Najnovije
Biden će promovirati svoj multilateralni pogled na Generalnoj skupštini UN-a
U svom prvom pojavljivanju na mjestu šefa države na Generalnoj skupštini UN-a u utorak, američki predsjednik Joe Biden promovirat će svoj multilateralni pogled na svijet usmjeren na diplomatiju, kažu zvaničnici administracije.
"Ovo je važna sedmica za predsjednika Bidena i njegovo vodstvo na svjetskoj sceni i napredak prema nekim kritičnim prioritetima za američku nacionalnu sigurnost i za širi mir i prosperitet svijeta", rekao je zvaničnik administracije u ponedjeljak.
Taj stav je u direktnoj suprotnosti sa doktrinom "Amerika na prvom mjestu" njegovog prethodnika, Donalda Trumpa.
Godišnji događaj prilika je za 193-članu skupštinu da razgovara o izazovima od regionalnog i globalnog značaja.
Biden je u ponedjeljak navečer otputovao u New York na sastanak oko 100 šefova država u sjedištu UN-a. Nakon govora koji održi u utorak, on ima sporedni sastanak u New Yorku s australijskim premijerom Scottom Morrisonom, a kasnije tokom dana ugošćuje britanskog premijera Borisa Johnsona u Bijeloj kući.
Konflikt sa Kinom
Prošle sedmice, tri su zemlje najavile sigurnosni pakt, koji će Australiji pružiti američku tehnologiju nuklearnih podmornica i britansku pomorsku ekspertizu, kako bi pomogao zemlji u suzbijanju prijetnji u indo-pacifičkoj regiji. Analitičari ovaj potez smatraju pokušajem suprotstavljanja rastućem utjecaju Kine u regiji.
U Ujedinjenim nacijama, Biden će također govoriti o povlačenju trupa iz Afganistana, što je, kako je rekao, dio fokusa njegove administracije na stvarnog protivnika - Kinu.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je u nedjelju Sjedinjene Države i Kinu da spriječe ono što bi, kako je rekao, mogao biti potencijalni hladni rat, te je zamolio dvije zemlje da poprave svoj "potpuno disfunkcionalan" odnos.
"Ne bih se složila s karakterizacijom odnosa", rekla je u ponedjeljak sekretarica za štampu Jen Psaki, dodajući da su Biden i njegov kineski kolega prošle sedmice vodili 90-minutni razgovor koji je bio "iskren, ali sigurno nije bio povišen".
Ona je dodala: "Sutra će predsjednik održati govor, kao što svi znate, na Generalnoj skupštini UN -a, i potpuno će jasno dati do znanja da ne želi voditi budući hladni rat ni sa jednom zemljom u svijetu."
Visoki zvaničnik Bidenove administracije rekao je da će predsjednik govoriti zatvaranju poglavlja o ratu u Afganistanu i otvaranju poglavlja intezivne diplomatije što uključuje saveznike i partnere za suočavanje sa izazovima današnjice poput Covida-19, klimatskih promjena, novih tehnologija, modernog pristupa u borbi protiv terorizma…
Rijedak raskol sa saveznikom
Ali Bidenova globalistička, kooperativna vizija kosi se s neugodnom stvarnošću. Najstariji američki saveznik, Francuska, u petak je opozvala svoje ambasadore u Sjedinjenim Državama i Australiji, izražavajući bijes zbog onoga što je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian nazvao "ubodom nožem u leđa" koji su izvršile te dvije zemje kada je njihov sporazum o podmornicama poništio francusko-australijski ugovor od 70 milijardi dolara o konvencionalnim podmornicama.
Psaki je rekla da će Biden uskoro imati telefonski poziv sa svojim francuskim kolegom, predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji ne planira putovati u New York. Odbila je reći da li će Bidenova administracija učiniti kompenzacijski gest Francuskoj.
Psaki je pokušala umanjiti raskol, obilježen time što je Francuska po prvi povukla ambasadora.
"Ponovno uspostavljanje saveza ne znači da nećete imati neslaganja ili nećete imati neslaganja oko toga kako pristupiti bilo kojem određenom pitanju u svijetu", rekla je. "To nije prepreka za stvaranje saveza, važno partnerstvo. To nikada nije bilo i trenutno nije."
Le Drian je novinarima u ponedjeljak u Ujedinjenim nacijama rekao da postoji "kriza povjerenja" po tom pitanju. Nije se toliko radilo o prekidu ugovora, rekao je, već se "prije svega radi o rušenju povjerenja između saveznika".
Kasnije u toku sedmice, odvojeno od sjednice Generalne skupštine, Biden će biti domaćin samita o koronavirusu a sastat će se i s indijskim premijerom Narendrom Modijem i japanskim premijerom Yoshihideom Sugom. Njih dvojica su članovi takozvane "Četvorke", strateškog dijaloga koji uključuje i Australiju, koji se vidi kao bedem protiv rastućeg kineskog uticaja.
See all News Updates of the Day
Rusija zatražila vanrednu sjednicu Vijeća sigurnosti UN zbog političke situacije u BiH
Rusija je zatražila vanrednu sjednicu Vijeća sigurnosti UN zbog političke situacije u Bosni i Hercegovini, potvrdio je Sven Alkalaj, ambasador Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama.
Nije poznat termin sjednice.
Skupština RS je prošle sedmice, nakon prvostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku u Sudu BiH, usvojila četiri neustavna zakona. Među njima su zakon o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te Državne agencije za istrage (SIPA)i zaštitu na teritoriji RS.
Usvojene su i izmjene Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti, te zakon o "stranim agentima", koji dodatno ograničava rad civilnog društva.
U utorak, 4. marta su i članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić uputili zahtjev za održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH povodom napada organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz kabineta Bećirovića.
Bećirović i Komšić ističu kako je potrebno da Predsjedništvo BiH sagleda najnovije unutrašnjopolitičke okolnosti u državi, imajući u vidu napade organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kao i dužnost državnih institucija da zaštite ustavni poredak Bosne i Hercegovine, mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.
Meksiko najavio odgovor na američke carine
Predjsednica Meksika Claudia Sheinbaum izjavila je da će Meksiko odgovoriti na carine od 25 odsto koje su uvele Sjedinjene Države sopstvenim uzvratnim carinama na američku robu.
Ona je rekla da će krajem nedjelje objaviti koje proizvode će Meksiko ciljati, što možda ukazuje na to da se Meksiko i dalje nada deeskalaciji trgovinskog rata koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump.
„Ne postoji motiv ili razlog, niti opravdanje koje podržava ovu odluku koja će uticati na naše ljude i naše nacije”, rekla je ona.
Carine koje je najavio Trump protiv Kanade i Meksika stupile su na snagu u utorak povećavajući rizik od osvete sjevernoameričkih saveznika Sjedinjenih Država.
Od 4. marta, uvoz iz Kanade i Meksika sada će se oporezovati po stopi od 25 odsto, a kanadski energenti podliježu uvoznim carinama od 10 odsto.
Američki predsjednik je takođe rekao da će tarife na proizvode iz Kine, od 10 procenata, povećati za još toliko. Dodao je i da će 2. aprila stupiti na snagu recipročne tarife zemljama koje uvedu carine na američke proizvode.
SAD privremeno obustavile vojnu pomoć Ukrajini
Sjedinjene Države odlučile su da privremeno obustave vojnu pomoć Ukrajini, nekoliko dana nakon oštre rasprave između predsjednika SAD i Ukrajine, Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog, u Bijeloj kući, potvrdio je u ponedjeljak zvaničnik Bele kuće.
"Predsjednik je bio jasan da je usredsređen na mir. Potrebno je da i naši partneri budu posvećeni tom cilju. Privremeno obustavljamo i razmatramo našu pomoć da bi osigurali da doprinosi rješenju", rekao je visoki zvaničnik administracije za Glas Amerike.
Agencija Reuters prenijela je, pozivajući se na izveštaj Bloomberga, da će biti obustavljeno slanje sve američke vojne opreme, uključujući oružje u tranzitu u avionima ili na brodovima ili koje se nalazi u tranzitnim područjima u Poljskoj.
Trump je prethodno novinarima u Beloj kući rekao da nije razgovarano o suspendovanju vojne pomoći Ukrajini, ali je dodao da bi Zelenski "trebalo da više cijeni" podršku Washingtona. Amerika je do sada izdvojila milijarde dolara vojne pomoći za Kijev.
Američki predsjednik je također u ponedeljak, na svojoj mreži "Truth social" ponovo oštro kritikovao Zelenskog zbog njegove izjave u nedjelju veče da je dogovor o kraju rata sa Rusijom "i dalje veoma daleko".
Trump je ocenio da je to "najgora izjava" i da "Amerika to neće još dugo tolerisati". Ponovio je i da Zelenski ne želi mir "dok god ima američku podršku".
"Evropa je na sastanku sa Zelenskim otvoreno poručila da ne mogu da obave posao bez SAD-a", napisao je Trump.
Zelenski je u ponedjeljak na X-u napisao da Ukrajina mora da bude angažovana "u sadržajnoj" diplomatiji da bi se rat brzo okončao.
"Radimo sa Amerikom i našim evropskim partnerima i veoma se nadamo američkoj podršci na putu do mira. Mir je potreban što je prije moguće", naveo je Zelenski.
Ukrajinski predsednik je ranije više puta istakao da primirje moraju da prate eksplicitne bezbjednosne garancije Zapada da bi se osiguralo da Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu prije tri godine i kontroliše oko 20 odsto njene teritorije, ne krene u novi napad.
Zakonom o „stranim agentima” se nastoje disciplinovati kritičari vlasti, kažu analitičari
Misija UN-a u BiH je ocijenila da je Narodna skupština RS usvajanjem Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija ugrozila nezavisnost, autonomiju i djelovanje organizacija civilnog društva. Analitičari smatraju da je ovaj Zakon pokušaj disciplinovanja kritičara vlasti.
Pentagon obustavio ofanzivne cyber akcije protiv Rusije, tvrde američki mediji
Američki sekretar za odbranu Pete Hegseth naredio je pauziranje u svih cyber operacija Sjedinjenih Država protiv Rusije, uključujući ofanzivne akcije, objavili su brojni američki mediji.
Naredba je bila dio sveukupne ponovne procjene američkih operacija protiv Moskve, prema New York Timesu, sa nejasnim trajanjem ili obimom pauze.
Pentagon je odbio da komentariše ove tvrdnje na upit AFP-a.
"Zbog operativnih zabrinutosti za bezbjednost, ne komentarišemo niti razgovaramo o cyber obavještajnim podacima, planovima ili operacijama", rekao je visoki zvaničnik odbrane.
"Za sekretara Hegsetha nema većeg prioriteta od bezbjednosti borca u ratu u svim operacijama, uključujući i cyber domen", dodao je on.
Izvještavanje medija o ovoj promjeni dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump insistira na pregovorima o okončanju rata u Ukrajini i nekoliko dana nakon što je američki lider vodio žustru raspravu sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na sastanku u Bijeloj kući.
Zapadne zemlje optužuju Kremlj da je organizovao niz incidenata sa ciljem da se potkopa podrška Ukrajini dok se ta zemlja bori protiv ruske invazije.
Trump se, u međuvremenu, predstavio kao posrednik između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zelenskog, sklanjajući Kijev i Evropu po strani dok se trudi da se približi Putinu.
Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Mike Waltz, govoreći u nedelju za CNN o ponovnom otvaranju veza sa Rusijom, demantovao je izvještaje o promeni cyber politike.
"To nije bio dio naših diskusija", rekao je on. "Biće svih vrsta šargarepe i štapa da se ovaj rat okonča."
