koronavirusa vakcinisano je 2,59% ljudi, dok je revakcinaciju završilo tek 0,88% građana Bosne i Hercegovine.
Naučnici naglašavaju da kraj pandemije nećemo moći očekivati dok ne budemo imali dovoljno vakcina i postignemo imunizaciju velike proporcije stanovništva. Procjene Svjetske zdravstvene organizacije su da će između 65 i 70 posto ljudi morati da bude imuno prije nego što se prekine prenošenje i postigne tzv. imunitet krda.
S tim se slaže i infektolog Drljević, koji je napomenuo da nam je jedina šansa u borbi protiv korona virusa masovna imunizacija. Međutim, ona u BiH još nije ozbiljno počela.
Mnoge zemlje već su na putu da postignu značajnu masovanu imunizaciju stanovništva. Prvu dozu vakcine protiv COVID-19 u Sjedinjenim Državama, 14. decembra primila je medicinska sestra iz New Yorka. Od tada je više od polovine odraslih građana Sjedinjenih Država u potpunosti vakcinisano.
Velika Britanija je prva počela sa vakcinacijom još 8. decembra, dok je masovna vakcinacija u svim dijelovima Rusije započela 15. decembra. Većina evropskih zemalja proces vakcinacije započela je 26.decembra, a Srbija je 24. decembra postala prva zemlja na Balkanu koja je krenula s vakcinacijom. Do sada je oko 40,8 posto njenih građana vakcinisano protiv korona virusa, dok je i drugu dozu vakcine primilo 32,74 posto punoljetnih.
U Republici Srpskoj vakcinacija je počela 12. februara, a prve doze primili su zdravstveni radnici. Vakcinacija njihovih kolega u FBiH počela je tek 10. marta.
Rascjepkan i neefikasan zdravstveni sistem
Prvi slučaj korona virusa u BiH zabilježen je 5. marta u Banja Luci. Od tada je potvrđeno 203.658 slučajeva zaraženih osoba od čega se oporavilo 173.487, a preminulo 9.184 stanovnika Bosne i Hercegovine.
Nesposobnost vladajućih struktura da adekvatno odgovore na izazove pandemije, opšte zdravstveno stanje stanovništva, ali i komplikovan i neefikasan zdravstveni sistem na nivou države, prema mnogim stručnjacima, faktori su zbog kojih BiH bilježi crne statistike.
Iako je više puta najavljivana, reforma zdravstvenog sistema nikada nije provedena u potpunosti u Bosni i Hercegovini. Pandemiju korona virusa zemlja sa zvanično nešto više od 3.5 miliona stanovnika dočekala je sa zdravstvom podijeljenim na 13 nivoa: entitetskim, nivou distrikta i deset kantona, a svaki od ovih nivoa ima svoje zakone, fondove i ministre.
