Izdvojeno
Šta Amerika dobija a BiH gubi svojim odnosom prema online prenosu suđenja
Nakon niza protesta bez presedana širom svijeta zbog policijskog ubistva u Americi, jedan savezni sudija je odlučio zbog interesa javnosti i pandemije otvoriti cijelo suđenje za prenos uživo.
Uprkos velikom interesovanju javnosti, Sud Bosne i Hercegovine odlučio je ponovo prekinuti prenos suđenja za korupciju. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizira dugoročne posljedice ove odluke.
U vrijeme dok je Sud Bosne i Hercegovine donosio odluku da prekine sa prenosom važnog suđenja federalnom premijeru Fadilu Novaliću, sudija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) odlučivao je da dopusti prenošenje suđenja policajcima za ubistvo Georgea Floyda, jednog od suđenja koje u posljednjih nekoliko decenija izaziva najveće interesovanje u ovoj zemlji.
Američki sudija Peter Cahill donio je odluku da će se suđenje bivšem policajcu iz Minneapolisa Dereku Chauvinu moći pratiti uživo putem TV prenosa zbog pandemije koronavirusa koja onemogućava prisustvo javnosti u sudnicama. Zbog malih sudnica, suđenju su uživo mogli pristupiti samo dva novinara i po jedan član porodice Chauvin i Floyd pa je sudija odlučio da prvi put u historiji države Minnesota gdje se suđenje odvija, dozvoli prenos i zbog važnosti ovog suđenja.
Chauvina se tereti za ubistvo Georgea Floyda u maju 2020. godine. Videozapis Chauvina s koljenom na Floydovom tijelu s lisicama dok je govorio da ne može disati izazvao je tada velike proteste, a sudski postupak veliko interesovanje.
Praćenje suđenja Chauvin omogućava američkoj javnosti da shvati šta se tačno dogodilo Georgeu Floydu. To će im omogućiti da lakše razumiju i prihvate presudu porote, a ako postoji presuda i kaznu suca, smatra američki advokat Peter Robinson.
“Javni pristup suđenjima za korupciju je presudan”, kaže Robinson, koji je pred Haškim tribunalom, koji je sva suđenja emitovao javno, zastupao Radovana Karadžića, osuđenog na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine u BiH.
Suđenje za korupciju političkim vođama od posebne je važnosti i mora biti transparentno, smatra Robinson.
“Javnost je već cinična da postoje dvostruki standardi za političke vođe. Ukoliko suđenje ne bude dostupno, građani će na sudstvo gledati kao na saučesnika u zataškavanju korupcije, a samim tim i kao korumpiranu instituciju”, kaže on.
Nakon velikog interesovanja javnosti i ograničenog broja mjesta u sudnici, Državni sud je februaru odlučio omogućiti online prenos suđenja u krivičnim predmetima koji se vode pred ovim sudom, najprije prenos suđenja za nabavku stotinu respiratora u kome se sudi premijeru Fadilu Novaliću i drugima.
Sud nije dozvolio prenos na TV stanicama, ali su mediji koji su imali pristup uživo izvještavali sa suđenja i objavljivali snimke svjedočenja. U Sudu su najavili da će slično omogućiti i u drugim predmetima, ali nakon samo nekoliko prenosa ročita Sud je odlučio prekinuti s ovom praksom.
U saopštenju je objašnjeno da to rade iz tehničkih razloga, odnosno stare i dotrajale opreme, preopterećenosti sistema, softverskih grešaka koje zahtijevaju obiman angažman prilikom svakog prenosa.
“Blagovremeno ćemo informisati o promjenama”, naveli su u saopštenju.
Takva odluka dodatno narušava povjerenje u pravosuđe, smatraju stručnjaci sa kojima je razgovarao BIRN BiH.
Državni tužilac, koji je pristao razgovarati anonimno i koji ne radi na predmetu “Respiratori”, smatra da se “tehnički problem može lako riješiti i da to nije stvarni problem obustave emitovanja”.
“Da li bi za taj process bilo značajnije da je nastavio biti online, vjerujem da bi bilo. Ali, problem je ovdje principijelan. Zašto neka suđenja izdvajati u odnosu na ostala? Mislim da bi bilo pravednije za sve učesnike postupka da je stav isti u svim suđenjima, dakle ili su sva online, ili nije nijedno”, kazao je on.
Jednaki uslovi za sve predmete ostavljaju prostora javnosti da zauzme objektivan stav, smatra advokatica Sabina Mehić. Ona kaže da, ukoliko je bilo tehničkih mogućnosti za prenos jednog suđenja, postoji i logička vjerovatnoća za otklanjanje tehničkih poteškoća i puštanje u online prenos suđenja.
“Kao i za druge procese, i za ovaj proces bi bilo značajno da se nastavio emitovati online putem iz razloga što bi u tom slučanju javnost mogla zauzeti objektivan stav i imati direktne informacije koje se tiču samog procesa. Na taj način bi se izbjegla sva eventualna manipulacija informacijama koje se plasiraju u javnost putem raznih medija”, rekla je Mehić.
Online prenos suđenja je “izvrstan alat” za razvijanje i održavanje povjerenja u pravosudne institucije, objašnjava Robinson.
“Ako sudstvo ne omogući javnosti da prati sudski postupak, puca sebi u nogu. Njegove presude neće se razumjeti niti poštovati, a građani neće poštovati sudije i ostale učesnike u pravosudnom sistemu”, kaže Robinson za BIRN BiH.
Profesorica političkih nauka na američkom Univerzitetu Georgia Jelena Subotić kaže kako je američka praksa online suđenja rezultat višegodišnjeg aktivizma građana i grupa koje traže transparentnost u pravosuđu, što javnosti omogućava da nauči pravila procesa.
“Što je otvorenije pravosuđe, i što su otvorenije sve institucije, građanima bi trebalo poverenje u njih da jača. Najgore je zatvoriti se iza vrata, bez transparentnosti, jer to onda gradi nepoverenje građana, i bogato je tlo za razne teorije zavere, za glasine, i za opšte slabljenje poverenja ne samo u pravosuđe, nego i u sve druge važne državne institucije”, kazala je Subotić.
Ona smatra da u trenutku u kome građani nemaju povjerenje u elite, u medije i stručnjake, njihova što veća otvorenost može samo da pomogne cijelom sistemu.
“Nema razloga da se ova ideja ne primeni u Bosni i Hercegovini, iako postoji razlika u pristupu internetu, cenama pristupa i slično. Ali svaki pokret ka većoj transparentnosti je dobar”, izjavila je ona.
Manja transparentnost smanjuje povjerenje
Prenos suđenja u slučaju ubistva Georgea Floyda u SAD-u je donio i niz izazova za sudiju, advokate i sve uključene u proces, ali su odluke suda do sada uspijevale da riješe zabrinutosti svih strana. Prepreke koje domaći zakoni, prakse i navike bosanskohercegovačkog pravosuđa pokazale su se do sada snažnijim faktorom u odluci o prenosu suđenja od interesa javnosti i pokušaja vraćanja narušenog povjerenja u pravosuđe.
Čak i kada je Državni sud odlučio omogućiti prenos suđenja za nabavku respiratora, proces koji je u proljeće 2020. godine na početku pandemije koronavirusa uznemirio javnost, postojalo je nekoliko prepreka za sve koji su željeli gledati snimak suđenja. Prenos je bio dostupan novinarima, služenim licima u institucijama i organizacijama te osobama koje rade monitoring suđenja. Ali nekim je organizacijama tražen sporazum o saradnji.
Uglješa Vuković iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovine kaže da je to stvorilo “nepotrebne poteškoće”.
Odluku suda o prenosu možemo gledati kao eksperiment, ali to nije najbolje rješenje, kaže on.
“Ono što je tu sporno jeste da je bilo suženo za određene aktere, novinare, nevladine organizacije, ali ne za sve, morali ste se unaprijed prijaviti. Sav proces je bio birokratiziran. Nama se recimo kao organizaciji tražilo da potpišemo memorandum sa Sudom, to nikako nije najbolji način”, navodi Uglješa.
On smatra da je najbolje rješenje objavljivanje suđenja putem YouTube kanala u stvarnom vremenu, ali i čuvanje tog snimaka na kanalu kako bi bio dostupan svima bez ograničenja.
“Prednosti su velike, naročito u doba pandemije koronavirusa. Ono što pokazuju naša iskustva praćenja iz sudnice, veliki broj sudova u BiH nema dovoljno velike prostore i kapacitete za primanje većeg broja zainteresovane javnosti, plus zbog pandemije nisu svi u mogućnosti doći na suđenje”, kaže Vuković.
Tužilac Državnog tužilaštva sa kojim je razgovarao BIRN BiH navodi kako onlinesuđenje uz prednosti da se javnost bolje upozna sa sudskim procesom i razmijevanje uloge učesnika postupka, ima i nedostatke zbog mogućnosti da svjedoci koji još nisu saslušani prate izjave drugih svjedoka.
“Zbog toga Zakon o krivičnom postupku (ZKP) zabranjuje prisustvo svjedoka u sudnicama kada drugi svjedoci svjedoče, te mogu prisustvovati suđenjima tek nakon što budu saslušani. Ne vidim kako bi se odredbe ZKP-a u ovom dijelu mogle ispoštovati. Svjedoci prilagođavaju svoje iskaze svjesno i nesvjesno”, kazao je on.
Izazovi online prenosa
Advokatica Nina Kisić smatra da mogućnost praćenja izjava drugih svjedoka u istom predmetu može kontaminirati iskaze svjedoka koji još uvijek nisu dali iskaz, ali i da se online suđenjem mogu ugroziti identiteti zaštićenih svjedoka. Uprkos tome, ona kaže da ovaj vid prenosa ima i svoje prednosti.
“Prednosti dostupnosti sudskog postupka putem online platforme su naravno transparentnost postupka i apsolutno poštovanje prava na javno suđenje”, kazala je Kisić.
Ona je kroz iskustvo u radu pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) imala priliku braniti optužene u predmetima koji su imali TV prenos, dodajući da nije sigurna koliko bi na percepciju javnosti utjecala mogućnost online suđenja, jer “ima strah da bi potencijalno došlo do glorifikacije određenih lica”.
“Suđenje u kojem sam učestvovala je svakodnevno direktno prenošeno i na TV, i mislim da je bilo pokazatelj da javnost vidi i čuje samo ono što želi i što se uklapa u već stvorenu sliku. Što se same tehnike tiče, ona je izuzetno kompleksna, posebno imajući u vidu potrebu da se potencijalno mogu objelodaniti zaštićeni podaci”, rekla je Kisić.
Zbog toga se rukovodioci pravosudnih institucija u BiH suočavaju sa odlukama u kojima moraju da pronađu balans i omoguće javnosti da prati suđenje, a u isto vrijeme poštuju prava optuženih.
“Mislim da pravosudne institucije mogu uraditi dosta više, kada je riječ o percepciji javnosti, ali da se i to pravo javnosti mora balansirati sa pravom optuženog na prezumpciju nevinosti i suđenje pred nepristrasnim sudom”, zaključila je Kisić.
Tokom pandemije se održava smanjeni broj suđenja i to dodatno narušava povjerenje javnosti, smatra Mehić. Ona ne povezuje nužno mogućnost online praćenja suđenja sa povjerenjem u bosanskohercegovačko pravosuđe, ali smatra da bi to bio jedan od koraka ka transparentnosti koja se traži od pravosuđa.
“Možda bi upravo online suđenja i mogućnost praćenja postupka u cijelosti, uključujući procesne odluke tokom suđenja, bio jedan od načina da se vrati povjerenje građana u pravosuđe, jer bi javnost tako mogla da bolje razumije ishod nekog postupka”, mišljenja je Mehić.
“Da bi se stvari promenile, pravosudne službe treba uveriti da je u njihovoj koristi da budu više transparentni, da je to promena koja će im popraviti javni imidž i poverenje, a ne nešto što je opasno i što treba pošto-poto izbegavati”, smatra Subotić.
Ona vjeruje da je jedan od problema i naslijeđe zatvorenog komunističkog sistema u kome su mnogi pravosudni radnici odrastali.
Za promjene nisu uvijek nužne velike izmjene zakona ili javnih politika, kaže Vuković.
“Nekada je dovoljna promjena praksi. Skoro je došlo sa izmjenom saziva VSTV-a pa ćemo vidjeti kako će to izgledati. Za sada izgleda skromno, nedovoljno… Povjerenje građanja će se morati vraćati na više načina”, zaključio je Vuković.
Sud BiH nije odgovorio na upit BIRN-a BiH za komentar odluke o prekidu prenosa suđenja.
See all News Updates of the Day
Najmanje deset žrtava požara u Los Angelesu, naređene nove evakuacije
Broj poginulih u požarima u Los Angelesu povećan je na deset. Lokalne vlasti naložile su dodatne evakuacije usljed još jednog požara koji je izbio u četvrtak popodne.
Vatrogasna služba Los Angelesa reagovala je povodom vatre koja je zahvatila područje West Hillsa u Dolini San Fernanda. Ubrzo je dat nalog za obaveznu evakuaciju područja u kom se nalazi mnoštvo domova.
Prethodno su se požari, koji divljaju oko Los Angelesa proširili, na Hollywood Hills. Uništene su hiljade domova, dok su resursi za gašenje požara i zalihe vode iscrpljene ili skoro iscrpljene.
Više od 180.000 ljudi dobilo je naređenje da se evakuiše jer suhi, uraganski snažni vjetrovi ometaju gašenje požara koji su izbili u utorak i dalje ih šire spaljujući na hiljade hektara. Još 200.000 ljudi je upozoreno da bi mogli da budu evakuisani.
Američki predsjednik Joe Biden objavio je da će vlada snositi troškove obnove od požara u periodu od tri mjeseca. Kako je ukazao to se odnosi na uklanjanje srušenih objekata i drugih opasnih materija, kao i primjenu mjera zaštite života i imovine.
Biden je, tokom sastanka sa potpredsjednicom Kamalom Harris i drugim višim zvaničnicima Bijele kuće povodom požara u Kaliforniji, upozorio na realnost klimatskih promjena.
"Klimatske promjene su stvarne, kao i globalno zagrijavanje i potrebno je da se svijet prilagodi tome", rekao je Biden nekoliko dana uoči početka mandata izabranog predsjednika Donalda Trumpa koji najavljuje da će preispitati američki angažman u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
Svjedočenja ljudi o bijegu od požara u Los Angelesu
Plamen i stubovi dima dizali su se sa obje strane puta, a žena je panično vikala dok su vatrogasci vodili gomilu ljudi koji su bježali. Aaron Samson je postavio svog 83-godišnjeg svekra iza njegove plave hodalice, i oni su počeli da idu niz trotoar.
„Moj svekar je govorio: 'Aarone, ako ikada budemo baš blizu plamena, samo bježi i ostavi me ovdje'”, ispričao je Samson.
Nije došlo do toga. Po drugi put za nekoliko sati, jedan „dobri Samarićanin” ih je pokupio, a zatim odvezao na sigurno u Santa Monicu.
Njih dvojica su bježala zajedno sa hiljadama ljudi u pokušaju da uteknu od šumskih požara u oblasti Los Angelesa koji su slikovite četvrti pretvorili u tinjajuću pustoš, a jedino što je ostalo od mnogih, nekada lijepih kuća, su dimnjacima i stepeništima od kovanog gvožđa.
Nošeni snažnim vetrovima Santa Ane, plamen je uništio više od 2.000 objekata, spalio znamenitosti koje je Hollywood proslavio i ubio najmanje pet ljudi. Ovo je najrazorniji požar u modernoj historiji Los Angelesa.
Bjekstva su bila možda najmučnija dio ove katastrofe. Ljudi su napuštali svoje automobile i bježali pješke dok su se grane drveća rušile, a zavijajući vjetar je širio plamen u svim pravcima.
Pojedini stanovnici su upozoravali vozače, prijatelje i strance, da ne idu u opasnom smjeru. Mnogo automobile je ostalo napušteno usred Sunset bulevara u Pacific Palisadesu, a vlasti su morale da dovezu buldožer da odgura vozila sa puta kako bi očistili put za kola hitne pomoći.
U teško pogođenoj Altadeni viđena je jedna od najdirljivijih scena: kako se plamen približavao, oko 100 štićenika iz ustanova za starije osobe bilo je izvedeno u bolničkim krevetima i invalidskim kolicima. Mnogi su sa sobom imali samo tanku posteljinu na hladnom noćnom vazduhu dok su ih vozili na parking u susjedni blok. Dok se u zadimljenom vazduhu oko njih kovitlala žeravica, čekali su da stigne pomoć. Na kraju su svi odvedeni u sklonište.
Dodatna evakuacija naređena je kasno u sredu nakon što je izbio novi požar na Hollywoodskim brdima.
Gubitak kuće iz detinjstva
Stotine evakuisanih ljudi završilo je u kongresnom centru Pasadena, od kojih su mnogi stariji i korisnici ustanova za pomoć. Sjedili su jedni pored drugih u invalidskim kolicima ili ležali na malim zelenim krevetima, a neki članovi porodice su se u suzama ponovo okupili na tom mjestu dok je napolju padao pepeo.
EJ Soto je opisala kako je napustila dom u Altadeni, u kojem je provela djetinjstvo i prethodnih 30 godina. Pobjegla je zajedno sa majkom, dvije rođake, sestrom i mužem u 3:25 ujutru nakon što je ostala budna tokom noći i gledala kako se plamen približava.
„Već smo odlučili da nećemo da spavamo”, rekla je Soto.
Kazala je svojoj porodici da spakuje torbe sa dvodnevnom odećom i stavi ih u auto, zajedno sa hranom i zalihama za njihovu mačku. Odvezli su se do stadiona Rose Bowl i čekali dva sata, a zatim su se vratili da provjere svoj komšiluk.
Vidjeli su kako tri kuće u njihovom bloku gore - i konačno svoju, dvospratnicu, zahvaćenu plamenom.
Spasili ih stranci - dva puta
Samson (48), bio je u Pacific Palisadesu u kući svog svekra i brinuo se o njemu kada je u utorak došlo vrijeme da se bježi. Međutim, nisu imali auto i nisu mogli da osiguraju vožnju preko Ubera ili pozivom Hitnoj pomoći. Samson je pronašao komšiju, koji je pristao da ih odveze, a ponijeli su dvije torbe.
Poslije nešto više od pola sata u saobraćaju, plamen se približio. Vrhovi palmi su gorjeli kao džinovske iskrice na vjetru koji nije prestajao da puše.
Pošto su vozila zaustavljena, policija je naredila ljudima da izađu i bježe pješke. Samson i njegov svekar su ostavili torbe i krenuli na trotoar. Svekar, koji se oporavlja od operacije, prislonio se na stub dok je Samson uzimao šetalicu i snimao ovu muku mobilnim telefonom.
„Uspjećemo, uspjećemo“, rekao je Samson.
Išli su oko 15 minuta pre nego što ih je drugi „dobri Samarićanin” vidio kako se bore, stao i rekao im da uđu u njegovo vozilo.
Do srijede popodne, Samson nije znao da li je dom preživio. Ali rekao je da su dužni dvojici stranaca.
„Spasili su nas” rekao je. „Stvarno su se istakli.”
Tražila spas u bazenu
Još jedna stanovnica Pacific Palisadesa, Sheriece Wallace, nije znala za požar sve dok joj se nije javila sestra - baš kada je helikopter ispustio vodu iznad njene kuće.
„Pomislila sam - 'Evo je kiša", rekla je Wallace. „Ona je odgovorila: 'Ne, ne pada kiša. Tvoj komšiluk je u plamenu. Morate da izađete'”.
Otvorila je vrata i vidjela da brežuljak iza njene kuće gori. Ulica ispod bila je puna napuštenih automobila i šljunka. Mislila je da će možda morati da skoči u bazen da bi se spasila, ali je umjesto toga otišla do raskrsnice i naišla na komšinicu koja ju je povezla.
„Nije bilo drugog načina da izađem”, rekla je Wallace. „I da nije bilo milosti Božije, došao je sin mog komšije da odvede njihovu majku i mene”.
Gubitak porodične baštine i zajednice
Stanovnik Altadene Eddie Aparicio bio je zapanjen dok su se on i njegov partner evakuisali u utorak uveče, probijajući se kroz saobraćaj, dok su skoro pa orkanski vjetrovi zavijali oko njih.
„Svuda su padale grane. Masivno drveće je bilo na automobilima”, rekao je Aparicio. „Vidjeti žar i plamen kako 'skaču' sa planine, preko 30 blokova i slijeću na kuću – to je suludo.
Konačno su stigli do kuće majke njegovog partnera. Sljedećeg jutra komšija je poslao video koji pokazuje da je njegova kuća - kao i mnoge druge u tom bloku - izgorjela. Ostao je samo dimnjak.
Iako su izgubili neke porodične uspomene, kao što su slike Apariciove bake i oca, najtužniji dio je bio gubitak voljene zajednice.
„Razmišljam o preživljavanju”, rekao je Aparicio. „Nikad ne znaš šta će se dogoditi.”
Nestao omiljeni kiosk sa prodavnicom morskih plodova
Među znamenitostima koje je progutao plamen bila je historijska kuća na ranču koja je pripadala hollywoodskoj legendi Willu Rogersu i motel Topanga ranč, koji je sagradio novinski izdavač William Randolph Herst 1929. godine.
Reel Inn, kultna koliba sa morskim plodovima u Malibuu, poznatom mjestu za surfovanje, također je izgorjela. Restorani su radili na toj lokaciji od 1940-ih; Reel Inn - gdje su daske za surfovanje stare skoro jedan vijek visile sa plafona - otvoren je 1986.
Vlasnica Teddy Leonard rekao je da su ona i njen suprug iz svog doma udaljenog nekoliko kilometara, gledali na televiziji kako gori. Zatim su odvezli svoj Kawasaki Mule - pomoćno vozilo na četiri točka koje izgleda kao veliki automobil za golf - do vrha grebena koji gleda na okean. Nebo je bilo jarko crveno, a vjetrovi su bili toliko jaki da je osjećala da će je izbaciti iz vozila.
„Mogli ste da vidite varnice”, rekla je Leonard. „U jednom trenutku cijeli greben gori.”
Daleko lijevo, primijetila je još jednu vatru, a zatim i desno, buktinju.
„Shvatate da vjetar skuplja žeravicu i baca je na različita mjesta, da ne postoji način da se ti vatrogasci bore sa ovom vatrom”, rekao je Leonard.
Par se evakuisao u kuću koju je njen sin iznajmio nakon što mu je izgorio stan u Malibuu. Leonard još nije znala da li je njihov dom izgorio, ali su bili zahvalni što su živi i što imaju jedno drugo i svoju porodicu.
„Vi ste u ovoj katastrofi, i to je priroda”, rekla je. „Ne možete da kontrolišete ono što se dešava.”
Požari Los Angelesu: Najmanje pet žrtava, vatra zahvatila i Hollywood
Hollywood Hills je nekontrolirano planuo dok su najgori šumski požari u historiji Los Angelesa bjesnili gradom i duboko u srcu američke filmske industrije.
Više od 100.000 ljudi dobilo je naređenje da ode jer su suhi, uraganski vjetrovi ometali operacije gašenja požara i širili plamen.
Najmanje pet ljudi je poginulo otkako su požari izbili u utorak.
Kuće filmskih zvijezda i slavnih bile su među onima koje je progutao plamen, koji je zahvatio neke od najraskošnijih nekretnina na svijetu.
"Ova je vatrena oluja velika", izjavila je gradonačelnica Los Angelesa Karen Bass na konferenciji za novinare.
Najmanje šest odvojenih šumskih požara gorjelo je u okrugu Los Angeles.
Tri od njih su bila potpuno izvan kontrole, uključujući dva golema požara na istočnoj i zapadnoj strani grada i manji požar koji je bjesnio na Hollywood Hillsu točno iznad Hollywood Boulevara i njegove Staze slavnih.
Vatrogasna jedinica LA-a izdala je nalog za evakuaciju za ljude u području Hollywood Boulevara na jugu, Mulholland Drivea na sjeveru, autoceste 101 na istoku i Laurel Canyon Boulevara na zapadu - sve su to ikonske adrese za film, TV i glazbu.
Znak Hollywood je s druge strane autoceste.
Na zapadnoj strani Los Angelesa, vatra Palisades progutala je više od 6.400 hektara i stotine građevina između Santa Monice i Malibua, jureći kanjonom Topanga sve dok nije stigla do Tihog oceana u utorak.
Poznate ličnosti su podijelile slomljeno srce na društvenim mrežama i opisali razaranje dok su se pridružili hiljadama kojima je naređeno da se evakuišu.
Filmska zvijezda Billy Crystal i njegova supruga Janice izgubili su svoj dom u kojem su proveli 46 godina, dok je Paris Hilton opisala kako gleda svoju kuću na plaži u Malibuu kako "gori do temelja na TV-u uživo".
Hiljade ljudi koji su bježali od plamena potražili su utočište u privremenim skloništima.
Na istoku, u podnožju planina San Gabriel, požar Eaton je uništio još 4289 hektara zemlje, 1.ooo građevina zaposlenih i ubio najmanje pet ljudi, rekli su zvaničnici.
"Suočavamo se s historijskom prirodnom katastrofom. I mislim da se to ne može dovoljno snažno izjaviti", rekao je Kevin McGowan, direktor upravljanja hitnim situacijama za okrug Los Angeles.
Iako su prognostičari rekli da će vjetar nakratko oslabiti u srijedu navečer, očekuje se da će uslovi takozvane crvene zastave ostati do petka.
Skoro 300.000 domova i preduzeća ostalo je bez struje u okrugu Los Angeles, što je manje u odnosu na skoro milion ranije u srijedu, prema PowerOutage.us.
Škola je otkazana u cijelom okrugu Los Angeles najmanje do četvrtka.
SAD šalju Ukrajini posljednji paket vojne pomoći prije nego Biden napusti Bijelu kuću
Sjedinjene Države daju Ukrajini dodatno oružje i opremu iz postojećih vojnih zaliha u vrijednosti od 500 miliona dolara, što će, kako su zvaničnici rekli za Glas Amerike, biti posljednji paket vojne pomoći prije nego što predsjednik Joe Biden napusti funkciju.
Američki ministar odbrane Lloyd Austin u četvrtak će posljednji put ugostiti Ukrajinsku kontakt grupu za odbranu u Ramsteinu u Njemačkoj.
"Naš fokus će biti na održavanju zamaha, postizanju rezultata i slanju jasne poruke: međunarodna zajednica je odlučna u svojoj podršci Ukrajini", rekao je Austin.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će se pridružiti Austinu na 25. sastanku grupe, koja se sastoji od oko 50 nacija koje su se okupile pod Austinovim vodstvom kako bi koordinirali sigurnosnu pomoć nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
"Oni [Ukrajinci] nastavljaju da opstaju, ali to čine uz podršku SAD-a i drugih savezničkih zemalja i koalicija kroz Ukrajinsku kontakt grupu za odbranu. I mislim da je prilično jasno da je Ukrajinska odbrambena kontakt grupa, to je više od zajedničkog razumijevanja, to je zajednički cilj", rekla je zamjenica sekretara za štampu Pentagona Sabrina Singh.
Dok se Ukrajinci bore da prežive, taj zajednički cilj podrške njihovoj borbi obavijen je neizvjesnošću.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump nije naznačio da li će nastaviti američko vodstvo grupe kada predsjednik Bajden napusti funkciju 20. januara, a zvaničnici trenutne administracije i analitičari odbrane upozoravaju da bi se to moglo pokazati katastrofalnim za Kijev.
"Ako imate veliko smanjenje ili kraj američke podrške Ukrajini, onda biste mogli imati veliku katastrofu u Ukrajini", rekao je Bradley Bowman, viši direktor Centra za vojnu i političku moć pri Fondaciji za odbranu demokratija za Glas Amerike.
Umjesto da presijeku spas Kijevu, rekao je Bowman, SAD bi trebale pojačati podršku Ukrajini u prvim mjesecima nove administracije "kako bi Ukrajinu stavile u najjaču moguću poziciju" prije bilo kakvih mirovnih pregovora.
Dok analitičari ukazuju na Ukrajinsku odbrambenu kontakt grupu kao vrhunsku tačku Austinovog naslijeđa, kašnjenja u finansiranju iz Kongresa i razmatranja unutar Bidenove administracije o tome koje oružje dati Kijevu ometali su borbu Ukrajine.
Bowman kaže da im je Bidenova administracija prečesto, kada je Ukrajina tražila nešto, rekla "ne", zatim "možda", prije nego što je na kraju rekla "da".
"Tokom tog vremenskog perioda, vidjeli smo Ruse kako napreduju, Ukrajince kako umiru i kašnjenje je skupo", rekao je on.
Od ruske invazije 2022. godine, grupa od oko 50 nacija je Kijevu obezbijedila više od 126 milijardi dolara oružja, obuke i opreme. SAD su obezbijedile oko 66 milijardi dolara, što je nešto više od polovine pomoći grupe.
Dopisnik Glasa Amerike za nacionalnu sigurnost Jeff Seldin doprinio je ovom izvještaju.
U Republici Srpskoj obilježavanje 9. januara uprkos neustavnosti i ranijim reakcijama
Nakon održavanja svečane akademije povodom 9. januara, Dana Republike Srpske uz prisustvo političkog vrha RS i Srbije u Banjoj Luci, visoki predstavnik i ambasada SAD-a podsjetili su na odluku Ustavnog suda BiH o neustavnosti ovog dana, te pozvali na reakciju Državno tužilaštvo.
Početku obilježavanja 9. januara u sportskoj dvorani „Borik“ nije prisustvovao Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i SNSD-a, te su se prisutnima obratili predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, kao i srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović.
Stevandić je na početku svog govora rekao da je Republika Srpska prije deset dana službeno vratila u upotrebu grb Nemanjića i himnu Bože pravde.
“Sve što pokušavaju da nam otmu, više ćemo braniti, vraćati i slaviti. Zato je 9. januar Dan RS koji ćemo slaviti zauvijek. RS nije list papira da se tek tako prepravlja”, izjavio je Stevandić.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska danas, čuvajući sebe, imovinu i institucije, prava i budućnost, ne gradi mržnju i ne izaziva neprijateljstvo prema konstitutivnim narodima i drugom entitetu.
“Nismo neprijatelji sa SAD, sa zemljama Kvinte. Držimo se neutralno i ne odričemo svojih prijatelja, ali se to danas knjiži kao prekršaj, te nas surovo kažnjavaju, prijete i sankcionišu”, dodao je Stevandić.
Delegaciju Republike Srbije predvodio je Miloš Vučević, zajedno sa ministrima u Vladi Srbije, a prisutni si bili i predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, kao i patrijarh srpski Porfirije, te Danilo Vučić, sin predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića.
Premijer Vučević je, osvrćući se na zabranu Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine za prelet vojnog aviona ili helikoptera Srbije preko teritorije BiH, a prema planu leta dostavljenom od ambasade Srbije u BiH za 8. i 9. januar, kazao da bi on na ovaj događaj došao i pješke, te da su u krivu oni koji misle da će „ponižavajući srpski narod izgraditi održivi mir i stabilnost na Balkanu“.
“Dejtonski sporazum zaustavio je patnje naroda i poštovao stvarnost na području BiH. Danas vidimo svjesne namjere da se sruši taj sporazum. Republika Srbija, na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, ponudila je, a danas nudi inicijative i projekte koji su u korist svih naroda i bez razmišljanja, odbijeni su iz središta moći koja ne odražava želje svih naroda”, kazao je Vučević.
Dodao je da se Srbija zalaže za stajalište kako su bilo kakve promjene moguće samo s apsolutnim pristankom svih birača iz dva entiteta koji čine BiH.
Napomenuo je da se sve što se događa u Banjaluci, prelijeva na Beograd, a sve što se događa u Kosovskoj Mitrovici na Republiku Srpsku.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) podsjetila je danas da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine više puta donio odluku da je obilježavanje dana Republike Srpske 9. januara neustavno.
„Ova odluka važi bez obzira ko učestvuje u proslavi. Nije u pitanju samo obilježavanje praznika, već konkretno odabir 9. januara, koji se poklapa s pravoslavnim vjerskim praznikom i krši nekoliko odredbi Ustava BiH koje zabranjuju diskriminaciju“, navela je ambasada, kao i da su oduke Ustavnog suda obavezujuće za sve.
„Sjedinjene Američke Države očekuju da će organi za provođenje zakona i pravosudni organi poduzeti brze i odlučne mjere da istraže svako kršenje zakona u vezi s proslavom dana RS 9. januara“, dodaje se u objavi, kao i da će SAD ostati posvećene borbi za vladavinu prava.
Detektor je ranije pisao da su SAD uvele nove sankcije među kojima i državnom ministru vanjske trgovine i ekonomskih poslova Staši Košarcu, te za još četiri kompanije iz naše zemlje koje se dovode u vezu s porodicom Milorada Dodika i kompanijama iz Republike Srpske koje su ranije sankcionisane.
Danas je saopšteno i da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država u odlasku, Joe Biden, proširio sankcije na supružnike i odraslu djecu sankcionisanih pojedinaca i grupa uključenih u destabilizirajuće aktivnosti u zemljama Zapadnog Balkana.
U martu 2024. godine američko Ministarstvo finansija uvelo je sankcije za troje funkcionera Republike Srpske jer su organizacijom neustavnog dana Republike Srpske potkopali mir i stabilnost Bosne i Hercegovine.
Da je nepoštivanje odluka Ustavnog suda krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH podsjetio je i visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, reagujući na obilježavanje 9. januara.
“Izbor 9. januara kao datuma za obilježavanje praznika Dana Republike Srpske nema simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednostima koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu koje se zasniva na poštivanju različitosti kao osnovnih vrijednosti modernog demokratskog društva”, podsjetio je on na odluku Ustavnog suda, pojašnjavajući da ljudi koji nisu pripadnici srpskog naroda, a žive u RS, mogu se osjećati kao građani drugog reda.
I Schmidt je pozvao organe za provođenje zakona, Tužilaštvo BiH i policiju, da poduzmu odgovarajuće zakonom propisane naredne korake, posebno u slučajevima koji se odnose na javne zvaničnike i državne službenike i njihovo učešće u pripremi ili organizaciji proslave 9. januara.
Obilježavanju u Banjoj Luci je prisustvovao i ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov, koji je čestitao svim građanima Republike Srpske 9. januar – Dan Republike, govoreći kako očekuje jačanje veza između RS i Rusije.
Kalabuhov je rekao da se Rusija, kao jedan od garanata Dejtonskog sporazuma, zalaže za poštovanje ovog sporazuma i prava Republike Srpske.
Sutra je planiran svečani defile kojim će se obilježiti 9. januar u Banjoj Luci.
Ranijih godina Detektor je pisao kako su 9. januar obilježavale desničarske organizacije iz Republike Srpske i Srbije i kao i da su brojne navijačke grupe organizovale slavlja uz baklje i vatromete širom ovog entiteta.
Nekoliko udruženja ranije je predalo Državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Dodika i političara te nepoznatih osoba zbog veličanja ratnih zločinaca, javnog propagiranja, poziva i organizovanja obilježavanja Dana Republike Srpske 9. januara.
