U emotivnom govoru, poručio je da je "došao da popuni prostor tišine" o jednom od najmračnijih i dugo prešutkivanih trenutaka rasnog nasilja.

"Neke nepravde su tako stravične, tako ozbiljne, da ne mogu da se zakopaju, bez obzira koliko se ljudi trudili", rekao je Biden. "Samo istina donosi iscjeljenje."

"Samo zato što historija šuti, ne znači da se nije dogodila", rekao je Biden i dodao da je u Tulsi "nastao pakao u pravom smislu te riječi". A sada, kako je istakao, nacija mora da se suoči sa grijehom poricanja koji je slijedio.

"Ne možemo da samo izaberemo šta želimo da znamo, a ne ono što treba da znamo", rekao je Biden. "Došao sam ovdje da pomognem da se popuni taj prostor tišine jer se rane produbljuju u tišini."

Nakon što je Biden otišao, neki ljudi u publici spontano su zapjevali slavnu pjesmu iz ere borbe za građanska prava "Ain’t Gonna Let Nobody Turn Me Around".

Biden je na 100. godišnjicu masakra održao minut šutnje poslije sastanka sa troje preživjelih nasilja. Viola Fletcher, Hughes Van Elli​s i Lessie Benningfield Randle imaju između 101 i 107. godina. Predsjednik je takođe obišao muzej posvećen tom incidentu.

"Historija onoga što se dogodilo ovdje predugo se prešutkivala. To nije bila pobuna. To je bio masakr, među najgorima u našoj historiji. Međutim, nije bio jedini", rekao je Biden.

Predsjednik je objavio korake da se smanji jaz u prihodima i bogatstvu između bijelaca i pripadnika drugih rasa. Njegova administracija planira da investira desetine milijardi dolara u siromašne zajednice, sklapa više ugovora sa preduzećima čiji su vlasnici pripadnici manjina, i da ukine dva pravila iz Trumpove ere kojima je smanjena ravnopravnost u dobijanju stambenih kredita i drugim stambenim pitanjima.

Biden nije odgovorio na pitanje novinara o tome da li bi trebalo da bude upućeno zvanično predsjedničko izvinjenje zbog masakra.

Biden je u ponedjeljak zatražio od svih Amerikanaca da se "osvrnu na duboke korijene rasnog terorizma u zemlji i da se ponovo posvete iskorjenjivanju sistemskog rasizma širom zemlje".

Biden je posetio Tulsu u trenutku kada se vodi intenzivna rasprava o rasnim pitanjima u SAD, dok se smanjuje bijela većina, povećavaju prijetnje od grupa koje se zalažu za superiornost bijele rase i preispituje tretman Afroamerikanaca, nakon što je bijeli policajac u Minneapolisu prošle godine ubio nenaoružanog crnca Georgea Floyda tokom privođenja, prenosi agencija Reuters.

Borba protiv rasne nejednakosti bila je jedna od Bidenovih ključnih platformi tokom predizborne kampanje, ali i kratkog mandata na položaju predsjednika. Prošle nedjelje se sastao sa članovima Floydove porodice na godišnjicu njegove smrti, a založio se i za usvajanje zakonskog prijedloga o reformi policije koji je nazvan po Floydu.

Proteklih godina, javnost se sve više upoznaje sa ubistvima u Tulsi 31. maja i 1. juna 1921. godina o kojima se decenijama nije učilo na časovima historije niti izvještavalo u lokalnim novinama.

Bijeli stanovnici tog grada su ubili, kako se procjenjuje, 300 crnaca i zapalili i opljačkali domove i biznise u tada prosperitetnoj afroameričkoj zajednici Greenwood, poznatoj kao "Crni Wall Street", nakon što je 19-godišnji crnac optužen za napad na 17-godišnju bjelkinju, što nikada nije dokazano.

"I dalje vidim kako pucaju u crnce. Crna tijela leže na ulici. Još osjećam dim i vidim vatru. I dalje vidim kako spaljuju radnje crnaca. Još čujem avione kako lete iznad njih. Čujem vriske. Svakodnevno proživljavam masakr. Naša zemlja će možda zaboraviti ovaj historisjki događaj, ali ja ne mogu", ispričala je nedavno preživjela masakra u Tulsi Viola Fletcher.

Hiljade su bile primorane da jedno vrijeme provedu u logorima koje je nadzirala Nacionalna garda.

Osiguravajuće kompanije nisu nadoknadile pričinjenu štetu i niko nije optužen za napade.​

Troje preživelih masakra prošle godine je podnijelo tužbu za odštetu tvrdeći da su grad Tulsa, istoimeni okrug u saveznoj državi Oklahoma i Privredna komora Tulse odgovorni za ono što se dogodilo. Ostaju otvorena pitanja da li i u kom iznosu treba platiti odštetu preživjelima i njihovim potomcima.

Izvršna direktorica Kulturnog centra Greenwood Francis Jordan-Rakestraw​ ocijenila je da Bidenova posjeta "podstiče jedinstvo i pruža nadu" i poručila da je neophodno da "upoznamo sve generacije sa prošlošću i značajnim problemom nejednakosti".

"Predsjednik je bio jasan da je usredsređen na mir. Potrebno je da i naši partneri budu posvećeni tom cilju. Privremeno obustavljamo i razmatramo našu pomoć da bi osigurali da doprinosi rješenju", rekao je visoki zvaničnik administracije za Glas Amerike.

Agencija Reuters prenijela je, pozivajući se na izveštaj Bloomberga, da će biti obustavljeno slanje sve američke vojne opreme, uključujući oružje u tranzitu u avionima ili na brodovima ili koje se nalazi u tranzitnim područjima u Poljskoj.

Trump je prethodno novinarima u Beloj kući rekao da nije razgovarano o suspendovanju vojne pomoći Ukrajini, ali je dodao da bi Zelenski "trebalo da više cijeni" podršku Washingtona. Amerika je do sada izdvojila milijarde dolara vojne pomoći za Kijev.

Američki predsjednik je također u ponedeljak, na svojoj mreži "Truth social" ponovo oštro kritikovao Zelenskog zbog njegove izjave u nedjelju veče da je dogovor o kraju rata sa Rusijom "i dalje veoma daleko".

Trump je ocenio da je to "najgora izjava" i da "Amerika to neće još dugo tolerisati". Ponovio je i da Zelenski ne želi mir "dok god ima američku podršku".

"Evropa je na sastanku sa Zelenskim otvoreno poručila da ne mogu da obave posao bez SAD-a", napisao je Trump.

Zelenski je u ponedjeljak na X-u napisao da Ukrajina mora da bude angažovana "u sadržajnoj" diplomatiji da bi se rat brzo okončao.

"Radimo sa Amerikom i našim evropskim partnerima i veoma se nadamo američkoj podršci na putu do mira. Mir je potreban što je prije moguće", naveo je Zelenski.

Ukrajinski predsednik je ranije više puta istakao da primirje moraju da prate eksplicitne bezbjednosne garancije Zapada da bi se osiguralo da Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu prije tri godine i kontroliše oko 20 odsto njene teritorije, ne krene u novi napad.

Naredba je bila dio sveukupne ponovne procjene američkih operacija protiv Moskve, prema New York Timesu, sa nejasnim trajanjem ili obimom pauze.

Pentagon je odbio da komentariše ove tvrdnje na upit AFP-a.

"Zbog operativnih zabrinutosti za bezbjednost, ne komentarišemo niti razgovaramo o cyber obavještajnim podacima, planovima ili operacijama", rekao je visoki zvaničnik odbrane.

"Za sekretara Hegsetha nema većeg prioriteta od bezbjednosti borca u ratu u svim operacijama, uključujući i cyber domen", dodao je on.

Izvještavanje medija o ovoj promjeni dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump insistira na pregovorima o okončanju rata u Ukrajini i nekoliko dana nakon što je američki lider vodio žustru raspravu sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na sastanku u Bijeloj kući.

Zapadne zemlje optužuju Kremlj da je organizovao niz incidenata sa ciljem da se potkopa podrška Ukrajini dok se ta zemlja bori protiv ruske invazije.

Trump se, u međuvremenu, predstavio kao posrednik između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zelenskog, sklanjajući Kijev i Evropu po strani dok se trudi da se približi Putinu.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Mike Waltz, govoreći u nedelju za CNN o ponovnom otvaranju veza sa Rusijom, demantovao je izvještaje o promeni cyber politike.

"To nije bio dio naših diskusija", rekao je on. "Biće svih vrsta šargarepe i štapa da se ovaj rat okonča."

"Sutra - tarife od 25 posto Kanadi i 25 odsto Meksiku. I to je početak", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.

Poručio je da je cilj carina da se dva američka susjeda primoraju da intenziviraju borbu protiv trgovine fentanilom koji se unosi u SAD.

Trump je prvobitno najavio carine Meksiku i Kanadi u februaru, ali ih je odložio za mjesec dana nakon što su obje zemlje pristale na ustupke.

Međutim, u ponedjeljak je istakao da "nema prostora za Meksiko ili Kanadu" da izbjegnu velike nove tarife.

Vrijednost berzanskih indeksa na američkom tržištu naglo ja pala poslije Trumpovih komentara.

Američki predsjednik je također rekao da će tarife na proizvode iz Kine, od 10 procenata, povećati za još toliko. Dodao je i da će 2. aprila stupiti na snagu recipročne tarife zemljama koje uvedu carine na američke proizvode.

Meksiko i Kanada najavili su da će odgovoriti na američke carine.

Njegova priča nije samo naučni uspjeh, već i svjedočanstvo o istrajnosti i predanosti.

Bavljenje fundamentalnim pitanjima fizike

Greljo se bavi fizikom izvan Standardnog modela. „Standardni model fizike elementarnih čestica predstavlja vrhunac naučnog redukcionizma, pristupa u kojem se priroda razumijeva kroz njene najelementarnije gradivne jedinice. Iako je ovo jedno od najvećih dostignuća savremene fizike, ono nije konačno poglavlje u knjizi zakona Svemira, jer ostavlja mnoga ključna pitanja neodgovorenima.”

Njegovi trenutni istraživački projekti uključuju razvijanje novih teorija koje nastoje objasniti temeljne misterije poput hijerarhije masa elementarnih čestica, prirode tamne materije te pitanjima hijerarhije masa elementarnih čestica i prirode tamne materije.

„Iako su ta pitanja ogromna, sama potraga za odgovorima održava moju znatiželju budnom”, kaže.

Rad na razvoju nauke u BiH

Greljo je i osnivač i prvi predsjednik Asocijacije za napredak nauke i tehnologije (ANNT).

„Osnovali smo ANNT s ciljem da Bosna i Hercegovina postane pristupačno mjesto za nauku i tehnologiju”, objašnjava Greljo.

Asocijacija danas okuplja više od stotinu istraživača širom svijeta i realizovala je brojne projekte, uključujući organizaciju naučnih skupova, promociju nauke i izradu strategija za razvoj istraživačke infrastrukture. Nedavno su, s ponosom dodaje, dobili prvi Horizon Europe projekat i organizuju školu umjetne inteligencije ovog ljeta.
Kroz ANNT, Greljo i kolege pokušavaju pomoći i razvoju nauke u Bosni i Hercegovini.

„Kroz česte diskusije pokušavamo iskoristiti naša šarolika iskustva da identifikujemo najbolje prakse. Shvatili smo da ne postoje idealni sistemi, ali i kako konstruktivno djelovati te promovisati dobre primjere iz različitih okruženja”, dodao je.

Od izbjeglištva do velike podrške mentora

Njegovo djetinjstvo je obilježeno ratnim traumama.

„Izbjegli smo iz Gacka 1992. godine i skrasili se u Mostaru, a nakon završene osnovne škole, srednjoškolsko obrazovanje nastavio sam u Sarajevu, gdje sam upisao fiziku na Prirodno-matematičkom fakultetu Upravo tu se prvi put susreo s CERN-om na Školi fizike visokih energija. Ovaj događaj mu je, kako kaže, „uveliko oblikovao akademski put.”

Nakon diplomiranja, Greljo se preselio u Ljubljanu, gdje je na Institutu Jožef Stefan doktorirao iz fenomenologije Higgsovog bozona.

Slijedile su godine postdoktorskih istraživanja u Cirihu i Mainzu, a zatim i istraživačka pozicija na CERN-u kroz vrlo konkurentni program stipendija za naučnike iz zemalja koje nisu članice CERN-a.

„To iskustvo je bilo prekretnica u mojoj karijeri, koja me dovela do profesorskih pozicija u Bernu i Bazelu”, ističe Greljo.

Greljo s posebnom zahvalnošću govori o profesorima s Odsjeka za fiziku Univerziteta u Sarajevu – Kenanu Surulizu, Dejanu Miloševiću i svom mentoru Ilji Doršneru.

„Njihova podrška otvorila mi je vrata teorijske fizike”, kaže.

Kasnije su mu značajnu podršku pružili prof. Jernej Fesel Kamenik i Svjetlana Fajfer u Ljubljani, te Gino Isidori u Cirihu, kojeg naziva uzorom u predanosti istraživačkom radu.

Iako mnogima djeluje zastrašujuće studirati tako kompleksnu nauku kao što je fizika, ključ, prema Grelji, nije u težini već u motivaciji: „Ako imate želju razumjeti zakone prirode, to je sasvim dovoljan razlog da krenete ovim putem.”

Odliv mozgova ili prilika?

Dr. Admir Greljo vjeruje da odlasci mladih istraživača ne moraju biti isključivo negativni.

„Ako naučnici ostanu povezani sa svojom domovinom, njihovo iskustvo i saradnja mogu donijeti ogromne koristi. Ključ je u odgovornosti pojedinaca, ali i podršci države.”

Iako trenutno predaje u Švicarskoj, Greljo ostaje povezan s naučnim razvojem Bosne i Hercegovine – kroz projekte, mentorstvo i širenje međunarodnih mreža. Njegova priča pokazuje kako lična upornost i predanost mogu povezati male zemlje sa svjetskim naučnim tokovima.