Najnovije
Biden u Generalnoj skupštini UN: Ne želimo podijeljeni svijet
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da svijet mora da sarađuje kao nikada ranije da bi se suočio sa globalnim izazovima. "Ne želimo novi hladni rat ili podijeljeni svijet", poručio je Biden u svom prvom obraćanju Generalnoj skupštini UN-a u svojstvu predsjednika Sjedinjenih Država.
"Naša bezbjednost, prosperitet i same slobode su isprepleteni kao nikada ranije", rekao je Biden u obraćanju u kojem je promovisao svoj multilateralni pogled na svijet, fokusiran na diplomatiju.
"SAD su se vratile za sto na međunarodnim forumima, a posebno Ujedinjenim nacijama", rekao je američki lider.
To je u direktnoj suprotnosti sa doktrinom "Amerika prvo" njegovog prethodnika Donalda Trumpa.
Pred svijetom je "odlučujuća decenija", istakao je Biden i dodao da lideri treba da sarađuju na borbi protiv pandemije koronavirusa, zagrijevanja planete i cyber prijetnji. Istakao je da će SAD udvostručiti svoje finansijske obaveze u borbi protiv klimatskih promjena i da će potrošiti 10 milijardi dolara za borbu protiv gladi u svijetu.
Ne pominjući po imenu najvećeg rivala svoje zemlje - Kinu - Biden je obećao da neće pokušavati da eskalira taj taj sukob. Generalni sekretar UN Antonio Guterres, koji je govorio prije Bidena na otvaranju 76. Generalne skupštine, izjavio je da će "biti nemoguće odgovoriti na dramatične ekonomske i razvojne izazove ako su dvije najveće svjetske ekonomije suparnici".
"Ne želimo - ponoviću - ne želimo novi hladni rat ili svijet podeljen na rigidne blokove", rekao je predsednik Biden. "SAD su spremne da rade sa svakom zemljom koja radi na mirnom rješenju zajedničkih izazova, čak i ako se ne slažemo u nekim drugim sferama, jer svi ćemo trpjeti posljedice neuspjeha ako se ne ujedinimo protiv hitnih prijetnji kao što su Covid-19, klimatske promjene, ili stalne prijetnje kao što je nuklearna proliferacija."
Govoreći o pitanju vojne sile, Bajden je poručio da "američka vojna sila mora da bude poslednje pribežište, a ne prvo, i da ne treba da se koristi kao odgovor na svaki svetski problem."
Govoreći o pitanju vojne sile, Biden je poručio da "američka vojna sila mora da bude posljednji zaklon, a ne prvi. I ne treba da se koristi kao odgovor na svaki svjetski problem."
"Počinje era neumorne diplomatije"
Biden je branio i haotično američko povlačenje iz Afganistana navodeći da je to bio neopohodan korak da bi se napravio zaokret u američkoj politici i koncentrisalo na globalni izazov anti-demokratskih sistema, pandemiju Covida-19 i klimatske promjene.
"Okončali smo 20 godina sukoba u Afganistanu i dok zatvaramo ovu eru neumornih ratova, otvaramo novu eru neumorne diplomatije", izjavio je Biden.
Američki predsjednik ranije je svoju kontroverznu odluku o povlačenju vojnika iz Afganistana donekle objasnio i željom administracije da se fokusira na stvarnog protivnika - Kinu. U nedjelju, generalni sekretar UN Antoni Guterres je pozvao SAD i Kinu da odvrate potencijalni hladni rat, i apelovao da poprave svoj, kako je rekao, "kompletno disfunkcionalni odnos".
"Ne bih se složila sa tom karakterizacijom odnosa", izjavila je u ponedjeljak portparolka Bijele kuće Jen Psaki, koja je dodala da su Biden i njegov kineski kolega Xi Jinping prošle nedjelje vodili razgovor od 90 minuta, koji je, kako kaže, "bio otvoren ali svakako nije bilo povišenih tonova".
U Ujedinjenim nacijama, Biden je također poručio da će Amerika biti lider u suočavanju sa izazovima - od Covida 19 do klimatskih promjena, ali da to neće raditi sama.
Biden je doputovao u New York u ponedjeljak uveče gdje se sastao sa oko 100 šefova država u sjedištu UN-a. Poslije govora u utorak, na marginama Generalne skupštine će se sastati sa australijskim premijerom Scottom Morisonom, a po povratku u Washington biće domaćin britanskom premijeru Borisu Johnsonu na razgovorima u Bijeloj kući.
Prošle nedjelje, tri zemlje su najavile bezbjednosni pakt prema kome se Australiji pružaju američka tehnologija nuklearnih podmornica, dok britanska mornarica nudi svoje stručno znanje, kako bi se toj zemlji pomoglo da se suočava sa prijetnjama u indopacifičkom regionu. Analitičari vide taj potez kao pokušaj suprotstavljanja rastućem uticaju Kine u regionu.
See all News Updates of the Day
Sve više beskućnika u Americi, jeftino stanovanje za mnoge nedostižno
Beskućništvo u SAD poraslo je za 18,1 odsto ove godine - drastičan uspon uzrokovan time što je jeftino stanovanje za mnoge nedostižno.
Mnogo ljudi je ove godine ostalo na ulici i zbog prirodnih katastrofa, a u nekim dijelovima zemlje zabilježen je i veliki priliv imigranata što je povećalo broj beskućnika.
Sekretarijat za stanovanje i urbani razvoj saopštio je da se više od 770.000 ljudi u Americi vode kao beskućnici, što sigurno nije i realan broj jer ne uključuje one koji odsjedaju kod porodice ili prijatelja jer nemaju gdje drugo da stanuju.
U 2023. godini zabilježen je porast broja beskućnika za 12 odsto, što Sekretarijat objašnjava sve višim kirijama i okončanju pomoći koja je stizala tokom pandemije. Također, u 2023. je konstatovan rast broja ljudi koji su prvi put ostali bez krova nad glavom.
"Nijedan Amerikanac ne treba da bude beskućnik i administracija Biden-Harris je posvećena tome da svaka porodica ima pristup priuštivom, bezbjednom stanovanju koje zaslužuje", rekla je direktorica Sekertarijata Adrianne Todman. Dodala je da se i ubuduće treba fokusirati na rad na prevenciji i okončanju beskućništva.
Jedan od trendova koji najviše zabrinjava je porast od skoro 40 odsto u broju porodica koje ostaju bez krova nad glavom - i to je jedna od oblasti na koju je utjecao dolazak velikog broja migranata u velike gradove. U 13 gradova, među kojima su Denver, Chicago, New York, udvostručio se broj porodica beskućnika. Skoro 150.000 djece bar je jednu noć provelo na ulici u 2024. godini, što je za 33 odsto više nego u prošloj.
Prirodne katastrofe takođe imaju udjela u povećanju broja beskućnika, posebno poslije katastrofalnih požara na Havaijma.
"Povećanje broja beskućnika je tragično, ali istovremeno je predvidljiva posljedica sve manjeg ulaganja u resurse i pomoć kako bi ljudima bilo dostupno priuštivo stanovanje", kaže Renee Willis iz Nacionalne koalicije za jeftino stanovanje. "Aktivisti, istraživači, ljudi koji su to preživjeli - svi upozoravaju da će broj beskućnika rasti jer troškovi stanovanja idu u nebesa."
Istovremeno, u nekim dijelovima Amerike donose se stožiji propisi o beskućnicima. Zbog velikih, često prljavih i opasnih šatorskih naselja u gradovima, neke države na zapadnoj obali uvele su zabranu postavljanja tih kampova. To je uslijedilo nakon odluke Vrhovnog suda - da zabrana spavanja na ulici ne krši Osmi amandman Ustava SAD.
Zastupnici prava beskućnika kažu da će kažnjavanje ljudi koji spavaju na ulici doprinijeti kriminalizaciji beskućništva.
Ipak, uočen je i jedan pozitivan trend ove godine - da se smanjio broj beskućnika među veteranima i u odnosu na prošlu godinu pao je za 8 odsto, na 32.882.
"Smanjenje ovog broja jasno trasira kako treba da rješavamo problem beskućnika na širem nivou. Sa dvostranačkom podrškom, adekvatnim sredstvima i pametnim političkim rješenjima, možemo da kopiramo ovaj model i na druge oblasti. Federalne investicije su ključne kako bismo osigurali jeftine stanove i omogućili svima u Americi da imaju pristup bezbjednom i stabilnom stanovanju", kaže Ann Oliva, direktorica Nacionalne alijanse za okončanje beskućništva.
Neki veliki gradovi su uspjeli da smanje broj beskućnika - u Dallasu je pao za 16 odsto, u Los Angelesu je broj onih koji su živjeli na ulici smanjen za 5 odsto u odnosu na 2023. godinu. Kalifornija ima najveću populaciju beskućnika u SAD, a iza nje su države New York, Washington, Florida i Massachusetts.
Veliki porast broja beskućnika u protekle dvije godine u suprotnosti je sa pomacima u toj oblasti u protekloj deceniji.
Od prvog istraživanja 2007. godine, pa do 2017, SAD su postigle napredak po pitanju smanjenja broja beskućnika - od 637.000 koliko ih je bilo 2010. godine do 554.000 u 2017. godini. Međutim, broj je ponovo počeo da raste poslije pandemije i kada je ukinuta pomoć koja je građanima tada upućivana.
Lider Bjelorusije pomilovao još 20 zatvorenika. Grupe za ljudska prava kažu da se represija nastavlja
Bjeloruski autoritarni lider Aleksandar Lukašenko pomilovao je još 20 osoba koje aktivisti za prava opisuju kao političke zatvorenike, navodi se u saopštenju na web stranici Ureda predsjednika u subotu.
Saopćenje je uslijedilo usred upornog ugnjetavanja uoči predsjedničkih izbora sljedećeg mjeseca koji će vjerovatno produžiti Lukašenkovu višedecenijsku vladavinu.
Bjeloruski zvaničnici nisu naveli imena oslobođenih, ali u saopštenju objavljenom na web stranici predsjednika navodi se da su svi oni osuđeni za "zločine ekstremističke prirode".
U saopštenju se navodi da je u grupi bilo 11 žena, a da je 14 pomilovanih patilo od hroničnih bolesti.
"Svi oslobođeni pokajali su se za svoje postupke i apelovali su na šefa države da bude pomilovan", navodi se u saopćenju predsjedničke administracije, koja koristi formulacije poznate iz serije prethodnih grupnih pomilovanja u proteklih šest mjeseci.
Subotnja objava označava osmo takvo pomilovanje od strane Lukašenka od ljeta 2024. Ukupno je oslobođeno 207 političkih zatvorenika, prema bjeloruskoj grupi za ljudska prava Viasna.
Većina ih je zatvorena nakon masovnih antivladinih protesta 2020. godine, kada je Lukašenko osigurao svoj šesti mandat na glasanju koje je široko osuđeno kao namješteno.
Prema Viasni, preko 1.250 političkih zatvorenika ostaje iza rešetaka. Nije pušten nijedan istaknuti opozicionar, od kojih se mnogi mjesecima nisu čuli.
Među njima su dobitnik Nobelove nagrade za mir, osnivač Viasna Ales Bialiatski, te Sergej Tsihanovski, koji je planirao da izazove Lukašenka na izborima 2020. godine, ali je zatvoren prije glasanja i Viktar Babaryka, koji je također bio zatvoren nakon što je stekao popularnost prije izbora.
Masovna pomilovanja dolaze usred novog talasa represije, rekao je aktivista Viasne Pavel Sapelka, dok se Minsk priprema za održavanje novih predsjedničkih izbora u januaru 2025. koji će vjerovatno donijeti Lukašenku sedmi mandat.
Bjeloruske vlasti stvaraju teške uslove za političke zatvorenike, uskraćujući im sastanke sa advokatima i rođacima, te medicinsku njegu. Najmanje sedam političkih zatvorenika umrlo je iza rešetaka od 2020. godine, navodi Viasna.
Određen jednomjesečni pritvor ministru sigurnosti BiH Nenadu Nešiću
Sud Bosne i Hercegovine odredio je 29. decembra jednomjesečni pritvor ministru sigurnosti ove zemlje Nenadu Nešiću. Pritvor je određen i Milanu Dakiću, direktoru Javnog preduzeća Putevi Republike Srpski te Mladenu Lučiću, direktoru privatne firme Legend.
"Pritvor je određen zbog bojazni da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze i tragove važne za kazneni postupak, utjecati na svjedoke, sudionike ili prikrivače", saopćio je ovaj sud.
Nešić je osumnjičen za više kaznenih djela u periodu od 2016. do 2020. godine kad je bio na čelu Puteva RS. Prema tvrdnjama Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, iz Javnog preduzeća Putevi RS izvlačen novac "putem fiktivnih pravnih radnji" preko drugih privatnih firmi.
Tužiteljica Bojana Jolović je kazala da je Nešić od tog novca godišnje dobivao po 250.000 maraka (oko 125.000 eura) te da je za četiri godine mandata na čelu Puteva RS ostvario financijsku korist od oko milijun maraka (pola milijuna eura).
Jolović je navela da je istragu 2019. godine započela Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) kad su primijećene sumnjive transakcije iz poduzeća Romanijaputevi na račun Esada Avdića. Tužiteljstvo se za svoje tvrdnje poziva na iskaze Avdića i tadašnjeg direktora Romanijaputeva Mirka Pandurevića.
Tijekom ročišta izneseni su i detalji po kojima je Mladen Lučić bio kontakt osoba, preko koje su se dogovarali poslovi. Romanijaputevi su dobivali tendere od Puteva RS za održavanje puteva, a zauzvrat je mito dobivao Nešić.
Tužiteljica je navela kako je direktor Romanijaputeva u svom iskazu rekao da je novac namijenjen Nešiću, prethodno izvučen iz poduzeća Putevi RS ostavljan na raznim mjestima, uključujući ugostiteljske objekte te automobile na parkiralištima.
Jolović je kazala i kako je po Nešić naložio Romanijaputevima da industrijsku so za održavanje puteva kupuje od firme Legend, koja je u vlasništvu Mladena Lučića.
Tijekom ročišta, istaknuto je da je izvlačenje novca nastavljeno i u vrijeme mandata sadašnjeg direktora Puteva RS Milana Dakića. Za preostale četiri osobe koje su uhapšene, a čija imena nisu navedena, saopćeno je kako su određene mjere zabrane koje podrazumijevaju zabranu sastajanja sa svjedocima i osumnjičenim, napuštanje mjesta stanovanja te redovito javljanje najbližoj policijskoj stanici.
Glavni tužitelj BiH Milanko Kajganiću u petak je na press konferenciji da je poduzeću Putevi RS načinjena višemilijunska šteta, a da će konačna šteta biti poznata nakon što bude u cijelosti okončana i istraga u ovom predmetu.
Osumnjičeni su petak ujutro uhapšeni i predati Tužiteljstvu BiH.
Nenad Nešić je predsjednik stranke Demokratski narodni savez koja je u koaliciji sa vladajućim Savezom nezavisnih socijaldemokrata na čijem čelu je Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska.
Dodika, članove njegove obitelji i vrh ovog entiteta su Sjedinjene Američke Države i Ujedinjena Kraljevina sankcionirale zbog kršenja Ustava BiH, Daytonskog mirovnog sporazuma i korupcije.
NATO će pojačati prisustvo u Baltičkom moru poslije novog incidenta sa prekinutim kablom
NATO će pojačati vojno prisustvo u Baltičkom moru poslije navodne sabotaže podmorskog kabla za napajanje električnom energijom koji povezuje Finsku i Estoniju, izjavio je šef zapadne vojne alijanse Mark Rutte.
Na Božić, podmorski kabl Estlink 2 koji prenosi struju od Finske do Estonije isključen je iz mreže, nešto više od mjesec dana nakon što su dva telekomunikaciona kabla prekinuta u švedskim teritorijalnim vodama na Baltiku.
Finske vlasti saopštile su da istražuju naftni tanker Eagle S, koji je isplovio iz ruske luke, u okviru istrage o "teškoj sabotaži".
Finski predsjednik Alexander Stubb rekao je: "Situaciju imamo pod kontrolom i moramo da nastavimo da budno radimo zajedno kako bismo bili sigurni da našu kritičnu infrastrukturu neće oštete oni sa druge strane".
Zvaničnici sumnjaju da je tanker dio ruske "flote u sjenci", što se odnosi na brodove koji prevoze rusku naftu i naftne derivate pod embargom koji je uveden zbog ruske invazije na Ukrajinu 2022.
Brod Eagle S, koji plovi pod zastavom Kukovih ostrva u južnom Pacifiku, bio je na putu za Port Said u Egiptu. Policija sumnja da je sidro naftnog tankera možda oštetilo kabl za napajanje.
Rutte je rekao da je razgovarao sa predsednikom Stubbom o istrazi Finske, dodajući u postu na X-u: "Izrazio sam punu solidarnost i podršku. NATO će pojačati svoje vojno prisustvo u Baltičkom moru".
Estonski ministar odbrane Hanno Pevkur rekao je ranije u petak da je ta zemlja započela pomorske patrole kako bi zaštitila podmorski kabl koji snabdeva strujom iz Finske.
On je u odvojenoj izjavi rekao da Talin želi da pošalje jasnu poruku da je spreman da zaštiti svoje veze sa Finskom vojnim i nevojnim sredstvima.
Rutte je obećao podršku NATO-a Estoniji i Finskoj i osudio napade na kritičnu infrastrukturu nakon razgovora sa estonskim premijerom Kristen Michal.
Dodatne sankcije EU
Evropska unija je također zaprijetila daljim sankcijama protiv ruske flote u senci nakon ovonedeljnog incidenta.
Članice bloka, njih 27, složilo se ranije ovog mjeseca da stavi na crnu listu još oko 50 naftnih tankera iz ruske flote u sjenci korištenih da se zaobiđu sankcije Zapada, čime se ciljani broj popeo na oko 80.
Međunarodne organizacije koje podržavaju Ukrajinu željele su da obuzdaju sredstva koja idu u ratnu mašinu Kremlja uvođenjem ograničenja cena i ograničenja na ključni ruski izvoz nafte.
Da bi zaobišla mjere, Rusija je pribegla korištenju takozvane "flote u sjenci" sačinjene često od starih plovila koja posluju pod sumnjivim vlasništvom ili bez odgovarajućeg osiguranja.
Tenzije su porasle oko Baltika nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
U septembru 2022. godine, serija podvodnih eksplozija pokidala je gasovod Sjevernog toka koji je prenosio ruski gas u Evropu, čiji uzrok tek treba da se utvrdi.
U oktobru 2023, podmorski gasovod između Finske i Estonije je zatvoren nakon što ga je oštetilo sidro kineskog teretnog broda.
Sredinom novembra ove godine presječene su sekcije dva telekom kabla u švedskim teritorijalnim vodama. Sumnje su upućene na Ii Peng 3, koji je prema lokacijama za praćenje brodova plovio preko kablova otprilike u vrijeme kada su presječeni.
Trgovine rješavaju problem jednokratne plastične ambalaže
UN procjenjuje da se u svijetu godišnje proizvede više od 430 milijuna metričkih tona plastičnog otpada, a najveći izvor je ambalaža za jednokratnu upotrebu. Valdya Baraputri izvještava o pokretu za smanjenje takvog otpada.
