"Naša bezbjednost, prosperitet i same slobode su isprepleteni kao nikada ranije", rekao je Biden u obraćanju u kojem je promovisao svoj multilateralni pogled na svijet, fokusiran na diplomatiju.

"SAD su se vratile za sto na međunarodnim forumima, a posebno Ujedinjenim nacijama", rekao je američki lider.

To je u direktnoj suprotnosti sa doktrinom "Amerika prvo" njegovog prethodnika Donalda Trumpa.

Pred svijetom je "odlučujuća decenija", istakao je Biden i dodao da lideri treba da sarađuju na borbi protiv pandemije koronavirusa, zagrijevanja planete i cyber prijetnji. Istakao je da će SAD udvostručiti svoje finansijske obaveze u borbi protiv klimatskih promjena i da će potrošiti 10 milijardi dolara za borbu protiv gladi u svijetu.

Ne pominjući po imenu najvećeg rivala svoje zemlje - Kinu - Biden je obećao da neće pokušavati da eskalira taj taj sukob. Generalni sekretar UN Antonio Guterres, koji je govorio prije Bidena na otvaranju 76. Generalne skupštine, izjavio je da će "biti nemoguće odgovoriti na dramatične ekonomske i razvojne izazove ako su dvije najveće svjetske ekonomije suparnici".

"Ne želimo - ponoviću - ne želimo novi hladni rat ili svijet podeljen na rigidne blokove", rekao je predsednik Biden. "SAD su spremne da rade sa svakom zemljom koja radi na mirnom rješenju zajedničkih izazova, čak i ako se ne slažemo u nekim drugim sferama, jer svi ćemo trpjeti posljedice neuspjeha ako se ne ujedinimo protiv hitnih prijetnji kao što su Covid-19, klimatske promjene, ili stalne prijetnje kao što je nuklearna proliferacija."

Govoreći o pitanju vojne sile, Bajden je poručio da "američka vojna sila mora da bude poslednje pribežište, a ne prvo, i da ne treba da se koristi kao odgovor na svaki svetski problem."

Govoreći o pitanju vojne sile, Biden je poručio da "američka vojna sila mora da bude posljednji zaklon, a ne prvi. I ne treba da se koristi kao odgovor na svaki svjetski problem."

"Počinje era neumorne diplomatije"

Biden je branio i haotično američko povlačenje iz Afganistana navodeći da je to bio neopohodan korak da bi se napravio zaokret u američkoj politici i koncentrisalo na globalni izazov anti-demokratskih sistema, pandemiju Covida-19 i klimatske promjene.

"Okončali smo 20 godina sukoba u Afganistanu i dok zatvaramo ovu eru neumornih ratova, otvaramo novu eru neumorne diplomatije", izjavio je Biden.

Američki predsjednik ranije je svoju kontroverznu odluku o povlačenju vojnika iz Afganistana donekle objasnio i željom administracije da se fokusira na stvarnog protivnika - Kinu. U nedjelju, generalni sekretar UN Antoni Guterres je pozvao SAD i Kinu da odvrate potencijalni hladni rat, i apelovao da poprave svoj, kako je rekao, "kompletno disfunkcionalni odnos".

"Ne bih se složila sa tom karakterizacijom odnosa", izjavila je u ponedjeljak portparolka Bijele kuće Jen Psaki, koja je dodala da su Biden i njegov kineski kolega Xi Jinping prošle nedjelje vodili razgovor od 90 minuta, koji je, kako kaže, "bio otvoren ali svakako nije bilo povišenih tonova".

U Ujedinjenim nacijama, Biden je također poručio da će Amerika biti lider u suočavanju sa izazovima - od Covida 19 do klimatskih promjena, ali da to neće raditi sama.

Biden je doputovao u New York u ponedjeljak uveče gdje se sastao sa oko 100 šefova država u sjedištu UN-a. Poslije govora u utorak, na marginama Generalne skupštine će se sastati sa australijskim premijerom Scottom Morisonom, a po povratku u Washington biće domaćin britanskom premijeru Borisu Johnsonu na razgovorima u Bijeloj kući.

Prošle nedjelje, tri zemlje su najavile bezbjednosni pakt prema kome se Australiji pružaju američka tehnologija nuklearnih podmornica, dok britanska mornarica nudi svoje stručno znanje, kako bi se toj zemlji pomoglo da se suočava sa prijetnjama u indopacifičkom regionu. Analitičari vide taj potez kao pokušaj suprotstavljanja rastućem uticaju Kine u regionu.

Nije poznat termin sjednice.

Skupština RS je prošle sedmice, nakon prvostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku u Sudu BiH, usvojila četiri neustavna zakona. Među njima su zakon o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te Državne agencije za istrage (SIPA)i zaštitu na teritoriji RS.

Usvojene su i izmjene Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti, te zakon o "stranim agentima", koji dodatno ograničava rad civilnog društva.

U utorak, 4. marta su i članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić uputili zahtjev za održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH povodom napada organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz kabineta Bećirovića.

Bećirović i Komšić ističu kako je potrebno da Predsjedništvo BiH sagleda najnovije unutrašnjopolitičke okolnosti u državi, imajući u vidu napade organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kao i dužnost državnih institucija da zaštite ustavni poredak Bosne i Hercegovine, mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.

Ona je rekla da će krajem nedjelje objaviti koje proizvode će Meksiko ciljati, što možda ukazuje na to da se Meksiko i dalje nada deeskalaciji trgovinskog rata koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump.

„Ne postoji motiv ili razlog, niti opravdanje koje podržava ovu odluku koja će uticati na naše ljude i naše nacije”, rekla je ona.

Carine koje je najavio Trump protiv Kanade i Meksika stupile su na snagu u utorak povećavajući rizik od osvete sjevernoameričkih saveznika Sjedinjenih Država.

Od 4. marta, uvoz iz Kanade i Meksika sada će se oporezovati po stopi od 25 odsto, a kanadski energenti podliježu uvoznim carinama od 10 odsto.

Američki predsjednik je takođe rekao da će tarife na proizvode iz Kine, od 10 procenata, povećati za još toliko. Dodao je i da će 2. aprila stupiti na snagu recipročne tarife zemljama koje uvedu carine na američke proizvode.

"Predsjednik je bio jasan da je usredsređen na mir. Potrebno je da i naši partneri budu posvećeni tom cilju. Privremeno obustavljamo i razmatramo našu pomoć da bi osigurali da doprinosi rješenju", rekao je visoki zvaničnik administracije za Glas Amerike.

Agencija Reuters prenijela je, pozivajući se na izveštaj Bloomberga, da će biti obustavljeno slanje sve američke vojne opreme, uključujući oružje u tranzitu u avionima ili na brodovima ili koje se nalazi u tranzitnim područjima u Poljskoj.

Trump je prethodno novinarima u Beloj kući rekao da nije razgovarano o suspendovanju vojne pomoći Ukrajini, ali je dodao da bi Zelenski "trebalo da više cijeni" podršku Washingtona. Amerika je do sada izdvojila milijarde dolara vojne pomoći za Kijev.

Američki predsjednik je također u ponedeljak, na svojoj mreži "Truth social" ponovo oštro kritikovao Zelenskog zbog njegove izjave u nedjelju veče da je dogovor o kraju rata sa Rusijom "i dalje veoma daleko".

Trump je ocenio da je to "najgora izjava" i da "Amerika to neće još dugo tolerisati". Ponovio je i da Zelenski ne želi mir "dok god ima američku podršku".

"Evropa je na sastanku sa Zelenskim otvoreno poručila da ne mogu da obave posao bez SAD-a", napisao je Trump.

Zelenski je u ponedjeljak na X-u napisao da Ukrajina mora da bude angažovana "u sadržajnoj" diplomatiji da bi se rat brzo okončao.

"Radimo sa Amerikom i našim evropskim partnerima i veoma se nadamo američkoj podršci na putu do mira. Mir je potreban što je prije moguće", naveo je Zelenski.

Ukrajinski predsednik je ranije više puta istakao da primirje moraju da prate eksplicitne bezbjednosne garancije Zapada da bi se osiguralo da Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu prije tri godine i kontroliše oko 20 odsto njene teritorije, ne krene u novi napad.

Naredba je bila dio sveukupne ponovne procjene američkih operacija protiv Moskve, prema New York Timesu, sa nejasnim trajanjem ili obimom pauze.

Pentagon je odbio da komentariše ove tvrdnje na upit AFP-a.

"Zbog operativnih zabrinutosti za bezbjednost, ne komentarišemo niti razgovaramo o cyber obavještajnim podacima, planovima ili operacijama", rekao je visoki zvaničnik odbrane.

"Za sekretara Hegsetha nema većeg prioriteta od bezbjednosti borca u ratu u svim operacijama, uključujući i cyber domen", dodao je on.

Izvještavanje medija o ovoj promjeni dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump insistira na pregovorima o okončanju rata u Ukrajini i nekoliko dana nakon što je američki lider vodio žustru raspravu sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na sastanku u Bijeloj kući.

Zapadne zemlje optužuju Kremlj da je organizovao niz incidenata sa ciljem da se potkopa podrška Ukrajini dok se ta zemlja bori protiv ruske invazije.

Trump se, u međuvremenu, predstavio kao posrednik između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zelenskog, sklanjajući Kijev i Evropu po strani dok se trudi da se približi Putinu.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Mike Waltz, govoreći u nedelju za CNN o ponovnom otvaranju veza sa Rusijom, demantovao je izvještaje o promeni cyber politike.

"To nije bio dio naših diskusija", rekao je on. "Biće svih vrsta šargarepe i štapa da se ovaj rat okonča."