Njihov susret trajao je oko četiri sata i bio je prvi od kada je Biden preuzeo mandat. Odnosi dvije države posljednjih godina nalaze se na najnižim tačkama.

Biden: Uradio sam ono zbog čega sam došao

"Ton sastanka je bio dobar i pozitivan. Uradio sam ono zbog čega sam došao - da identifikujemo prostor za saradnju i direktno prenesem da će Amerika odgovoriti na poteze koji utiču na njene vitalne interese", izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Biden, koji je dodao da "ništa ne može da zamjeni direktne razgovore lidera, licem u lice."

Na pitanje zbog čega je samit trajao kraće nego što se očekivalo, Biden je postavio pitanje kada su posljednji put dvojica svjetskih lidera razgovarala više od dva sata, i dodao da su pokrili planirane teme.

Dodao je da je veliki dio razgovora bio posvećen temi cyber bezbjednosti i da je postavljeno pitanje da li će Moskva preduzeti korake protiv hakera koji napadaju američke korporacije.

Biden je takođe rekao da je sa ruskim predsjednikom detaljno razgovarao o sljedećim koracima u mjerama za kontrolu nuklearnog naoružanja.

Američki lider dodao je da je jasno stavio na znanje Putinu da će SAD nastaviti da postavlja pitanja o fundamentalnim ljudskim pravima. Američki lider rekao je da će, u slučaju da opozicioni lider Aleksej Navalni umre u zatvoru, to imati katastrofalne posljedice po Rusiju.

Američki predsjednik je izjavio da nikome nije u interesu "novi hladni rat" i dodao da nema problem sa tim da SAD posluju sa Rusijom sve dok ona poštuje međunarodne norme.

Putin: Sastanak je bio konstruktivan

Prije Bidena, novinarima se bratio ruski predsjednik.​

"Samit je bio konstruktivan i nije bilo neprijateljstava. Sa Bidenom sam se usaglasio o povratku ruskih diplomata u Ameriku. Rusija i Sjedinjene Države dijele odgovornost za nuklearnu stabilnost i održaće razgovore o mogućim promjenama nedavno produženog sporazuma START o njegovom ograničavanju", rekao je Putin novinarima u Ženevi.

Ruski predsjednik rekao je da je zadovoljan objašnjenjem za slučaj u kom je predsjednik Biden na direktno postavljeno pitanje smatra li Putina ubicom - odgovorio potvrdno. Također, ukazao je da je američki predsjednik sa njim razmatrao i pitanja ljudskih prava i američkih državljana pritvorenih u Rusiji.

"Saglasili smo se da započnemo konsultacije o cyber bezbjednosti", rekao je ruski predsjednik Putin.

Američki predsjednik je u prethodnom periodu iznosio tvrdnje zasnovane na podacima američkih obavještajnih agencija da su cyber napadi izvođeni sa ruske teritorije.

Na pitanje o mogućem članstvu Ukrajine u Sjevernoatlantskoj alijansi - ruski predsjednik je odgovorio da nema ništa suštinski da kaže.

"Ukrajina je prekršila sporazum o prekidu sukoba sa snagama na istoku te zemlje", rekao je on - govoreći u sukobu između ukrajinskih bezbjednosnih snaga i proruskih separatista.

Osvrnuvši se na slučaj Alekseja Navalnog, pritvorenog ruskog opozocionara, ruski predsjednik je istakao da je znao da će biti pritvoren - ali je svejedno izabrao da se vrarti u zemlju.

Dan samita

Dvojica državnika održala su jednu dužu rundu razgovora, a ne dvije kako je prethodno najavljeno. Biden i Putin održaće odvojene konferencije za medije o višesatnim razgovorima koje su održali.

Na početku susreta su se rukovali.

Ruski predsjednik tom prilikom je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.

Ruski predsjednik je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.

"Gospodine predsjedniče, želim da vam se zahvalim zbog inicijative da se sastanemo", kazao je Putin.

Biden je rekao da će pokušati da odrede oblasti u kojima mogu da sarađuju.

"Uvijek je bolje sastati se licem u lice", kazao je predsjednik SAD.

Neimenovani visoki zvaničnik američke administracije rekao je novinarima u utorak da se ipak ne očekuju veliki rezultati od Bidenovog prvog samita sa ruskim predsjednikom, prenosi Reuters.

Biden planira da tokom razgovora pokrene brojna pitanja - od cyber napada iz Rusije do njenog miješanja u američke izbore i kršenja ljudskih prava. Međutim, rekao je da se nada da postoje oblasti u kojima dvije zemlje mogu da sarađuju i da mogu da se normalizuju historijski napeti odnosi, a Putina je nazvao "dostojnim protivnikom".

Obojica lidera se nadaju da bi samit mogao da rezultira stabilnim i predvidljivim odnosima za koje su ocijenili da su na najnižoj tački do sada.

Zvaničnik administracije rekao je da se Biden nada da može da postigne saglasnost sa Putinom u nekim manjim oblastima, uključujući i potencijalno vraćanje ambasadora u Washington i Moskvu. Također se nada da će biti postignut napredak kada je riječ o novom sporazumu o kontroli naoružanja između dvije zemlje, nakon što je Rusija u januaru pristala na petogodišnje produženje postojećeg.

Od kako je preuzeo položaj predsjednika u januaru, Biden je više puta vršio pritisak na Putina da zaustavi cyber napade na kompanije i vladine agencije u Americi i širom svijeta, koji potiču iz Rusije, i osudio pritvaranje ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog.

Također je objavio obavještajne podatke koji sugerišu, mada uz malu do umjerenu pouzdanost, da je Moskva nudila nagrade Talibanima da napadaju američke trupe u Afganistanu.

Visoki zvaničnik administracije rekao je da će "hakerski napadi biti značajna tema razgovora".

Putin je odbacio američke optužbe da su Moskva i ruski hakeri odgovorni za cyber napade na američke kompanije i vladine agencije.

Biden je prethodno, tokom prve evropske turneje na položaju predsjednika, pokušao da na sastancima sa liderima G7, NATO-a i Evropske unije, obnovi partnerstvo sa Evropom uzdrmano za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, najviše se iščekuje njegov razgovor sa Putinom, izvještava Associated Press (AP).

Detalji o samitu

Američki i ruski predsjednik sastaće se u vili iz 18. vijeka, sa pogledom na Ženevsko jezero, prenosi agencija Reuters.

Sastanak bi mogao da traje četiri do pet sati ili više od toga, dok Biden i Putin budu razgovarali o kontroli naoružanja, hakerskim napadima i miješanju u izbore.

Međutim, neće obuhvatati obroke, a Biden i Putin će održati odvojene konferencije za novinare.

Lideri SAD i Rusije će se prije sastanka u biblioteci, koji bi trebalo da počne u jedan sat popodne po lokalnom vremenu, sastati sa predsjednikom Švicarske.

Biden i Putin će razgovarati u prisustvu svojih glavnim spoljnopolitičkim savjetnicima, državnim sekretarom Antonijem Blinkenom i ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom, kao i prevodiocima, prije nego što bude održan veći sastanak.

U Ženevi će biti raspoređeno između 3.000 i 3.500 policajaca i pripadnika drugih bezbjednosnih snaga.

Osude Rusije na samitu SAD i EU

Prije nego što je Biden otputovao iz Brisela, američki zvaničnici objavili su da je postignut dogovor sa Evropskom unijom u dugom trgovinskom sporu oko subvencija za proizvođače aviona.

Biden se nada da će time biti ublažene tenzije u transatlantskim odnosima, u trenutku kada pokušava da pridobije široku evropsku podršku za suprotstavljanje Rusiji, uoči sastanka sa Putinom, prenosi AP.

SAD i Evropska unija su poslije samita u utorak izdale saopštenje u kojem se navodi da su saglasili o uspostavljanju "dijaloga na visokom nivou" o Rusiji u okviru "obnovljenog transatlantskog partnerstva".

U saopštenju se ističe da su Washington i Brisel "ujedinjeni u principijelnom pristupu Rusiji i spremni da odlučno odgovore na njeno negativno ponašanje i štetne aktivnosti".

SAD i EU takođe traže od Rusije "da zaustavi obračun sa civilnim društvom, opozicijom i nezavisnim medijima i oslobodi sve političke zatvorenike".

Istovremeno, EU je podijeljena u pogledu pristupa Rusiji koja je njen najveći snabdijevač gasom, a igra i jednu od ključnih uloga u riješavanju međunarodnih sporova i drugih pitanja, među kojima su iranski nuklearni sporazum i sukobi u Siriji i Libiji.

O Rusiji je bilo riječi i na samitu NATO-a u ponedjeljak u Briselu.

NATO lideri su u završnom saopštenju osudili agresivne vojne aktivnosti Rusije i "ratne igre" blizu granica članica Alijanse, kao i često narušavanje njihovog vazdušnog prostora od strane ruskih aviona.

NATO je optužio Rusiju da intenzivira "hibridne" akcije protiv njenih članica, pokušajima da se miješa u izbore, političkim i ekonomskim zastrašivanjem, kampanjom širenja dezinformacija i "zlonamernim cyber aktivnostima".

Raketa SpaceX Falcon 9 poletjela je u 19:03 iz NASA-inog svemirskog centra Kennedy na Floridi sa članovima posade-10, koju čini članovi NASA-e Anne McClain i Nichole Ayers, Japanac Takuya Onishi i Rus Kiril Peskov. Posada je dio rutinske šestomjesečne rotacije.

Očekuje se da će Posada-10 i svemirski brod Dragon stići do svemirske stanice danas oko 23:30.

Na Zemlju će se, uz Wilmorea i Williamsa, vratiti NASA-in astronaut Nick Hague i ruski kosmonaut Aleksandar Gorbunov. Njihov povratak zakazan je za srijedu, kako bi se omogućio susret dvije posade kako bi prethodna posada informirala novi tim.

Wilmore i Williams stigli su na Međunarodnu svemirsku stanicu u junu 2024. i očekivali su da će ostati u svemiru oko 10 dana. Ali njihov povratak je odgođen zbog mehaničkih problema s njihovom svemirskom letjelicom, koja je nakon sedmica rješavanja problema poslana nazad na Zemlju bez njih. Njihov povratak je stalno odlagan zbog drugih tehničkih kašnjenja.

CHARLEVOIX, QUEBEC, CANADA — 

Najviši diplomati iz Grupe sedam vodećih svjetskih demokracija pozvali su upetak Rusiju da pristane na prekid vatre koji su predložile SAD u rusko-ukrajinskom ratu.

"Pozvali smo Rusiju da uzvrati pristankom na prekid vatre pod jednakim uvjetima i njegovom potpunom provedbom", rekli su diplomati u zajedničkoj izjavi s razgovora u Kanadi. “Razgovarali smo o nametanju dodatnih kaznenih mjera Rusiji u slučaju da takav prekid vatre ne bude dogovoren, uključujući daljnje sankcije, ograničenja cijena nafte, kao i dodatnu potporu Ukrajini i druga sredstva.”

Bijela kuća je priopćila da je posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u četvrtak.

"Svi ministri vanjskih poslova G7 slažu se s američkim prijedlogom o prekidu vatre koji podržavaju Ukrajinci", a fokus je sada na odgovoru Rusije, rekla je u petak kanadska ministrica vanjskih poslova Melanie Joly.

Dodala je: "Lopta je sada na ruskom terenu kada je u pitanju Ukrajina."

Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy ponovio je ovo mišljenje, rekavši: “Postoji jedinstvo da je sada vrijeme za prekid vatre bez uvjeta. Ukrajina je jasno izrazila svoj stav. Sada je na Rusiji da to prihvati.”

Lammy je također istaknuo da se formira "koalicija voljnih" kako bi Ukrajini osigurala potrebni "sigurnosni okvir" i mehanizme nadzora za podršku primirju.

Zajednička izjava G7 dolazi nakon što je Kremlj rekao da još mnogo toga treba učiniti na ukrajinskom dogovoru o prekidu vatre, signalizirajući svoju nevoljkost da u potpunosti podupre prijedlog SAD-a.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Putin još uvijek čeka odgovore nakon što je postavio nekoliko pitanja o provedbi primirja.

U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy odbacio je Putinov odgovor kao "namjerno" postavljanje uvjeta koji kompliciraju i "odugovlače proces".

“Bezuvjetni 30-dnevni privremeni prekid vatre prvi je ključni korak koji bi nas mogao značajno približiti pravednom i trajnom miru”, napisao je Zelenskyy u srijedu u objavi na platformi društvenih medija X.

Razgovori G7 u Charlevoixu u Quebecu okupili su ministre iz Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Država.

Stajalište Kine

Iza zatvorenih vrata, ministri vanjskih poslova G7 također su raspravljali o ulozi Kine u globalnoj sigurnosti, stabilnosti za regije Indijskog i Tihog oceana i pomorskoj sigurnosti.

U petak su ministri održali sjednicu usredotočenu na strateške izazove koje predstavljaju Kina, Sjeverna Koreja, Iran i Rusija. Mnogi vanjskopolitički analitičari i vojni dužnosnici nazivaju ove četiri nacije "osovinom stvaranja nemira", opisujući njihovu rastuću protuzapadnu suradnju.

U zajedničkom priopćenju G7 stoji da je skupina i dalje "zabrinuta zbog kineskog vojnog nagomilavanja i kontinuiranog, brzog povećanja kineskog arsenala nuklearnog oružja". Pozvali su Kinu "da se uključi u rasprave o strateškom smanjenju rizika i promovira stabilnost kroz transparentnost".

Ministri vanjskih poslova G 7 također su potvrdili svoju ozbiljnu brigu zbog situacije u Istočnom i Južnom kineskom moru, snažno se protiveći bilo kakvim jednostranim pokušajima promjene statusa quo, osobito silom ili prisilom.

Članovi G7 također su naglasili važnost mira i stabilnosti diljem Tajvanskog tjesnaca, ponavljajući svoje protivljenje bilo kakvim jednostranim pokušajima promjene statusa quo silom ili prisilom.

Potencijalni prekid vatre u rusko-ukrajinskom ratu mogao bi utjecati na prisutnost SAD-a u Indo-Pacifiku, jer dužnosnici i analitičari sugeriraju da bi okončanje sukoba omogućilo Washingtonu da preusmjeri resurse prema rješavanju izazova u toj regiji.

“Ne mislim da je beskonačan, tekući sukob u Europi ili Ukrajini dobar za indo-pacifičku regiju. To odvraća velik dio svjetske pozornosti, vremena i resursa s područja u kojima i dalje vidimo sve veće prijetnje”, rekao je Rubio za Glas Amerike ranije ovog tjedna tijekom brifinga u vojnom zrakoplovu.

"Na mnogo načina, mogli bismo provoditi još više vremena fokusirani na Indo-Pacifik ako nekako možemo donijeti mir na europski kontinent", rekao je tada američki državni sekretar.

Milorad Dodik ne priznaje Sud i Tužilaštvo BiH i zato se neće upuštati u taj novi postupak, kazao je Dodikov advokat Anto Nobilo za Glas Amerike, ističući kako Milorad Dodik smatra da se na njega taj postupak ne odnosi, te samim tim neće sarađivati, neće odlaziti na sud, neće primati pozive, te neće imenovati ni branitelja.

Dodao je i da je u BiH na sceni velika ustavno-pravna kriza, možda najveća od završetka rata u BiH. Istakao je kako će uložiti žalbu na prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora, i šest godina zabrane političkog djelovanja.

Na pitanje hoće li se odazvati pozivu da brani predsjednika bh.entiteta RS Milorada Dodika ukoliko bude uhapšen, Nobilo je kazao, da ukoliko bi Dodik to htio, on bi se odazvao pozivu kao njegov branitelj. Dodao je kako ipak smatra da niko neće pokušati na silu uhapsiti Dodika, jer bi, kako kaže, u tom slučaju došlo do oružanog sukoba, i neko bi mogao nastradati.

Nobilo: "Preko ovog slučaja se prelama sudbina BiH"

"U Bosni treba smiriti situaciju. Ovo je velika ustavno-pravna i politička kriza i to treba rješavati političkim putem. Sasvim je pogrešno krivično pravnom represijom i silom rješavati političke probleme", rekao je Nobilo za Glas Amerike.

Hrvatski advokat je istakao kako do sada nije imao sličan slučaj.

"Ovo je najmanje krivično pravni slučaj, ovo je slučaj sa velikim političkim nabojem. Preko ovog slučaja se prelama sudbina BiH. U ovom slučaju se proučava i međunarodno javno pravo. Proučio sam Dejton, funkcioniranje PIK, visokog predstavnika, sve su to međunarodno pravne kategorije koje nikad ranije nisam upoznao, koje odvjetnik u pravilu nikada i ne poznaje. Ovo je neponovljivo iskustvo, ovo je miješanje politike i prava, a kada se to dvoje miješa, tu vam pravo nastrada, jer je uvijek politka jača od prava, barem ovdje na Balkanu", zaključio je Nobilo u razgovoru za Glas Amerike.

WASHINGTON — 

Američki predsjednik Donald Trump ocijenio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin dao, kako se izrazio, vrlo obećavajuću izjavu o mogućem prekidu vatre u Ukrajini.

Dodao je, međutim, i da Putinova objava nije bila potpuna, tokom susreta sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Ovalnom uredu Bijele kuće.

„Volio bih da se sretnem ili da razgovaram sa njim. Ali, dogovor o prekidu vatre moramo brzo da završimo”, poručio je Trump povodom Putinovog stava da je Rusija saglasna sa mirovnim prijedlogom Sjedinjenih Država – ali je potrebno razjasniti detalje.

Američki predsjednik, čiji je specijalni izaslanik Steve Witkoff stigao u Moskvu na razgovore o ratu Rusije i Ukrajine, istakao je da bi za svijet bilo veoma razočaravajuće ukoliko bi ruska strana odbacila mirovni plan.

„Mnogo detalja konačnog sporazuma je razmotreno. Sada ćemo vidjeti da li je Rusija spremna. Ako nije - biće to veoma razočaravajući trenutak za svijet“, rekao je Trump.

Takođe, nagovijestio je i mogućnost pregovora za ostvarivanje dugoročnijeg mira nakon primirja dvije strane, uključujući i o dijelu okupirane teritoriju koju bi Ukrajina potencijalno prepustila Rusiji.

„Nismo napamet radili. Sa Ukrajinom smo razmatrali dijelove teritorije koji bi bili sačuvani i izgubljeni”, rekao je Trump – pominjući i da se radi o elektrani koju nije imenovao.

Nuklearna elektrana Zaporožje, najveća u Evropi koju trenutno kontroliše Rusija, nalazi se na prvoj liniji fronta.

Ukrajina se tokom pregovora u Saudijskoj Arabiji, održanim u utorak, saglasila sa jednomesečnim prekidom vatre. Dogovoru je prethodio neuspješan susret ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijeloj kući, koji je prerastao u raspravu i nije zaključen potpisivanjem sporazuma dvije strane o rijetkim metalima i mineralima.

Trump ponovio stav o Grenlandu

Osim komentara o Rusiji i Ukrajini, predsjednik Trump je ponovio nastojanja u vezi sa pripajanjem Grenlanda Sjedinjenim Državama.

Ponovio je da je to u interesu međunarodne bezbjednosti.

„Mislim da će se to dogoditi“, rekao je Trump – ukazavši da bi čelnik NATO-a Rutte mogao biti važan činilac u tom procesu.

„Mark, to je potrebno za međunarodnu bezbjednost, postoji mnogo onih koji krstare obalom i potrebno je da budemo oprezni”, obratio se Trump čelniku NATO-a aludirajući na interesovanje Kine i Rusije za arktički region.

Rutte je rekao da neće biti uključen u pitanja o tome da Grenland postane dio Sjedinjenih Država.

“Ne želim da uvlačim NATO u to”, rekao je generalnim sekretar Alijanse – ukazavši da je Trump u pravu kada je riječ o situaciji na krajnjem sjeveru Evrope i Arktiku.

„Kinezi koriste te rute. Znamo da se Rusi ponovo naoružavaju. Imamo manjak ledolomaca. Saradnja sedam država pod vođstvom Sjedinjenih Država je važna da bi se obezbijedio taj region i dio svijeta”, rekao je Rutte.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin kaže da se Rusija složila sa prijedlozima SAD za prekid vatre u Ukrajini, ali da će svaki prekid vatre morati da se bavi osnovnim uzrocima sukoba i da je potrebno razjasniti mnoge detalje.

„Slažemo se sa prijedlozima za prekid neprijateljstava“, rekao je Putin novinarima na konferenciji za novinare u Kremlju poslije razgovora sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom.

„Ali polazimo od toga da ovaj prekid treba da bude takav da bi doveo do dugoročnog mira i otklonio izvorne uzroke ove krize", rekao je Putin.

Ruske snage napreduju od sredine 2024. i kontrolišu skoro petinu teritorije Ukrajine, tri godine nakon rata za koji je američki predsjednik Donald Trump rekao da će ga zaustaviti.

Putin je zahvalio Trumpu na naporima da okonča rat.

„Sama ideja je korektna i mi je svakako podržavamo, ali postoje pitanja o kojima treba da razgovaramo. I mislim da treba da razgovaramo i sa našim američkim kolegama“, naveo je Putin i rekao da bi mogao da pozove Trumpa da razgovara o tom pitanju.

„Podržavamo ideju da se ovaj sukob okonča mirnim putem", naveo je Putin.

On je takođe zahvalio liderima Kine, Indije, Brazila i Južne Afrike na plemenitoj misiji da okončaju borbe sa žrtvama, što signalizira potencijalnu umiješanost tih zemalja u sporazum o prekidu vatre.

Rusija je rekla da neće prihvatiti mirovne snage iz bilo koje članice NATO-a da nadgledaju buduće primirje.

Specijalni izaslanik predsjednika Donalda Trumpa Steve Witkoff doputovao je u Moskvu. Američki pregovarači stigli su u Rusiju kako bi predstavili svoj plan za 30-dnevni prekid vatre u borbama između Rusije i Ukrajine.

Prije ovoga u Saudijskoj Arabiji su održani američko-ukrajinski razgovori, tokom kojih je Kijev pristao na američki prijedlog o prekidu vatre, ali je Moskva zatražila od Washingtona da dostavi detalje sporazuma.

„Pregovarači su stigli i sastanci su planirani“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Sekretarka za štampu Bijele kuće Caroline Leavitt potvrdila je razgovor između Waltza i Ushakova. Nije isključila da će predsjednik Trump pozvati Vladimira Putina.

Zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da će zemlje koje rasporede mirovne snage u Ukrajini ući u direktan oružani sukob sa Moskvom, na šta će dobiti odgovor svim raspoloživim sredstvima.

„Za nas je apsolutno neprihvatljivo da u Ukrajini stacioniramo jedinice oružanih snaga drugih država pod bilo kojom zastavom, bilo da je to strani kontinent, vojne baze, neke mirovne operacije. Sve će to značiti umiješanost ovih zemalja u direktan sukob sa našom zemljom, na šta ćemo odgovoriti svim raspoloživim sredstvima“, rekla je Zaharova na brifingu.

Ukrajina je od evropskih saveznika zatražila da po okončanju sukoba stacioniraju vojne kontingente na njihovoj teritoriji radi zaštite od budućih napada Rusije. Francuska i Velika Britanija ponudile su raspoređivanje mirovnih snaga.

Trump je izrazio optimizam da će američki pregovarači moći da posreduju u prekidu vatre, uprkos tome što Kijev i Moskva skoro svakodnevno izvode vazdušne napade. Državni sekretar Marco Rubio rekao je poslije razgovora sa Ukrajinom u Džedi da će Sjedinjene Države odmah nastaviti vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka sa Ukrajinom.