Bajden je, nakon razgovora sa liderima američkih transatlantskih saveznicika i partnera, rekao da Sjedinjene Države imaju razloge da vjeruju da je ruski predsjednik Vladimir Putin donio odluku o tome da li će biti izvršena invazija na Ukrajinu.
" Imamo razloga da vjerujemo da će da će narednih dana meta biti ukrajinska prijestonica Kijev – grad od 2,8 miliona stanovnika", rekao je Bajden.
“Ukoliko Rusija nastavi sa svojim planovima biće odgovorna za katastrofalni rat koji je izabrala”, rekao je Bajden – najavljujući susret američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova 24. februara na evropskom tlu.
Istakao i da bi bilo kakva ruska vojna akcija koja bi prethodila tom susretu zalupila vrata diplomatiji.
Bajden je u obraćanju ukazao na česta kršenja primirja proglašenog između ukrajinskih snaga i proruskih pobunjenika – koje je označio odgovornim za to.
“Rusija je Ukrajinu lažno optužila za granatiranje obdaništa”, ustvrdio je američki predsjednik – navevši da su ukrajinske snage dobro procijenile situaciju i pokazale uzdržanost.
Bajden je ponovio da će Sjedinjene Države biti uključene u odbranu svake članice Sjevernoatlantske Alijanse (NATO), ali neće učestvovati u mogučem konfliktu sa Rusijom na ukrajinskoj teritoriji.
"Ukrajini smo obezbijedili pomoć u naoružanju i obučavanju kadrova. Sjedinjene Države i saveznici će podržati ukrajinske građane. Zapad je ujedinjen i riješen da primjeni oštre sankcije protiv Rusije ukoliko za to bude bilo potrebe. SAD, Evropa i cijeli slobodni svijet su ujedinjeni u nastojanju da se suprotstave Rusiji", ukazao je američki predsjednik.
Između Rusije i Zapada posljednjih mjeseci su pojačane tenzije, pošto je duž ukrajinsko-ruske granice, ali i u Bjelorusiji, raspoređen značajan kontingent ruskih vojnika i oružja.
Takođe, Rusija od Zapada traži, kako ih označava, bezbjednosne garancije da Ukrajina neće postati članica alijanse, da će se NATO uzdržati od razmještanja oružja u blizini ruske granice, kao i da će povući snage sa područja istočne Evrope.
O tome su pokrenuti i pregovori uključenih strana – a kao reakcija na ruske poteze uslijedila je nedavna odluka Sjedinjenih Država da u istočnoevropskim članicama NATO-a rasporede dodatnih 3.000 vojnika.
I druge države članice NATO-a Ukrajini ustupaju vojno-tehničku pomoć.
