Najnovije
Biden poručio saveznicima da se "Amerika vratila", NATO označio Kinu globalnim izazovom

Lideri NATO objavili su da Kina predstavlja stalni bezbjednosni izazov i radi na podrivanju globalnog poretka, dodajući da su zabrinuti zbog brzine kojom Kinezi razvijaju nuklearno oružje.
U saopštenju sa samita u Briselu, kome prisustvuje i američki predsjednik Joe Biden, lideri NATO su naveli da kineski "ciljevi i ponašanje predstavljaju sistemski izazov međunarodnom poretku i oblastima relevantnim za bezbjednost Alijanse".
Američki predsjednik pozvao je kolege iz NATO-a da se suprotstave kineskom autoritarizmu i sve većoj vojnoj moći, što je promjena fokusa saveza koji je stvoren da bi branio Evropu od Sovjetskog saveza tokom hladnog rata.
Dok je 30 šefova vlada i država izbjeglo da Kinu nazove rivalom, izrazili su zabrinutost zbog "politike vojne prijetnje", netransparentnih načina na koje modernizuje svoje oružane snage i primjene dezinoformacija.
Lideri NATO pozvali su Peking da se pridržava međunarodnih obaveza i ponaša odgovorno u međunarodnom sistemu.
Predsjednik Biden stigao je na svoj prvi NATO samit na tom položaju u ključnom trenutku za savez, poslije Donalda Trumpa koji je dovodio u pitanje relevantnost multilateralne organizacije.
Ubrzo po dolasku u sjedište NATO, Biden je razgovarao sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom i istakao američku privrženost članu 5. povelje Alijanse, u kome se navodi da je napad na jednu članicu napad na sve članice, koji zahtijeva kolektivni odgovor.
"Član 5. je sveta obaveza", rekao je Biden. "Želim da NATO zna da je Amerika tu."
NATO je posljednji put ažurirao dokument koji opisuje svrhu postojanja Alijanse 2010. godine. Bezbjednosne prijetnje i izazovi sa kojima se suočava promijenili su se od tada, prema riječima generalnog sekretara organizacije Jensa Stoltenberga.
"Na primjer, u trenutnom strateškom konceptu Kina se ne pominje ni jednom rječju. A klimatske promjene se gotovo uopšte ne pominju. I naravno, naš odnos sa Rusijom bio je na sasvim drugom mjestu u to vrijeme u poređenju sa onim gdje smo danas", rekao je Stoltenberg novinarima u petak. "Danas smo na najnižoj tački od Hladnog rata u našem odnosu sa Rusijom i pod sofisticiranijim cyber napadima, a mnogi izazovi su evoluirali tokom ovih godina".
NATO je odložio raspravu o promjenama svog strateškog koncepta dok je Bidenov prethodnik na mjestu predsjednika SAD Donald Trump bio na funkciji.
"Evropljani nisu željeli da otvore tu Pandorinu kutiju tokom Trumpove administracije, jer nisu znali šta će reći Sjedinjene Države", rekao je Dan Hamilton, direktor programa Globalna Evropa u Wilson centru.
Trump je imao loš odnos sa ostalim liderima vojne alijanse, više puta im je zamjerao i pozivao ih da povećaju svoje budžete za odbranu - "doprinose" za NATO, kako ih je pogrešno nazivao - i dovodeći u pitanje klauzulu NATO o međusobnoj odbrani, poznatoj kao član 5.
Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan dodao je u nedjelju, "čuvamo im leđa, baš kao i oni naša".
Sullivan je rekao novinarima koji su putovali sa Bidenom da će se razgovori o NATO-u u ponedjeljak fokusirati na kolektivnu bezbjednost, međusobni uticaj klime i bezbednosti, terorizam, cyber bezbjednost i Rusiju. Rekao je da će se Kina predstaviti u službenom saopštenju grupe "na robusniji način nego što smo ikada ranije vidjeli".
Američki lider također u ponedjeljak vodi sporedne razgovore sa predsjednicima Estonije, Letonije i Litvanije, koje je Sullivan opisao kao "moćan primjer demokratskog upravljanja na istočnom krilu NATO".
Biden je u Brisel stigao u nedjelju uoči sastanka NATO, kao i samita SAD sa liderima Evropske unije u utorak.
Te rasprave događaju se neposredno prije Bidenovog sastanka u srijedu u Ženevi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, pa američki predsjednik "želi da ima snažan vjetar u leđa od sastanka sa saveznicima u NATO-u", rekao je Hamilton za VOA.
Sastanak NATO u ponedjeljak također će označiti kraj vojnih operacija u Afganistanu u trenutku kada su Sjedinjene Države okončale najmanje polovinu svog povlačenja iz te zemlje.
"Pitanje će biti kakva je dalja uloga NATO-a u Afganistanu nakon izvan vojnih operacija" primjetio je Hamilton.
NATO također predlaže da vojske članica Alijanse i privatni sektor sagledaju saradnju po pitanju novih tehnologija, uz razmatranje proširenog partnerstva sa udaljenim istomišljenicima i demokratijama, uključujući i indo-pacifički region, usred sve veće zabrinutosti zbog ekspanzionizma Kine.
"Ova administracija želi i retorički i sadržajno da pokaže da u SAD postoji značajna snaga koja stoji uz njihove evropske saveznike. Ali još uvijek ima puno izazova u transatlantskim odnosima o tome kako se odnositi prema Rusiji i Kini i kako se suprotstaviti Covidu i klimatskim promjenama", rekao je viši saradnik Atlantskog savjeta Mark Simakovsky za Glas Amerike.
"Bolje korištenje predsjednikovog vremena bilo bi forsiranje teškog, ali neophodnog razgovora unutar NATO o temama kojih se Alijansa u prošlosti klonila", kaže saradnik na pitanjima prioriteta odbrane Dan DePetris. "To znači preispitivanje - i nadam se zatvaranje - NATO politike otvorenih vrata, koja je u ovom trenutku više odvod savezništva i bezbjednosnih obaveza SAD nego neto korist".
Poznat pod članom 10, NATO princip otvorenih vrata predviđa da bilo koja druga država može biti pozvana da se pridruži Alijansi jednoglasno. To je postalo tačka spora između onih koji kažu da promoviše organizacionu stabilnost i onih koji kažu da nosi rizik da organizacija tako postane glomazna, možda ugrožavajući svoj mandat.
"Biden bi takođe trebalo da ponovi i zaista ojača NATO mehanizme za rešavanje sukoba i dijalog sa Rusijom, koji, koliko god da je uznemirujuće, njegovo ponašanje ne može jednostavno biti zanemareno ili sankcionisano", rekao je DePetris za Glas Amerike.
Ove nedjelje također se prati obnovljeno interesovanje SAD za uvođenje Ukrajine i Gruzije u NATO.
Michael O’Hanlon, viši saradnik i direktor istraživanja na Institutu Brookings, naziva to "vrlo lošom idejom“ jer se rizikuje rat sa Rusijom ako i kada akcije Moskve na suprotstavljanju tom planu pređu "preko praga tolerancije koji osjećamo".
Bidenovo prisustvo na pregovorima sa NATO treba da demonstrira obnovljenu posvećenost američkom vodstvu u Alijansi.
Prema nekim analitičarima, američki predsjednik bi u Briselu mogao da naiđe na nešto skepticizma.
"Oni vide šta se ovde događa u zemlji i brinu se za budućnost Republikanske stranke. Oni se brinu šta će se dogoditi poslije Bidena", kaže Rachel Ellehuus, zamjenica direktora i viša saradnica u Programu za Evropu, Rusiju i Evroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije. "Oni se brinu da bi neki negativni jezik o saveznicima i partnerima i američkoj posvećenost NATO-u i globalnom vodstvu mogli ponovo da posustanu".
Tokom sastanka u utorak, Biden i evropski lideri "razgovaraće o zajedničkom dnevnom redu kako bi se obezbjedila globalna zdravstvena bezbjednost, podstakao globalni ekonomski oporavak, suočili sa klimatskim promjenama, unaprijedila digitalna i trgovinska saradnja, ojačala demokratija i riješile zajedničke spoljnopolitičke brige", navela je Bijela kuća.
See all News Updates of the Day
Najavljena zajednička posjeta Macrona, Zelenskog i Starmera Washingtonu

Portparolka Vlade Francuske izjavila je 5. marta da je planiran zajednički put u Washington francuskog i ukrajinskog predsjednika i britanskog premijera.
Ona je napomenula da bi putovanje Emmanuela Macrona, Volodimira Zelenskog i Keira Starmera trebalo da se održi u kratkom roku, ali nije navela datum.
Macron je ranije najavio da će se 5. marta obratiti naciji, a za 6. mart je zakazan posebni samit evropskih lidera posvećen odbrani Ukrajine.
U obraćanju Kongresu, američki predsjednik Donald Trump rekao je prethodno da ga je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obavijestio da je spreman razgovarati s Rusijom o okončanju rata u svojoj zemlji i ponudio je potpisivanje sporazuma o ukrajinskim mineralnim resursima "u bilo kojem trenutku".
Nakon sedmične previranja koja su kulminirala tako što su SAD najavile obustavu vojne pomoći Ukrajini nakon verbalnog sukoba ukrajinskog i američkog predsjednika u Washingtonu, Trump je na zajedničkoj sjednici Kongresa 4. marta rekao da mu je Zelenski poslao pismo u kojem izražava spremnost da sjedne za pregovarački sto.
utku'
"Ranije danas, primio sam važnu pismo od predsjednika Zelenskog iz Ukrajine. U pismu se navodi: 'Ukrajina je spremna doći za pregovarački stol što je prije moguće kako bi se približila trajnom miru. Niko ne želi mir više od Ukrajinaca,' rekao je", citirao je Trump pismo.
Zelenski je, ranije tokom dana, kazao da "niko od nas ne želi beskonačan rat", dodajući da je Ukrajina "spremna vratiti se pregovaračkom stolu što je prije moguće kako bi se približila dugoročnom miru".
"Tim i ja smo spremni raditi pod snažnim liderstvom predsjednika Trumpa kako bismo postigli dugoročni mir", dodao je.
Tramp je okončanje rata stavio kao prioritet i preokrenuo trogodišnju američku politiku tako što se direktno obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, kojeg je njegov prethodnik politički izolirao od početka rata u februaru 2022.
Kako je uhvaćen pripadnik ISIS-K osumnjičen za ubistvo 13 američkih vojnika u Afganistanu

Sekretarijat pravosuđa Sjedinjenih Državama planira da pred savezni sud u Virginiji izvede navodnog organizatora bombaškog napada u augustu 2021. u Afganistanu u kojem je ubijeno 13 američkih vojnika.
Sekretarijat pravosuđa saopštio je da je operativac Islamske države Korasan (ISIS-K) Mohamed Šarifulah, takođe poznat kao „Džafar”, optužen 2. marta za „pružanje materijalne podrške i resursa određenoj stranoj terorističkoj organizaciji, što je dovelo do smrti”.
Predsjednik Donald Trump objavio je vijest o Šarifulahovom hapšenju u utorak uveče u govoru u Kongresu na Capitol Hillu. „Večeras mi je zadovoljstvo da objavim da smo upravo uhapsili najvećeg teroriste odgovornog za taj zločin”, rekao je Trump. „I on je upravo sada na putu ovamo da se suoči sa brzim mačem američke pravde.”
U bombaškom napadu u Ebi Gejtu na međunarodnom aerodromu Hamid Karzai u Kabulu 26. avgusta 2021. godine također je poginulo oko 170 Afganistanaca.
Islamska država Korasan, ili ISIS-K, koju SAD smatraju za terorističku organizaciju, povezana sa terorističkom grupom Islamska država, preuzela je odgovornost.
Samoubilački napad se dogodio usred haotičnog povlačenja trupa na kraju 20-godišnjeg rata u Afganistanu koji su predvodile SAD.
U ovom govoru, Trump je pozdravio Pakistan što je pomogao u misiji hapšenja Šarifulaha. „I želim da se posebno zahvalim vladi Pakistana što je pomogla u hapšenju ovog čudovišta”, rekao je predsjednik SAD.
Kako je uhvaćen Šarifulah?
Pakistanski premijer Šehbaz Šarif identifikovao je Šarifulaha kao „najvišeg komandanta” i afganistanskog državljanina u objavi na X-u.
„Traženi terorista je uhapšen u uspješnoj operaciji sprovedenoj u graničnom regionu Pakistana i Afganistana”, napisao je Šarif, ne iznoseći detalje.
Američki sekretarijat pravosuđa saopštio je da je misija predstavlja napor više agencija u koji su također učestvovali CIA i FBI.
„Šarifulah je priznao da je pomagao u pripremama za napad na kapiju opatije, uključujući izviđanje rute u blizini aerodroma za napadača”, saopštio je Sekretarijat pravosuđa.
Šarifulah je priznao da je prepoznao Abdula Rahmana al-Logarija koji je detonirao bombu samoubicu i priznao da je igrao ulogu u drugim napadima u Afganistanu i Rusiji, dodaje se u saopštenju.
Analitičar za bezbednosna pitanja sa sedištem u Islamabadu Iftehar Firdaus rekao je za Glas Amerike da se Šarifulah, stanovnik Kabula, pridružio ISIS-K 2016.
„Uhapšen je 2019, a je pobjegao iz zatvora kada su afganistanski talibani preuzeli vlast 15. avgusta 2021. godine”, rekao je Firdaus, osnivač The Khorasan Diari, online platforme koja prati ekstremiste.
Ako bude osuđen, Šarifulah bi mogao dobiti maksimalnu kaznu doživotnog zatvora, saopštilo je Ministarstvo pravde.
Pakistanski premijer Šehbaz Šarif zahvalio je Trumpu što je priznao doprinos njegove zemlje u objavi društvenoj mreži X.
„Zahvaljujemo se američkom predsjedniku Donaldu Trumpu što je priznao i cijenio ulogu i podršku Pakistana u borbi protiv terorizma širom regiona”, napisao je Šarif. „Nastavićemo da blisko sarađujemo sa Sjedinjenim Državama u obezbeđivanju regionalnog mira i stabilnosti”, dodao je premijer.
Hapšenje predstavlja signal da Islamabad i Washington blisko sarađuju na nekim bezbjednosnim pitanjima uprkos tome što su odnosi dostigli nizak nivo od završetka rata SAD u Afganistanu i povratka Talibana na vlast.
Ponovno naoružavanje? EU na ispitu da sa riječi pređe na djela

Pošto je Washington iznenada pauzirao vojnu pomoć Ukrajini, zabrinuti lideri EU sastali su se u Briselu kako bi razgovarali o narednim koracima u jačanju odbrane protiv Rusije.
"Više nije pitanje da li je evropska bezbjednost ugrožena, ili da li Evropa mora više da se pobrine za svoju bezbjednost", rekla je šefica Evropske komisije Ursula fon der Leyen pred samit i predstavila plan vrijedan 840 milijardi dolara za odbranu bloka 27 zemalja.
"Pravo pitanje pred nama je da li je Evropa spremna da se uhvati u koštac sa situacijom i da li može da reaguje sa potrebnom dozom ambicije i brzine."
I ta poruka odjeknula je mnogim hitno sazvanim sastancima evropskih lidera poslije najave SAD da će se povući, i rezultirala je novim obećanjima u pogledu izdvajanja sredstava za evropsku odbranu.
Ali, članice EU se također suočavaju sa izazovima nestabilnih vlada ili ekonomija, skeptičnih građana i uspona ekstremne desnice koja je nekad naklonjenija Rusiji.
Mnoge posebno zabrinjava potencijalni zaokret Trumpove administracije od dugogodišnjeg transatlantskog savezništva.
"To postavlja brojna pitanja o budućnosti EU i mislim da su ljudi u Evropi toga svjesni", kaže Ian Lesser iz briselske kancelarije Njemačkog maršalovog fonda."Da li će Evropa kolektivno moći da prevaziđe ove izazove, bilo da je riječ o trgovini ili odbrani? Ili će svaka zemlja da radi na svoj način?"
Osjećaj hitnosti
Na samitu u Londonu, zemlje EU i Britanija koja više nije članica, dogovorile su da naprave svoj mirovni plan i predstave ga Washingtonu. Francuska i Britanija su također poručile da su spremne da šalju vojnike u Ukrajinu kako bi primijenili mirovni dogovor.
"Evropski lideri konačno osjećaju da je stvar hitna, ali to nije dovoljno. Vidimo da postoje različiti stepeni razumijevanja sa kolikom se prijetnjom Evropa trenutno suočava", kaže Olena Prokopenko iz Njemačkog maršalovog fonda.
"Vidim da postoji određeni nivo, ne mogu da kažem baš panike, ali uzbune kod evropskih lidera koji shvataju da moraju da se drže zajedno koliko god da je to moguće", ocjenjuje Elie Tenenbaum iz francuskog Instituta za međunarodne odnose iz Pariza. Ali, kako dodaje, Evropa ima pred sobom važan zadatak.
"Ako Evropljani žele da uskoče i nadoknade gubitak američke pomoći Ukrajini, to mora da se desi odmah. Moraju odmah da stave novac na sto i da angažuju odbrambenu industriju".
Politički institut Bruegel iz Brisela procjenjuje da će Evropi biti potrebno još 300.000 vojnika, mimo Ukrajine, i stotine milijardi dolara kako bi se odbranila od potencijalne ruske agresije - bez Amerike.
"Evropi fale municija, rezervni dijelovi, fali joj i spremnost", kaže Tenenbaum.
Bivši francuski ambasador Michel Duclos, međutim, ukazuje na ono što Evropa ima.
"Istina, nismo u dobroj situaciji. Ali, istovremeno, u demografskom smislu, u ekonomskom smislu, možemo biti mnogo snažniji od Rusije ako budemo radili zajedno", rekao je.
Otpor ideji
Evropske odbrambene ambicije već nailaze na otpor.
Francuska desničarska stranka Nacionalno okupljanje već je odbacila ideju da Francuska uključi Evropu u program nuklearnog odvraćanja, a liderka te stranke Marine le Pen ocijenila je nezavisnu evropsku odbranu kao "iluzornu".
Mađarski premijer Viktor Orban, poznat po vezama sa Kremljom, pozvao je Evropu da uđe u direktne razgovore o prekidu vatre između Ukrajine i Rusije.
Mnoge evropske ekonomije imaju problema, a podrška javnosti Ukrajini u nekim zemljama opada.
Recimo, neke ankete pokazuju da dvije trećine Francuza vjeruje da Evropa treba da nastavi da podržava Ukrajinu, ali tri četvrtine se protive slanju vojnika tamo, osim u službu primjene mirovnog sporazuma.
"Za sada, evropski lideri se više trude da budu ubjedljivi nego da dižu paniku. Ali, ako žele da opravdaju veće troškove odbrane i preuzimanje rizika, moraće da budu jasniji o opasnostima sa kojima se region suočava", smatra Tenenbaum.
Duklo dodaje da je prošlonedjeljni sastanak Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući bio podsticaj Evropi da se spremi da reaguje sama.
"Ono što se desilo prošle nedjelje bilo je korisno da građani shvate da se ne razilazimo samo po pitanju sredstava, instrumenata i politika, već i po većim pitanjima kao što su vrijednosti, opažanje prijetnji", kaže on o rastućim transatlantskim razlikama. "Za javnost u Francuskoj, to je bio najmoćniji poziv za buđenje."
Arapske zemlje usvojile alternativu Trumpovom planu za Gazu

Egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi rekao je u utorak da su arapski lideri, na sastanku u Kairu, podržali egipatski kontrapredlog planu predsjednika Donalda Trumpa za obnovu Gaze.
Na sastanku, čiji domaćin je bio Egipat, učestvovali su katarski emir, potpredsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata i ministar spoljnih poslova Saudijske Arabije.
Egipatski plan predviđa da stanovnici Gaze ostanu u enklavi, na sedam lokacija, u privremenim skloništima dok se uklanjaju ruševine i deminira područje.
Trumpov plan predviđa da se Palestinci trajno isele iz Gaze, čemu se protivi Egipat i mnoge druge arapske države.
Sisi se na sastanku zahvalio Trumpu na naporima da obnovi Gazu i dodao da egipatski plan predviđa da tom teritorijom u prelaznom periodu upravlja grupa palestinskih tehnokrata do povratka Palestinske uprave, dok se obučavaju nove palestinske policijske snage i obezbjeđuju finansijska sredstva od donatora za obnovu enklave.
Najavio je da će Kairo naredne nedelje biti domaćin donatorske konferencije. Pitanje je međutim koje zemlje će obezbijediti milijarde dolara potrebne za obnovu Gaze.
Postavlja se i pitanje o sudbini Hamasa, kojeg SAD označavaju kao terorističku organizaciju, koji je izazvao rat napadom na Izrael u oktobru 2023. godine, kada je ubio 1.200 ljudi i oteo više od 250 talaca, prema izraelskim podacima. Hamas je pozdravio plan i formiranje palestinskog komiteta, prenosi agencija Rojters.
Palestinski predsjednik Mahmud Abas, koji je na čelu Palestinske uprave, pozdravio je egipatsku ideju i pozvao Trumpa da podrži plan.
Abas, koji je na vlasti od 2005. godine, rekao je i da je spreman da zakaže predsjedničke i parlamentarne izbore ako se za to stvore uslovi i dodao da je Palestinska uprava jedina legitimna vladajuća struktura i vojna snaga na palestinskim teritorijama.
Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je egipatski plan "zasnovan na zastarelim perspektivama" i odbacilo oslanjanje na Palestinsku upravu, te ustvrdilo da predlog predviđa da Hamas ostane na vlasti.
U međuvremenu, situacija u Gazi je i dalje napeta zbog mogućeg ponovnog izbijanja konflikta nakon što je Izrael optužio Hamas da koristi humanitarnu pomoć kao "glavni izvor prihoda". Izraelske snage su zbog toga u nedelju zaustavile dopremu pomoći.
Florida otvorila istragu protiv braće Tate

Vlasti američke savezne države Floride pokrenule su krivičnu istragu protiv britansko-američkih influensera Andrewa i Tristana Tatea, koji su prošle sedmice iz Rumunije doputovali u Sjedinjene Države, gdje se suočavaju s optužbama za silovanje i trgovinu ljudima.
Glavni državni tužilac Floride James Uthmeier je potvrdio da su istražioci izdali naloge za pretrage i sudske pozive u okviru "aktivne" istrage.
Braća Tate se u SAD-u suočavaju i s privatnom tužbom žene koja ih optužuje da su je prisilili na prostituciju, a zatim ocrnili nakon što je svjedočila rumunskim vlastima.
Braća Tate odbacuju sve optužbe protiv sebe.
Andrew Tate (38), bivši kik-bokser i samozvani mizoginist koji se proslavio nastupom u britanskoj emisiji Big Brother, zajedno s bratom Tristanom (36) takođe je optužen u Velikoj Britaniji za silovanje i trgovinu ljudima.
I te optužbe obojica negiraju.
"Prošle sedmice sam naložio svojoj kancelariji da, u saradnji s policijom, sprovede preliminarnu istragu protiv Andrewa i Tristana Tatea. Nakon detaljne analize dokaza, naložio sam državnom tužilaštvu da izda naloge za pretrage i sudske pozive u sada aktivnoj krivičnoj istrazi protiv braće Tate", rekao je Uthmeier.
Na istragu se kasnije osvrnuo advokat braće Tate, Joseph McBride, optuživši državnog tužioca Floride za pristrasnost.
"James Uthmeier je danas odbacio sve etičke standarde kad je javno zauzeo stranu u aktualnoj tužbi koju su Andrew i Tristan Tate podigli protiv žene iz Floride zbog toga što je koristila seks kao oružje kako bi im uništila živote", naveo je McBride, nazvavši Uthmeierove izjave "zapaljivim" i "pristrasnim".
Braća Tate su prvi su put uhapšena u Rumuniji u decembru 2022., kada su protiv Andrewa bile podignute optužbe za silovanje i trgovinu ljudima, dok je Tristan bio osumnjičen za trgovinu ljudima. U Rumuniju su preselili iz Velike Britanije nekoliko godina ranije.
Nakon što su nekoliko mjeseci proveli u kućnom pritvoru, u avgustu 2024. su se suočili s novim optužbama, uključujući polni odnos s maloljetnicom i trgovinu djecom. I te optužbe odbacuju.
Policija u engleskoj grofoviji Bedfordshire i dalje traži izručenje Andrewa Tatea zbog odvojenih optužbi za silovanje, trgovinu ljudima i utaju poreza.
U Ujedinjenom Kraljevstvu četiri žene su podigle građansku tužbu protiv Andrewa Tatea tvrdeći da ih je silovao i nad njima sprovodio prisilu. I te optužbe on odbacuje.
Tužiteljice iz Velike Britanije navele su da je jasno kako u Rumuniji neće dočekati krivični progon, te su pozvale britanske vlasti da reaguju.