Najnovije
Biden i Putin dogovorili povratak ambasadora, nastavljaju se pregovori o nuklearnom naoružanju
Lideri Sjedinjenih Država i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin usaglasili su se tokom samita održanog u Ženevi o povratku ambasadora u prijestolnice Washington i Moskvu - povučenih ranije tokom godine.
Njihov susret trajao je oko četiri sata i bio je prvi od kada je Biden preuzeo mandat. Odnosi dvije države posljednjih godina nalaze se na najnižim tačkama.
Biden: Uradio sam ono zbog čega sam došao
"Ton sastanka je bio dobar i pozitivan. Uradio sam ono zbog čega sam došao - da identifikujemo prostor za saradnju i direktno prenesem da će Amerika odgovoriti na poteze koji utiču na njene vitalne interese", izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Biden, koji je dodao da "ništa ne može da zamjeni direktne razgovore lidera, licem u lice."
Na pitanje zbog čega je samit trajao kraće nego što se očekivalo, Biden je postavio pitanje kada su posljednji put dvojica svjetskih lidera razgovarala više od dva sata, i dodao da su pokrili planirane teme.
Dodao je da je veliki dio razgovora bio posvećen temi cyber bezbjednosti i da je postavljeno pitanje da li će Moskva preduzeti korake protiv hakera koji napadaju američke korporacije.
Biden je takođe rekao da je sa ruskim predsjednikom detaljno razgovarao o sljedećim koracima u mjerama za kontrolu nuklearnog naoružanja.
Američki lider dodao je da je jasno stavio na znanje Putinu da će SAD nastaviti da postavlja pitanja o fundamentalnim ljudskim pravima. Američki lider rekao je da će, u slučaju da opozicioni lider Aleksej Navalni umre u zatvoru, to imati katastrofalne posljedice po Rusiju.
Američki predsjednik je izjavio da nikome nije u interesu "novi hladni rat" i dodao da nema problem sa tim da SAD posluju sa Rusijom sve dok ona poštuje međunarodne norme.
Putin: Sastanak je bio konstruktivan
Prije Bidena, novinarima se bratio ruski predsjednik.
"Samit je bio konstruktivan i nije bilo neprijateljstava. Sa Bidenom sam se usaglasio o povratku ruskih diplomata u Ameriku. Rusija i Sjedinjene Države dijele odgovornost za nuklearnu stabilnost i održaće razgovore o mogućim promjenama nedavno produženog sporazuma START o njegovom ograničavanju", rekao je Putin novinarima u Ženevi.
Ruski predsjednik rekao je da je zadovoljan objašnjenjem za slučaj u kom je predsjednik Biden na direktno postavljeno pitanje smatra li Putina ubicom - odgovorio potvrdno. Također, ukazao je da je američki predsjednik sa njim razmatrao i pitanja ljudskih prava i američkih državljana pritvorenih u Rusiji.
"Saglasili smo se da započnemo konsultacije o cyber bezbjednosti", rekao je ruski predsjednik Putin.
Američki predsjednik je u prethodnom periodu iznosio tvrdnje zasnovane na podacima američkih obavještajnih agencija da su cyber napadi izvođeni sa ruske teritorije.
Na pitanje o mogućem članstvu Ukrajine u Sjevernoatlantskoj alijansi - ruski predsjednik je odgovorio da nema ništa suštinski da kaže.
"Ukrajina je prekršila sporazum o prekidu sukoba sa snagama na istoku te zemlje", rekao je on - govoreći u sukobu između ukrajinskih bezbjednosnih snaga i proruskih separatista.
Osvrnuvši se na slučaj Alekseja Navalnog, pritvorenog ruskog opozocionara, ruski predsjednik je istakao da je znao da će biti pritvoren - ali je svejedno izabrao da se vrarti u zemlju.
Dan samita
Dvojica državnika održala su jednu dužu rundu razgovora, a ne dvije kako je prethodno najavljeno. Biden i Putin održaće odvojene konferencije za medije o višesatnim razgovorima koje su održali.
Na početku susreta su se rukovali.
Ruski predsjednik tom prilikom je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.
Ruski predsjednik je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.
"Gospodine predsjedniče, želim da vam se zahvalim zbog inicijative da se sastanemo", kazao je Putin.
Biden je rekao da će pokušati da odrede oblasti u kojima mogu da sarađuju.
"Uvijek je bolje sastati se licem u lice", kazao je predsjednik SAD.
Neimenovani visoki zvaničnik američke administracije rekao je novinarima u utorak da se ipak ne očekuju veliki rezultati od Bidenovog prvog samita sa ruskim predsjednikom, prenosi Reuters.
Biden planira da tokom razgovora pokrene brojna pitanja - od cyber napada iz Rusije do njenog miješanja u američke izbore i kršenja ljudskih prava. Međutim, rekao je da se nada da postoje oblasti u kojima dvije zemlje mogu da sarađuju i da mogu da se normalizuju historijski napeti odnosi, a Putina je nazvao "dostojnim protivnikom".
Obojica lidera se nadaju da bi samit mogao da rezultira stabilnim i predvidljivim odnosima za koje su ocijenili da su na najnižoj tački do sada.
Zvaničnik administracije rekao je da se Biden nada da može da postigne saglasnost sa Putinom u nekim manjim oblastima, uključujući i potencijalno vraćanje ambasadora u Washington i Moskvu. Također se nada da će biti postignut napredak kada je riječ o novom sporazumu o kontroli naoružanja između dvije zemlje, nakon što je Rusija u januaru pristala na petogodišnje produženje postojećeg.
Od kako je preuzeo položaj predsjednika u januaru, Biden je više puta vršio pritisak na Putina da zaustavi cyber napade na kompanije i vladine agencije u Americi i širom svijeta, koji potiču iz Rusije, i osudio pritvaranje ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog.
Također je objavio obavještajne podatke koji sugerišu, mada uz malu do umjerenu pouzdanost, da je Moskva nudila nagrade Talibanima da napadaju američke trupe u Afganistanu.
Visoki zvaničnik administracije rekao je da će "hakerski napadi biti značajna tema razgovora".
Putin je odbacio američke optužbe da su Moskva i ruski hakeri odgovorni za cyber napade na američke kompanije i vladine agencije.
Biden je prethodno, tokom prve evropske turneje na položaju predsjednika, pokušao da na sastancima sa liderima G7, NATO-a i Evropske unije, obnovi partnerstvo sa Evropom uzdrmano za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, najviše se iščekuje njegov razgovor sa Putinom, izvještava Associated Press (AP).
Detalji o samitu
Američki i ruski predsjednik sastaće se u vili iz 18. vijeka, sa pogledom na Ženevsko jezero, prenosi agencija Reuters.
Sastanak bi mogao da traje četiri do pet sati ili više od toga, dok Biden i Putin budu razgovarali o kontroli naoružanja, hakerskim napadima i miješanju u izbore.
Međutim, neće obuhvatati obroke, a Biden i Putin će održati odvojene konferencije za novinare.
Lideri SAD i Rusije će se prije sastanka u biblioteci, koji bi trebalo da počne u jedan sat popodne po lokalnom vremenu, sastati sa predsjednikom Švicarske.
Biden i Putin će razgovarati u prisustvu svojih glavnim spoljnopolitičkim savjetnicima, državnim sekretarom Antonijem Blinkenom i ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom, kao i prevodiocima, prije nego što bude održan veći sastanak.
U Ženevi će biti raspoređeno između 3.000 i 3.500 policajaca i pripadnika drugih bezbjednosnih snaga.
Osude Rusije na samitu SAD i EU
Prije nego što je Biden otputovao iz Brisela, američki zvaničnici objavili su da je postignut dogovor sa Evropskom unijom u dugom trgovinskom sporu oko subvencija za proizvođače aviona.
Biden se nada da će time biti ublažene tenzije u transatlantskim odnosima, u trenutku kada pokušava da pridobije široku evropsku podršku za suprotstavljanje Rusiji, uoči sastanka sa Putinom, prenosi AP.
SAD i Evropska unija su poslije samita u utorak izdale saopštenje u kojem se navodi da su saglasili o uspostavljanju "dijaloga na visokom nivou" o Rusiji u okviru "obnovljenog transatlantskog partnerstva".
U saopštenju se ističe da su Washington i Brisel "ujedinjeni u principijelnom pristupu Rusiji i spremni da odlučno odgovore na njeno negativno ponašanje i štetne aktivnosti".
SAD i EU takođe traže od Rusije "da zaustavi obračun sa civilnim društvom, opozicijom i nezavisnim medijima i oslobodi sve političke zatvorenike".
Istovremeno, EU je podijeljena u pogledu pristupa Rusiji koja je njen najveći snabdijevač gasom, a igra i jednu od ključnih uloga u riješavanju međunarodnih sporova i drugih pitanja, među kojima su iranski nuklearni sporazum i sukobi u Siriji i Libiji.
O Rusiji je bilo riječi i na samitu NATO-a u ponedjeljak u Briselu.
NATO lideri su u završnom saopštenju osudili agresivne vojne aktivnosti Rusije i "ratne igre" blizu granica članica Alijanse, kao i često narušavanje njihovog vazdušnog prostora od strane ruskih aviona.
NATO je optužio Rusiju da intenzivira "hibridne" akcije protiv njenih članica, pokušajima da se miješa u izbore, političkim i ekonomskim zastrašivanjem, kampanjom širenja dezinformacija i "zlonamernim cyber aktivnostima".
See all News Updates of the Day
Fotogalerija: Doček 2025. širom svijeta
Fireworks explode over the Sydney Opera House and Harbour Bridge during New Year's Eve celebrations in Sydney, Australia, Dec. 31, 2024.
Zemlje Azije zakoračile u Novu godinu
Ponoć je otkucala u Kini, uključujući Hong Kong, Singapur, Maleziju i Filipine, čime su te zemlje ušle u Novu godinu.
Milioni ljudi okupili su se od Pekinga do Kuale Lumpura kako bi proslavili završetak ove i ulazak u 2025.
U Japanu i Južnoj Koreji ponoć je dočekana uz zvona, a narod se tradicionalno okupio u hramu Todai-ji u japanskoj prijestolnici Tokiju.
Proslava u Južnoj Koreji bila je ograničena, a u pojedinim dijelovima je ranije otkazana, zbog perioda žalosti povodom pada aviona u kojem je u nedjelju, 29. decembra, poginulo 179 ljudi.
Više od milion ljudi gledalo je spektakularan vatromet iznad Sydneyskog mosta, čime je označen početak 2025. godine u Australiji.
Stanovnici pacifičkog ostrva Kiritimati prvi su u svijetu dočekali Novu godinu.
Ponoć je na ostrvu otkucala u 11 sati po srednjoevropskom vremenu.
Kiritimati je dio mikronezijske ostrvske države Kiribati, u centralnom dijelu Tihog okeana.
Ta teritorija poznata je i po nazivu Božićno ostrvo.
Nova godina dočekana je 15 minuta kasnije i na ostrvu Čatam, kod istočne obale Novog Zelanda.
Osim na Novom Zelandu, Nova godina je u istom trenutku dočekana u Tokelauu, Samoi, Tongi, pojedinim dijelovima Antarktika, na ostrvima Feniks.
Auckland na Novom Zelandu je prvi veliki grad koji je 2025. dočekao vatrometom i svjetlosnom predstavom
Okland je postao prvi veliki grad koji je dočekao 2025., sa hiljadama koji odbrojavaju do nove godine i navijaju uz šareni vatromet lansiran sa najviše građevine na Novom Zelandu, Sky Tower, i spektakularnog svjetlosnog showa u centru grada.
Hiljade ljudi također su se okupile u centru grada ili se popele na gradski prsten vulkanskih vrhova kako bi vidjeli vatromet i svjetlosni prikaz koji je prepoznao starosjedilačka plemena Aucklanda. Ovo je uslijedilo nakon godine koju su obilježili protesti zbog prava 5 miliona stanovnika Maora.
Zemlje u južnom Tihom okeanu prve su zazvonile u Novoj godini, a ponoć na Novom Zelandu otkucava 18 sati prije pada lopte na Times Squareu u New Yorku. Drugi gradovi širom svijeta pripremaju se za proslave u kojima se ističu lokalne kulture i tradicije, nakon godine uznemirene tekućim sukobima i političkom nestabilnošću.
U Australiji se očekuje više od milion ljudi u luci u Sidneju zbog tradicionalnog vatrometa. Britanska pop zvijezda Robbie Williams predvodit će, a domorodačke ceremonije i nastupi će odati priznanje prvim ljudima ove zemlje.
Veći dio Japana zatvoren je uoči najvećeg praznika u zemlji, jer su hramovi i domovi bili podvrgnuti temeljnom čišćenju, uključujući udarce podnih prostirki zvanih "tatami" velikim štapovima.
Predstojeća godina zmije u azijskom zodijaku najavljena je kao godina ponovnog rađanja - aludirajući na opadanje kože gmizavaca. Prodavnice u Japanu, koji od 1. januara prati zodijački ciklus, prodaju sićušne figure nasmijanih zmija i druge proizvode na temu zmija. Druga mjesta u Aziji će godinu zmije početi obilježavati kasnije, sa Lunarnom novom godinom.
U Južnoj Koreji proslave su skraćene ili otkazane jer se u toj zemlji obilježava period nacionalne žalosti nakon nedjeljne nesreće leta Jeju Aira u Muanu u kojoj je poginulo 179 ljudi.
Novogodišnja proslava u Džakarti će uključivati blistav vatromet, uključujući šou sa 800 dronova, nakon čega će uslijediti odbrojavanje do ponoći u kultnom gradskom hotelu Indonesia Roundabout.
Novogodišnja proslava će vjerovatno biti prigušena u Izraelu jer njegov rat s Hamasom u Gazi prolazi kroz 15. mjesec i desetine talaca ostaju u zarobljeništvu.
Tradicionalne novogodišnje proslave u Rimu imaju dodatnu privlačnost: početak Svete godine pape Franje, proslave koja se održava jednom u četvrt vijeka za koju se predviđa da će 2025. dovesti oko 32 miliona hodočasnika u Vječni grad.
Franjo će u utorak predvoditi večernje molitve u bazilici Svetog Petra, nakon čega će u srijedu biti misa, kada se očekuje da će ponovo apelirati na mir usred ratova koji bjesne u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Nekoliko sati prije nego što Njemačka zazvoni u novu godinu, kancelar Olaf Scholz pozvao je 84 miliona stanovnika zemlje da se drže zajedno uprkos mnogim globalnim krizama i ratovima, posrnuloj ekonomiji zemlje i smrtonosnom napadu na božićnu pijacu koji je šokirao naciju.
"Mi smo zemlja zajedništva. I iz ovoga možemo crpiti snagu - posebno u teškim vremenima poput ovih", rekao je Šolc u svom unapred snimljenom govoru.
Pariz će proslaviti značajnu 2024. sa svojim tradicionalnim prazničnim odbrojavanjem i ekstravagancijom vatrometa na slavnim Champs-Elysées.
Ljetne olimpijske i paraolimpijske igre koje su od jula do septembra bile domaćini francuske prijestolnice pretvorile su grad u mjesto radosti, bratstva i zapanjujućih sportskih dostignuća i označile još jednu veliku prekretnicu u njegovom oporavku od smrtonosnih ekstremističkih napada 2015. od strane Al-Kaide i grupa Islamska država.
London bi u srijedu trebao dočekati Novu godinu pirotehničkim prikazom duž rijeke Temze i paradom kroz centar grada na kojoj će nastupiti 10.000 izvođača. Vatromet će eksplodirati u pozadini London Eye-a, masivnog panoramskog točka preko puta Big Bena i zgrade parlamenta.
Međutim, s olujom koja je donijela gorko vrijeme u druge dijelove Ujedinjenog Kraljevstva, svečanosti u Edinburgu u Škotskoj - uključujući zabavu u ulici Hogmanay, koncert u vrtu i pirotehničku predstavu u zamku - već su otkazani.
Rio de Žaneiro će prirediti glavnu brazilsku novogodišnju noć na plaži Kopakabana, sa 10 trajekata na moru koji će nositi 12 minuta vatrometa. Hiljade turista na šest brodova za krstarenje će svjedočiti predstavi izbliza.
Gradska vijećnica u Riju pomno je čuvala svoje planove za prikaz svjetla i zvukova. Očekuje se više od 2 miliona ljudi na Kopakabani, u nadi da će se ugurati u koncerte brazilskih superzvijezda kao što su pop pjevačica Anitta i dobitnik nagrade Grammy Caetano Veloso.
U New Yorku, organizacija koja upravlja Times Squareom testirala je svoj čuveni pad lopte i pregledala 2025 brojke, svjetla i hiljade kristala, kao dio tradicije koja seže u 1907. Ovogodišnja proslava uključivaće muzičke nastupe TLC, Jonas Brothers, Rita Ora i Sophie Ellis-Bextor.
Očekuje se da će zabava, koja pokriva više blokova oko glavnog gradskog turističkog i pozorišnog središta, privući veliku publiku uprkos kiši i hladnom vremenu.
Proslave će odjeknuti širom svijeta kako Nova godina stiže u različitim vremenskim zonama, a Američka Samoa među posljednjima će dočekati 2025. puna 24 sata nakon Novog Zelanda.
Američka agencija preduzima korake da zaštiti planine Nevade od razvoja energetike
Bidenova administracija je u ponedjeljak poduzela korake da zaštiti planine Ruby na sjeveroistoku Nevade od razvoja nafte, gasa i geotermalne energije tokom 20 godina.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je odobrilo zahtjev američke Šumske službe za povlačenje 264.442 hektara federalnog zemljišta u Ruby planinama iz mineralnog i geotermalnog zakupa.
Odobrenje aplikacije uklanja zemljište iz razvoja na period do dvije godine i počinje period od 90 dana za javnost da komentariše predloženo 20-godišnje povlačenje.
Prijedlog dolazi tri sedmice prije nego što je novoizabrani predsjednik Donald Trump, koji je obećao da će pojačati domaću proizvodnju nafte i plina, naslijediti predsjednika Joea Bidena, demokratu koji je nastojao sačuvati velike količine javnog zemljišta.
Zemljište će ostati otvoreno za rudarske zahtjeve, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
"Planine Ruby njeguju lokalne zajednice zbog njihove vrijednosti, kulturnog naslijeđa, brojnih divljih životinja i koristi za lokalnu ekonomiju kroz uspješnu industriju rekreacije na otvorenom", rekla je sekretarka unutrašnjih poslova Deb Haaland u izjavi.
„Danas poduzimamo važan i razuman korak da pauziramo novo iznajmljivanje nafte i plina kako bismo osigurali da imamo nauku i javni doprinos neophodan za informiranje o predloženoj zaštiti područja Ruby Mountains za buduće generacije.“
Hoće li se rat u Ukrajini završiti 2025. godine?
Nakon što je Rusiji propao početni pokušaj da pokori Ukrajinu u prvim sedmicama invazije, više od dvije godine prevladavalo je mišljenje da se kraj sukoba ne nazire, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
To se u posljednjim mjesecima promijenilo iz nekoliko razloga – od promjena na bojnom polju i pomaka u javnom mnijenju do izbora bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji se vraća u Bijelu kuću 20. januara i koji je više puta izjavio da bi okončao najveći oružani sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata za dan ili dva.
Može li, dakle, rat Rusije protiv Ukrajine završiti 2025. godine?
Ako kraj znači trajan mirovni sporazum, mnogi analitičari kažu da je odgovor ne – dijelom zato što ruski predsjednik Vladimir Putin to ne želi, bez obzira na njegove tvrdnje, osim ako Moskva ne dobije određeni stepen dominacije nad Ukrajinom, što je neprihvatljivo za Kijev i njegove saveznike u inostranstvu.
Stručnjaci smatraju da Putin želi da Rusija ostane stalna prijetnja Ukrajini i izazov Zapadu, koji prikazuje kao agresora u civilizacijskom sukobu.
Ukrajinci, s druge strane, ne žele mirovni sporazum ako bi to značilo formalno predavanje teritorija Rusiji i odustajanje od odgovornosti za ruske zločine protiv njihove zemlje i naroda.
"Mislim da smo veoma, veoma daleko od kraja rata", rekao je Nigel Gould-Davies, viši saradnik za Rusiju i Euroaziju u Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu.
Ipak, pritisak za prekid vatre gotovo je izvjestan, s obzirom na Trumpova obećanja o brzom okončanju rata. Pregovori se sada čine vjerovatnijima nego što su bili otkako su pregovori prekinuti nekoliko mjeseci nakon početka ruske invazije 2022. godine.
Zemlja i sigurnost
Prekid vatre donosi brojne rizike, uključujući mogućnost da Rusija iskoristi primirje za pregrupisavanje i novi napad, ukoliko ne budu uvedeni djelotvorni mehanizmiodvraćanja i zaštite Ukrajine.
Tu su i brojni izazovi za postizanje bilo kakvog dogovora, uključujući naizgled nepomirljive stavove o ključnim pitanjima sukoba.
Jedno od njih je teritorij. Dogovor o prekidu vatre sada se čini vjerovatnijim nego ranije, dijelom zbog znakova da bi Ukrajina, iscrpljena i oslabljena usporenim, ali skupim ruskim napredovanjima, mogla pristati na dogovor koji bi privremeno i neformalno ostavio velik dio teritorija pod ruskom kontrolom.
Ali to možda neće biti dovoljno za Putina. On i ruski zvaničnici tvrde da priznavanje četiri ukrajinske provincije kao dijela Rusije – uključujući dijelove koje kontroliše Ukrajina – nije predmet pregovora, što je za Kijev neprihvatljivo.
Još veća prepreka su ozbiljne i djelotvorne sigurnosne garancije za Ukrajinu.
Rusija je odlučna da spriječi ulazak Ukrajine u NATO: Jedan od zahtjeva koje je Moskva postavila kako bi izbjegla punu invaziju bio je obavezujući dogovor da Kijev nikada neće postati članica Alijanse. Analitičari navode da bi Kremlj gotovo sigurno bio protiv bilo kakvog aranžmana koji bi mogao protumačiti kao de facto članstvo u zapadnom vojnom savezu.
Ako bi zapadni saveznici Ukrajine "pokušali zaobići ovo, konstruirajući nešto što bi imalo sadržaj, ali ne i formu garancije, Putin bi jasno stavio do znanja da to ne bi bilo prihvatljivo za njega", rekao je Gould-Davies.
"Vrlo je teško zamisliti kako bi takva sigurnosna garancija za Ukrajinu mogla izgledati", dodao je.
'(Putinova) teorija pobjede'
Jedna od glavnih tema diskusija posljednjih sedmica bila je mogućnost slanja zapadnih trupa u Ukrajinu u slučaju prekida vatre. Međutim, u Evropi postoje nesuglasice po tom pitanju, a Rusija to ne bi dočekala s odobravanjem.
"Kremlj neće željeti vidjeti zapadne trupe, posebno NATO snage, duž te linije kontrole koja bi nadzirala prekid vatre", rekao je Greene, jer "Rusija želi zadržati inicijativu. Želi biti ta koja kontroliše eskalaciju i održava nesigurnost među Ukrajincima i Zapadom."
"Pitanje je hoće li (Kijev i Zapad) moći prisiliti Moskvu u poziciju gdje neće imati izbora nego prihvatiti takav aranžman", dodao je.
S obzirom na to da Rusija napreduje na bojnom polju, njena ekonomija se čini daleko od kolapsa, uprkos upozoravajućim znakovima, i uz nesigurnost oko buduće podrške Zapada Ukrajini, ta mogućnost za sada djeluje udaljeno.
"U ovom trenutku, (Putin) vjeruje da se njegova teorija pobjede pokazuje ispravnom – da je Rusija dugoročno dovoljno velika i izdržljiva da nametne i pretrpi gubitke protiv manjeg protivnika, Ukrajine, vojno je smrvi i da će politički nadživjeti Zapad", rekao je Gould-Davies.
"Ono što bi to moglo promijeniti i prisiliti Putina da zauzme drugačiji stav bio bi značajan pritisak Trumpove administracije, prijetnjom visokim troškovima nastavka rata koji bi Putina natjerali da povjeruje da bi njegov vlastiti režim mogao biti ugrožen", dodao je.
Osim što je naznačio da bi koristio nivoe pomoći Ukrajini kao sredstvo uticaja na Kijev i Moskvu, Trump nije otkrio mnogo o tome kako planira okončati rat.
Dok čeka početak Trumpovog mandata, Putin, čini se, vodi dvostruku igru, šaljući kontradiktorne poruke – istovremeno se prikazuje kao konstruktivan i spreman na ustupke, ali istovremeno postavlja prepreke bilo kakvom dogovoru koji bi bio prihvatljiv za Kijev i Zapad.
Primjer: Tokom 4,5-satnog sesija pitanja i odgovora uživo na državnoj televiziji 19. decembra, Putin je tvrdio da je Rusija spremna na kompromis o Ukrajini – ali je također iznio nekoliko stavova koji sugeriraju suprotno.
'Zasnovano na ratu'
Putin je, između ostalog, prikazao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kao nelegitimnog lidera s kojim ne bi potpisao sporazum. Također je ponovo naglasio da takozvani Istanbulski komunikat – okvirni sporazum predstavljen neposredno prije nego što su pregovori između Moskve i Kijeva propali – mora poslužiti kao osnova za bilo kakve pregovore.
"Putin, međutim, govori da uslovi tog sporazuma, koji je predviđao suštinski neutraliziranu Ukrajinu – ne samo isključenu iz NATO-a, već i demilitariziranu, i time vrlo, vrlo laku metu za Rusiju u budućnosti... moraju biti u središtu svakog budućeg mirovnog sporazuma", rekao je analitičar Mark Galeotti.
"Pokušava učiniti ovaj proces što neugodnijim, dok istovremeno zvuči što fleksibilnije," rekao je Galeotti u svom podcastu 22. decembra.
Greene sugerira da bi Rusija mogla biti spremna da "smanji nivo nasilja" i razmotri prekid vatre, ali samo ako je Putin uvjeren da Moskva može nastaviti prijetiti Ukrajini i održavati sukob sa Zapadom, što je ključni element njegove vlasti.
"Ruska ekonomija trenutno funkcioniše samo zbog rata. Ruski politički sistem sada je izgrađen oko rata. On opravdava i objašnjava nivo centralizacije, represije i ideološke kontrole, što su stvari kojih će se Kremlj veoma nerado, ako uopće, odreći," rekao je Greene za RSE.
"Čak i ako bi Rusija krenula prema prekidu vatre, vjerovatno bi nastojala održati nivo konfrontacije koji trenutno ima s Ukrajinom, ali i sa Zapadom u širem smislu."
U propagandnom smislu, Greene tvrdi da je "Putin, a i Kremlj općenito, sebi ostavio značajnu retoričku fleksibilnost. Oni mogu definisati pobjedu, čak i privremenu ili djelimičnu, na više načina", rekao je Greene za RSE.
'Ogromna greška'
Oliker je također naglasila da ruski stavovi o teritoriji i drugim pitanjima ne znače nužno da bi dogovor bio nedostižan ako dođe do pregovora.
"Postoji prednost u započinjanju pregovora. A kad ih jednom započnete, ljudi bi mogli biti spremni na ustupke koje nisu spremni priznati na početku", rekla je. "Uvijek ulazite sa svojim maksimalističkim zahtjevima, a budala biste bili da to ne učinite."
Dogovor možda neće biti postignut 2025. godine. Ali ako se pregovori održe i postigne sporazum, analitičari upozoravaju da zapadne zemlje moraju biti oprezne kako ne bi prerano proglasile kraj sukoba.
"Odgovor Evrope na svaki sporazum o prekidu vatre bit će od ključne važnosti – i za Ukrajinu i za samu Evropu", rekla je Ruth Deyermond, viša predavačica na Odsjeku za ratne studije na King's Collegeu u Londonu, u pisanoj izjavi za RSE.
"Sa mnogim zemljama koje se suočavaju s političkim previranjima kod kuće (često potaknutim od strane Rusije), mogla bi postojati iskušenja da se ovo tretira kao kraj sukoba i prilika za resetiranje odnosa s Rusijom. To bi bila ogromna greška", napisala je.
"Rusija će i dalje predstavljati najozbiljniju i najneposredniju konvencionalnu i nekonvencionalnu prijetnju evropskoj sigurnosti."
