Ali sve više je onih koji sumnjaju da američka demokratija predstavlja dobar model za ostatak svijeta, pokazuje anketa Istraživačkog centra Pew, objavljena u utorak.
Prema anketi, u prosjeku 43 odsto ispitanika u zemljama obuhvaćenim istraživanjem navelo je da vjeruju Bidenu da će uraditi ispravnu stvar kada je riječ o globalnim pitanjima, dok je 28 procenata to reklo za Trumpa. Ispitanici su imali pozitivniji stav o Bidenu nego Trumpu u 24 zemlje, bivši predsjednik je bio u prednosti u Mađarskoj i Tunisu, dok su bili izjednačeni u osam zemalja.
Bidenu se više vjeruje u trenutku kada slabi povjerenje u američku demokratiju. U prosjeku, 54 odsto ljudi u 34 zemlje imalo je pozitivne stavove o Americi, ali je 40 procenata reklo anketarima da je američka demokratija nekada bila dobar primjer za druge zemlje, ali da to više nije slučaj.
U prosjeku, 21 odsto ispitanika naveo je da je američka demokratija i dalje dobar primjer za druge zemlje, dok je 22 procenta ocijenilo da to nikada nije bio slučaj. Od proljeća 2021. godine, kada je Pews jedini put postavio to pitanje, procenat onih koji vjeruju da je američka demokratija dobar primjer pao je u osam zemalja, uglavnom u Evropi.
„Ljudi jednostavno ne smatraju da američki politički sistem dobro funkcioniše. Smatraju da je Amerika zaista podijeljena po političkoj liniji", kaže Richard Wike, direktor istraživanja globalnih stavova u centru Pew.
Povjerenje u aktuelnog predsjednika da će uraditi ispravnu stvar u vezi sa globalnim pitanjima palo je od njegove prve godine na položaju predsjednika, ali je i dalje veće od povjerenja u njegovog rivala koji je tokom svog predsjedničkog mandata imalo relativno nizak globalni rejting. Bidenu se najmanje vjeruje kada je riječ o ratu Izraela i Hamasa, sa 57 odsto koji su naveli da nemaju povjerenja.
U prosjeku, 39 odsto u 34 zemlje navelo je da podržavaju način na koji Biden postupa prema ratu u Ukrajini, a najviši rejting po tom pitanju imao je u evropskim zemljama. U prosjeku, oko 40 procenata je imalo povjerenja u njegove poteze prema Kini.
Od petorice lidera o kojima su su se izjašnjavali ispitanici, francuski predsjednik Emmanuel Macron je imao najviši nivo povjerenja, ispred Bidena, dok se najmanje vjerovalo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Dok je povjerenje u Bidena palo u zemljama od Južnoafričke Republike do Izraela i Velike Britanije, bilo je postojano veće nego u Trumpa. Bivši američki predsjednik je najlošije ocjene imao u Evropi - više od 80 odsto u Francuskoj, Njemačkoj i Švedskoj nije imalo povjerenja u njega - i Latinskoj Americi.
U Africi, za koju Wike kaže da obično ima pozitivne stavove o američkim predsjednicima, Trump je imao neke od najboljih ocjena. Međutim, i u zemljama gdje je bilo veće povjerenje u Trumpa nego u Bidena, zabilježen je pad kada je riječ o bivšem predsjedniku. U Tunisu je na primjer samo 17 odsto imalo povjerenja u njega.
Ispitanici su imali veće povjerenje u Trumpa i u Mađarskoj. Trump je podržao Mađarsku i njenog autokratskog premijera Viktora Orbana, ali je samo 37 odsto ispitanika u toj zemlji navelo da vjeruje bivšem američkom predsjedniku, u poređenju sa 24 procenta koliko ima povjerenja u Bidena.
Prosječni nivo povjerenja, širom 34 zemlje, u Trumpovu sposobnost da uradi ispravnu stvar kada je riječ o svjetskim pitanjima bio je samo nešto viši od povjerenja u kineskog predsjednika Xi Jinpinga.
