Izdvojeno
U BiH otkriven gama soj korona virusa
U Bosni i Hercegovini kod stranog državljanina otkriven je gama soj korona virusa, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Teufik Goletić šef Laboratorije za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja Veterinarskog fakulteta u Sarajevu gde je ovaj soj i sekvencioniran.
Riječ je o takozvanom “brazilskom soju” korona virusa, a uzorak je uzet 5. jula u saradnji pomenute sarajevske laboratorije sa partnerskom laboratorijom Zavoda za mikrobiologiju i molekularnu dijagnostiku Sveučilišne kliničke bolnice u Mostar.
"Radi se o uzorku koji je porijeklom od stranog državljanina koji je boravio na području Hercegovine", rekao je Goletić za RSE.
On je istakao da i delta i gama soj korona virusa spadaju u takozvane varijantne sojeve koji izazivaju zabrinutost.
"Kada je riječ o gama soju ‘onda se on, pored ostalog, odlikuje činjenicom da je manje osjetljiv na terapiju kombinacijom nekih monoklonalnih antitijela s jedne strane, a također s druge strane da je uspješniji i izaziva reinfekciju odnosno pojavu bolesti kod osoba koje su stekle imunitet bilo nakon preležane prirodne infekcije bilo nakon imunizacije", objašnjava Goletić. "To je njegova osnovna karakteristika i to je jedan od osnovnih razloga zbog čega je svrstan u sojeve koji izazivaju zabrinutost."
Dvije varijante korona virusa otkrivene su u Brazilu ili kod ljudi koji su putovali iz Brazila, nazvaju se P1 i P2. Kod 'gama soja' najviše zabrinjava to što brzo zamjenjuje druge verzije virusa, ima mutacije u važnom dijelu virusa, te neke od ovih mutacija već su u laboratoriji pokazale da povećavaju sposobnost virusa da zarazi druge ćelije.
Delta soj korona virusa koji prema riječima Svjetske zdravstvene organizacije postaje dominantan također je registrovan početkom jula kod nekoliko osoba.
Prema posljednjim podacima u Bosni i Hercegovini je, u posljednja 24 sata, registrovano ukupno 12 novozaraženih osoba dok je šest osoba preminulo od posljedica korona virusa.
See all News Updates of the Day
State Department zamrzava nova sredstva za gotovo sve američke programe pomoći širom svijeta
State Department je u petak naredio potpuno zamrzavanje novih sredstava za gotovo svu američku stranu pomoć, čineći izuzetke za hitne programe hrane i vojnu pomoć Izraelu i Egiptu.
Naredba prijeti brzim zaustavljanjem mnogih od milijardi dolara u globalnim projektima koje finansiraju SAD za podršku zdravstvu, obrazovanju, razvoju, obuci za posao, borbi protiv korupcije, pomoći sigurnosti i drugim naporima.
SAD pružaju više strane pomoći na globalnom nivou nego bilo koja druga zemlja, oko 60 milijardi dolara u 2023, ili oko 1% budžeta SAD-a.
Naredbom državnog sekretara Marca Rubija, dostavljenoj američkim ambasadama širom svijeta, posebno je izuzela hitne prehrambene programe, poput onih koji pomažu da u prehrani miliona ljudi u rastućoj gladi u zaraćenom Sudanu.
U depeši se navodi izvršenje uredbe o zamrzavanju pomoći koju je predsjednik Donald Trump potpisao u ponedjeljak.
Ali uredba od petka posebno je razočarala humanitarne službenike jer nije uključila posebno izuzeće za zdravstvene programe koji spašavaju živote, kao što su klinike i programi imunizacije.
Globalno priznat program za borbu protiv HIV-a, Predsjednikov Plan hitne pomoći za pomoć AIDS-u, bio je među onima koji su uključeni u zamrzavanje potrošnje, koje bi trebalo trajati najmanje tri mjeseca. Poznat kao PEPFAR, program je zaslužan za spašavanje 25 miliona života, uključujući živote 5,5 miliona djece, budući da ga je pokrenuo republikanski predsjednik George W. Bush.
U Ujedinjenim narodima, zamjenik glasnogovornika Farhan Haq rekao je: "Ovo su bilateralne odluke, ali svejedno očekujemo da one nacije koje imaju sposobnost izdašno financiraju razvojnu pomoć."
Dok je Rubiova naredba izuzela vojnu pomoć saveznicima Izraelu i Egiptu od zamrzavanja, nije bilo naznaka sličnog izuzeća koje bi omogućilo vitalnu vojnu pomoć SAD-a Ukrajini.
Bidenova administracija izgurala je vojnu pomoć Ukrajini prije odlaska s dužnosti zbog sumnje hoće li je Trump nastaviti. Ali još uvijek postoji oko 3,85 milijardi dolara sredstava koje je odobrio Kongres za sve buduće isporuke oružja Ukrajini i sada je na Trumpu da odluči hoće li ih potrošiti ili ne.
Opsežnim zamrzavanjem započinje provedba obećanja Trumpa i drugih republikanaca da će srušiti američke programe pomoći.
Također u petak, agencija State Departmenta koja nadgleda izbjeglice i preseljenje poslala je smjernice agencijama za preseljenje s kojima radi, rekavši da moraju odmah "obustaviti sav posao" u okviru strane pomoći koju su primali. Iako je u uputama bilo malo jasnoće, obavještenje sugerira da bi agencije za preseljenje koje rade s izbjeglicama, uključujući Afganistance koji su stigli sa posebnim imigrantskim vizama, možda morali privremeno obustaviti svoj rad.
Očekuje se da će u narednih mjesec dana biti postavljeni standardi za reviziju cjelokupne strane pomoći kako bi se osiguralo da ona bude "usklađena sa vanjskopolitičkom agendom predsjednika Trumpa", navodi se u depeši. A u roku od tri mjeseca očekuje se da će revizija cijele vlade biti dovršena naknadnim izvještajem koji će se izraditi kako bi Rubio dao preporuke predsjedniku.
Trumpov pritisak na Rusiju da okonča rat u Ukrajini
Samo nekoliko dana nakon što je postao predsjednik, Donald Trump pojačava pritisak na Rusiju da započne mirovne pregovore s Ukrajinom. Rusija je u četvrtak odbacila Trumpove prijetnje da će Sjedinjene Države uvesti nove sankcije i carine Kremlju ako odbije prekinuti rat.
Rekonstrukcija vlasti na državnom nivou u rukama HDZ-a, kažu analitičari
Smjena rukovodstva Parlamenta Bosne i Hercegovine mogla bi označiti početak rekonstrukcije vlasti, što su najavili iz stranaka Trojke nakon raskida koalicije sa SNSD-om. Politički analitičari koji su govorili za Glas Amerike smatraju da ključnu ulogu ima HDZ, koji će ostati priklonjen Dodiku.
Seobu ptica mijenjaju klimatske promjene na jugozapadu SAD
Na jugozapadu Sjedinjenih Država, kako rastu globalne temperature zraka, tako dolazi i do promjena u migracijama ptica. Novinar Glasa Amerike Gustavo Martinez Contreras nas vodi u Nacionalno utočište za divlje životinje i ptice Bosque del Apache u saveznoj državi Novi Meksiko.
Putin kaže da bi se on i Trump trebali sastati kako bi razgovarali o Ukrajini i cijenama energije
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u petak da je otvoren za razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o pitanjima kao što su rat u Ukrajini i cijene energenata i ideju da se sastanu ocijenio dobrom.
Ali Putin je novinaru ruske televizije rekao da je pitanje pregovora sa Ukrajinom komplikovano činjenicom da je njen predsjednik Volodimir Zelenski potpisao dekret kojim se sprječava da vodi razgovore sa Putinom.
Putin je Trumpa, koji je ove sedmice zaprijetio Rusiji novim sankcijama i tarifama ako ne pregovara o prekidu rata, opisao kao pametnog i pragmatičnog.
Rekao je da ne očekuje da će američki predsjednik donositi odluke o sankcijama koje će se odraziti na američku ekonomiju.
„Zato bi, najvjerovatnije, bilo bolje da se sastanemo, na osnovu današnje realnosti, da mirno razgovaramo o svim onim oblastima koje su od interesa i za SAD i za Rusiju. Spremni smo. Ali, ponavljam, to prvenstveno, naravno, zavisi od odluka i izbora sadašnje američke administracije”, rekao je.
