Najnovije
Biden poručio saveznicima da se "Amerika vratila", NATO označio Kinu globalnim izazovom
Lideri NATO objavili su da Kina predstavlja stalni bezbjednosni izazov i radi na podrivanju globalnog poretka, dodajući da su zabrinuti zbog brzine kojom Kinezi razvijaju nuklearno oružje.
U saopštenju sa samita u Briselu, kome prisustvuje i američki predsjednik Joe Biden, lideri NATO su naveli da kineski "ciljevi i ponašanje predstavljaju sistemski izazov međunarodnom poretku i oblastima relevantnim za bezbjednost Alijanse".
Američki predsjednik pozvao je kolege iz NATO-a da se suprotstave kineskom autoritarizmu i sve većoj vojnoj moći, što je promjena fokusa saveza koji je stvoren da bi branio Evropu od Sovjetskog saveza tokom hladnog rata.
Dok je 30 šefova vlada i država izbjeglo da Kinu nazove rivalom, izrazili su zabrinutost zbog "politike vojne prijetnje", netransparentnih načina na koje modernizuje svoje oružane snage i primjene dezinoformacija.
Lideri NATO pozvali su Peking da se pridržava međunarodnih obaveza i ponaša odgovorno u međunarodnom sistemu.
Predsjednik Biden stigao je na svoj prvi NATO samit na tom položaju u ključnom trenutku za savez, poslije Donalda Trumpa koji je dovodio u pitanje relevantnost multilateralne organizacije.
Ubrzo po dolasku u sjedište NATO, Biden je razgovarao sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom i istakao američku privrženost članu 5. povelje Alijanse, u kome se navodi da je napad na jednu članicu napad na sve članice, koji zahtijeva kolektivni odgovor.
"Član 5. je sveta obaveza", rekao je Biden. "Želim da NATO zna da je Amerika tu."
NATO je posljednji put ažurirao dokument koji opisuje svrhu postojanja Alijanse 2010. godine. Bezbjednosne prijetnje i izazovi sa kojima se suočava promijenili su se od tada, prema riječima generalnog sekretara organizacije Jensa Stoltenberga.
"Na primjer, u trenutnom strateškom konceptu Kina se ne pominje ni jednom rječju. A klimatske promjene se gotovo uopšte ne pominju. I naravno, naš odnos sa Rusijom bio je na sasvim drugom mjestu u to vrijeme u poređenju sa onim gdje smo danas", rekao je Stoltenberg novinarima u petak. "Danas smo na najnižoj tački od Hladnog rata u našem odnosu sa Rusijom i pod sofisticiranijim cyber napadima, a mnogi izazovi su evoluirali tokom ovih godina".
NATO je odložio raspravu o promjenama svog strateškog koncepta dok je Bidenov prethodnik na mjestu predsjednika SAD Donald Trump bio na funkciji.
"Evropljani nisu željeli da otvore tu Pandorinu kutiju tokom Trumpove administracije, jer nisu znali šta će reći Sjedinjene Države", rekao je Dan Hamilton, direktor programa Globalna Evropa u Wilson centru.
Trump je imao loš odnos sa ostalim liderima vojne alijanse, više puta im je zamjerao i pozivao ih da povećaju svoje budžete za odbranu - "doprinose" za NATO, kako ih je pogrešno nazivao - i dovodeći u pitanje klauzulu NATO o međusobnoj odbrani, poznatoj kao član 5.
Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan dodao je u nedjelju, "čuvamo im leđa, baš kao i oni naša".
Sullivan je rekao novinarima koji su putovali sa Bidenom da će se razgovori o NATO-u u ponedjeljak fokusirati na kolektivnu bezbjednost, međusobni uticaj klime i bezbednosti, terorizam, cyber bezbjednost i Rusiju. Rekao je da će se Kina predstaviti u službenom saopštenju grupe "na robusniji način nego što smo ikada ranije vidjeli".
Američki lider također u ponedjeljak vodi sporedne razgovore sa predsjednicima Estonije, Letonije i Litvanije, koje je Sullivan opisao kao "moćan primjer demokratskog upravljanja na istočnom krilu NATO".
Biden je u Brisel stigao u nedjelju uoči sastanka NATO, kao i samita SAD sa liderima Evropske unije u utorak.
Te rasprave događaju se neposredno prije Bidenovog sastanka u srijedu u Ženevi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, pa američki predsjednik "želi da ima snažan vjetar u leđa od sastanka sa saveznicima u NATO-u", rekao je Hamilton za VOA.
Sastanak NATO u ponedjeljak također će označiti kraj vojnih operacija u Afganistanu u trenutku kada su Sjedinjene Države okončale najmanje polovinu svog povlačenja iz te zemlje.
"Pitanje će biti kakva je dalja uloga NATO-a u Afganistanu nakon izvan vojnih operacija" primjetio je Hamilton.
NATO također predlaže da vojske članica Alijanse i privatni sektor sagledaju saradnju po pitanju novih tehnologija, uz razmatranje proširenog partnerstva sa udaljenim istomišljenicima i demokratijama, uključujući i indo-pacifički region, usred sve veće zabrinutosti zbog ekspanzionizma Kine.
"Ova administracija želi i retorički i sadržajno da pokaže da u SAD postoji značajna snaga koja stoji uz njihove evropske saveznike. Ali još uvijek ima puno izazova u transatlantskim odnosima o tome kako se odnositi prema Rusiji i Kini i kako se suprotstaviti Covidu i klimatskim promjenama", rekao je viši saradnik Atlantskog savjeta Mark Simakovsky za Glas Amerike.
"Bolje korištenje predsjednikovog vremena bilo bi forsiranje teškog, ali neophodnog razgovora unutar NATO o temama kojih se Alijansa u prošlosti klonila", kaže saradnik na pitanjima prioriteta odbrane Dan DePetris. "To znači preispitivanje - i nadam se zatvaranje - NATO politike otvorenih vrata, koja je u ovom trenutku više odvod savezništva i bezbjednosnih obaveza SAD nego neto korist".
Poznat pod članom 10, NATO princip otvorenih vrata predviđa da bilo koja druga država može biti pozvana da se pridruži Alijansi jednoglasno. To je postalo tačka spora između onih koji kažu da promoviše organizacionu stabilnost i onih koji kažu da nosi rizik da organizacija tako postane glomazna, možda ugrožavajući svoj mandat.
"Biden bi takođe trebalo da ponovi i zaista ojača NATO mehanizme za rešavanje sukoba i dijalog sa Rusijom, koji, koliko god da je uznemirujuće, njegovo ponašanje ne može jednostavno biti zanemareno ili sankcionisano", rekao je DePetris za Glas Amerike.
Ove nedjelje također se prati obnovljeno interesovanje SAD za uvođenje Ukrajine i Gruzije u NATO.
Michael O’Hanlon, viši saradnik i direktor istraživanja na Institutu Brookings, naziva to "vrlo lošom idejom“ jer se rizikuje rat sa Rusijom ako i kada akcije Moskve na suprotstavljanju tom planu pređu "preko praga tolerancije koji osjećamo".
Bidenovo prisustvo na pregovorima sa NATO treba da demonstrira obnovljenu posvećenost američkom vodstvu u Alijansi.
Prema nekim analitičarima, američki predsjednik bi u Briselu mogao da naiđe na nešto skepticizma.
"Oni vide šta se ovde događa u zemlji i brinu se za budućnost Republikanske stranke. Oni se brinu šta će se dogoditi poslije Bidena", kaže Rachel Ellehuus, zamjenica direktora i viša saradnica u Programu za Evropu, Rusiju i Evroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije. "Oni se brinu da bi neki negativni jezik o saveznicima i partnerima i američkoj posvećenost NATO-u i globalnom vodstvu mogli ponovo da posustanu".
Tokom sastanka u utorak, Biden i evropski lideri "razgovaraće o zajedničkom dnevnom redu kako bi se obezbjedila globalna zdravstvena bezbjednost, podstakao globalni ekonomski oporavak, suočili sa klimatskim promjenama, unaprijedila digitalna i trgovinska saradnja, ojačala demokratija i riješile zajedničke spoljnopolitičke brige", navela je Bijela kuća.
See all News Updates of the Day
SAD: Pokret za suzbijanje jednokratnog ambalažnog otpada
UN procjenjuje da se u svijetu godišnje proizvede više od 430 miliona tona plastičnog otpada. Uglavnom je riječ o ambalaži za jednokratnu upotrebu. Međutim, pojedinci su se dosjetili načina, kako ovaj otpad dijelom smanjiti. Valdya Baraputri izvještava o pokretu za smanjenje takvog otpada.
Istinomjer: Vlada RS na polovini mandata. Koliko predizbornih obećanja su ispunili do sada?
Nakon polovine mandata aktuelnog saziva Vlade bh. entiteta RS zabilježene su veće ili manje aktivnosti na realizaciji dvije trećine obećanja. Pogledajte šta su još pokazali nedavno predstavljeni rezultati monitoringa Istinomjera.
Šta se, do sada, zna o avionskoj nesreći u Južnoj Koreji?
Južna Koreja je obećala temeljitu istragu o tome šta je uzrok avionske nesreće u kojoj je poginulo 179 osoba, i da će biti sprovedena inspekcija letjelice Boing 737-800 kompanije Jeju Air.
Ova avionska nesreća je najsmrtonosnija u Južnoj Koreji u proteklih nekoliko decenija i desila se u trenutku političke krize - poslije opoziva predsjednika Jun Suk Jeola i premijera Han Duk Soa.
Evo šta je do sada poznato o avionskoj nesreći.
Šta se desilo i šta je uzrokovalo nesreću?
Avion Jeju Air-a poletio je iz Bangkoka i sletio na aerodrom Muan u Južnoj Koreji. Poslije jednog neuspjelog pokušaja slijetanja, avion je od kontrole letenja dobio upozorenje na mogući nalet ptica. Pilot je potom oglasio signal za uzbunu. Avion je sletio na pistu bez da je izbacio prednje točkove napolje, udario u betonsku ogradu i zapalio se.
Svjedoci kažu da se na snimcima vidi da je avion imao problem sa motorom, ali da je glavni uzrok nesreće to što prednji točkovi nisu bili izbačeni prilikom slijetanja.
Ministarstvo saobraćaja Južne Koreje je najavilo i da će uraditi reviziju ograde u koju je avion udario i vidjeti da li bi možda trebalo da bude napravljena od materijala koji se lakše lome prilikom udarca. Takođe se istražuje da li je bilo problema u komunikaciji između pilota i kontrole letenja.
Crne kutije iz aviona su odnijete na analizu, a zvaničnici su rekli da će istraga trajati mjesecima.
Da li je ova nesreća još jedan minus za Boeing?
Ovaj udes je još jedan u nizu problema za proizvođača aviona Boeing, koji za sobom ima tešku godinu obilježenu pitanjima bezbjednosti letjelica, štrajkom radnika i padom cijene akcija.
Stručnjaci kažu da se model aviona 737-800, kojim je upravljala kompanija Jeju Air, pokazao bolje od modela Max 737 koji se srušio u nesrećama 2018. i 2019.
Predstavnici Boeinga i američkog Nacionalnog borda za bezbjednost u saobraćaju otputovali su u Seul gdje će učestvovati u istrazi južnokorejskih vlasti.
U ponedeljak se još jedan Boing 737-800 kompanije Jeju Air vratio na aerodrom nedugo poslije polijetanja, pošto je pilot uočio problem na opremi za slijetanje. Jeju Air je objavio da je taj problem riješen kroz komunikaciju sa kontrolom letenja, ali da je pilot iz predostrožnosti odlučio da se vrati na pistu.
Šta se zna o žrtvama?
Samo dvoje ljudi - članovi posade - preživjeli su ovu nesreću. Spaseni su iz repa aviona, jedinog dijela koji je ostao relativno neoštećen u udesu.
Jedan od preživjelih ima višestruke prelome, rekao je Ju Vung, direktor bolnice u Seulu gdje se pacijent nalazi, i dodao da se "probudio tek pošto su ga spasili".
Putnici su uglavnom bili iz Južne Koreje, ali bilo je i dvoje Tajlanđana.
Ministarstvo saobraćaja je objavilo da je identifikovano 146 žrtava i da se sakupljaju DNK materijali za preostale 33.
Park Han Šin, predstavnik porodica žrtava, izjavo je da su tijela stradalih toliko oštećena da će biti potrebno vrijeme kako bi bila predata porodicama. Pozvao je vlasti da obezbijede više ljudi koji će raditi na tome.
Kako će na sve uticati politička kriza u Južnoj Koreji?
Nesreća je došla na kraju turbulentnog mjeseca koji je počeo kratkoročnim uvođenjem vanrednog stanja od strane predsjednika. Opozicija je tada izglasala opoziv predsjednika Juna, a potom i njegovog zamjenika Hana. Zamjenik premijera Čoi Sang mok trenutno je vršilac dužnosti predsjednika države.
Ministar za bezbjednost je podnio ostavku, a šef policije je uhapšen zbog uloge u proglašenju ratnog stanja. Odsustvo najviših zvaničnika koji se bave nesrećama mnoge je zabrinulo u ovoj situaciji.
Čoi je brzo otišao na mjesto nesreće, sastao se sa porodicama žrtava i sazvao hitnu sjednicu kabineta.
Čoi je naredio da sprovede hitna revizija sistema avijacije u zemlji. Rekao je da će Južna Koreja ovu nesreću iskoristiti kako bi preduzela mjere da spriječi slične katastrofe i izgradi bezbjedniju zemlju.
Kakve su reakcije iz sveta?
Lideri su izrazili saučešće Južnoj Koreji zbog tragedije.
Premijer Tajlanda Petongtarn Šinavatra izrazio je saučešće porodicama žrtava i naložio ministarstvu spoljnih poslova da pruži potrebnu pomoć.
Američki predsjednik Joe Biden je u saopštenju naveo da ga je tragedija "duboko pogodila".
"Kao bliski saveznici, Amerikanci gaje i duboke prijateljske veze sa južnokorejskim narodom. Naše misli i molitve su sa onima koji su pogođeni tragedijom. SAD su spremne da pruže svu potrebnu pomoć", naveo je Biden.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš izrazio je saučešće porodicama žrtava i solidarnost sa narodom i vladom Južne Koreje.
Papa Franjo je takođe izjavio saučešće, a japanski premijer Šigeru Išiba je rekao da je "duboko pogođen gubitkom dragocjenih života".
Kina predstavila novi jurišni brod i futurističke borbene avione
Nekoliko dana nakon otkrivanja najnovijih otkrića u svojoj vojnoj modernizaciji, kineska mornarica je pokrenula novi amfibijski jurišni brod koji bi mogao lansirati borbene avione, a internetom kruže video snimci koji pokazuju nešto što se čini kao nova generacija kineskih borbenih aviona stealth.
U nedjelju, prvi kineski amfibijski jurišni brod tipa 076, Sichuan, napustio je brodogradilište u Šangaju nakon što ga je Mornarica narodnooslobodilačke vojske (PLA), porinula u vodu na svečanosti prošlog petka.
Brod, koji ima deplasman punog tereta veći od 40.000 tona, ima nadgradnju sa dvostrukim ostrvom, pilotsku palubu pune dužine i elektromagnetni katapultni sistem, koji mu omogućava da lansira avione ili helikoptere s fiksnim krilima.
Pored sistema katapulta, Sichuan ima tehnologiju za zaustavljanje koja omogućava borbenim avionima da slete na njegovu palubu. Sa svojim velikim deplasmanom, brod "može nositi više oružja i opreme, ima veći domet i jače borbene sposobnosti", rekao je kineski vojni stručnjak Zhang Junshe za kineski državni Global Times.
Zhang je dodao da Sichuan "ima izvanredne sposobnosti u zračnoj superiornosti i misijama kopnenog napada" jer elektromagnetski katapultni sistem nudi veću efikasnost lansiranja i bržu brzinu lansiranja.
PLA Mornarica je saopštila da je Sečuan "ključna prednost" za unapređenje dugoročnih operativnih sposobnosti kineske mornarice i olakšavanje njene tekuće transformacije.
Drugi analitičari kažu da Peking želi projektirati vojnu moć "izvan svojih obala" kroz lansiranje Sečuana.
Lansiranje je namijenjeno "zastrašivanju susjeda ili osiguravanju da PLA ima sposobnost da iskrca velike snage za invaziju na Tajvan", rekao je Drew Thompson, viši saradnik na S. Rajaratnam School of International Studies u Singapuru i bivši zvaničnik Pentagona. pisani odgovor Glasu Amerike.
U borbenim scenarijima, stručnjaci kažu da bi Sichuan mogao biti uparen s kineskim grupama nosača aviona.
"Kineska vojska bi mogla koristiti Sečuan za raspoređivanje dronova tokom prvog talasa napada, a zatim rasporediti veće borbene avione sa svojih nosača aviona kasnije," Su Tzu-yun, vojni stručnjak na Institutu za nacionalnu odbranu i sigurnost sa sjedištem u Tajpeju , rekao je za Glas Amerike telefonom.
Kineski vojni analitičar Song Zhongping rekao je da bi se Sichuan mogao koristiti u Južnom kineskom moru, Istočnokineskom moru ili potencijalnom vojnom sukobu protiv Tajvana.
"Ako [Kina] preduzme vojne akcije protiv Tajvana, [Peking] će koristiti svo oružje koje posjeduje, uključujući amfibijski jurišni brod Tip 075 i jurišni amfibijski brod Tip 076", rekao je za Glas Amerike.
Od svog osnivanja 1949. godine, Narodna Republika Kina nikada nije vladala Tajvanom, ali gleda na ostrvo kojim se upravlja demokratski kao na svoju teritoriju i obećala je da će Tajvan staviti pod svoju kontrolu, čak i silom.
Porinuće Sichuana odražava stalne napore Kine da brzo proširi broj svojih mornaričkih brodova posljednjih godina.
"Kinezi su proizvodili brodove brzinom bez presedana, a ne možete reći isto o stopi brodogradnje u Sjedinjenim Državama", rekao je Collin Koh, stručnjak za pomorsku sigurnost u Singapurskoj školi za međunarodne studije S. Rajaratnam.
Što se tiče brojki, PLA mornarica ima veću flotu od američke mornarice, a njene mogućnosti su ograničene na jedno područje, dodaje on.
"Rastuća PLA mornarica koja je operativno više fokusirana na područje vjerovatno će imati određenu prednost u odnosu na američku mornaricu za koju se još uvijek smatra da mora nositi različite globalne odgovornosti osim ovog dijela svijeta", rekao je Koh za Glas Amerike telefonom.
Nova generacija borbenih aviona
Pored lansiranja novog amfibijskog jurišnog broda, prošlog petka internetom je kružilo nekoliko video zapisa i slika dva naizgled nova kineska stealth borbena aviona koji lete usred bijela dana.
Slike i video snimci dva borbena aviona objavljeni na internetu imaju trouglasti dizajn bez repa tipičan za stealth borbene avione. Čini se da veći borbeni avion, praćen kineskim stealth borbenim avionom J-20, ima tri usisnika zraka za svoje motore, dok manji borbeni avion ima konvencionalniji raspored.
Kineska vlada još nije komentirala neimenovane borbene avione prikazane u video snimcima, ali analitičari kažu da njihovi napredni dizajni pokazuju da Kina brzo sustiže SAD i njihove zapadne saveznike.
"Osim što pokušava da postane morska sila, ovi naizgled novi borbeni avioni pokazuju da Kina želi i da na kraju zamijeni SAD kao vodeću zračnu silu u svijetu", rekao je Su za VOA na Tajvanu.
Po njegovom mišljenju, budući da SAD i njihovi zapadni saveznici još uvijek kontroliraju pristup naprednim poluvodičkim čipovima koji se koriste u borbenim avionima sljedeće generacije, Washington mora održati strogu kontrolu izvoza naprednih poluvodičkih brodova u Kinu kako bi ostao ispred u naoružanju vojnih aviona.
"Nametanje stroge kontrole izvoza naprednih poluvodičkih brodova postat će ključna geopolitička prigušnica koju Washington može iskoristiti protiv Pekinga u globalnoj utrci u naoružanju", rekao je Su.
Nike Ching iz VOA-e i izvještač servisa VOA Mandarin Lin Nai-chuan doprinijeli su ovoj priči.
Rekordne vrućine će se vjerovatno nastaviti i 2025. godine, ubrzavajući klimatske promjene
Svjetska meteorološka organizacija upozorava da će se ovogodišnja rekordna vrućina vjerovatno nastaviti i 2025. godine, što će dodatno ubrzati klimatske promjene i dovesti do katastrofalnih posljedica ako se ne preduzmu hitne mjere za zaustavljanje "ljudskih aktivnosti" iza ove katastrofe.
Prema meteorološkoj agenciji Ujedinjenih nacija, 2024. bi trebala biti najtoplija godina do sada, "zaključujući deceniju vrućine bez presedana izazvane ljudskim aktivnostima".
"Nivoi stakleničkih plinova nastavljaju rasti do zabilježenih najviših nivoa, zadržavajući još više topline za budućnost", rekao je WMO. Agencija naglašava potrebu za većom međunarodnom saradnjom u rješavanju ekstremnih toplotnih rizika "kako globalne temperature rastu, a ekstremni toplinski događaji postaju sve češći i ozbiljniji".
Celeste Saulo, koja je imenovana za generalnog sekretara WMO-a u junu 2023. i započela svoj četverogodišnji mandat u januaru 2024., rekla je da je u svojoj prvoj godini na funkciji "izdala ponovljena crvena upozorenja o stanju klime" upozoravajući da je "svaki dio od određenog stepena zagrijavanja, i povećava klimatske ekstreme, uticaje i rizike."
Izvještaj SMO o stanju klime za 2024. navodi da su globalne prosječne temperature između januara i septembra bile 1,54 stepena Celzijusa toplije od predindustrijskih vremena i iznad nivoa predviđenog Pariskim sporazumom o klimatskim promjenama iz 2016.
Ovogodišnji izvještaj UN-ovog Programa za životnu sredinu o nedostatku emisija upozorava da će temperature vjerovatno porasti na 3,1 stepen Celzijusa do kraja stoljeća ako se ne preduzmu preventivne mjere za smanjenje emisije gasova staklene bašte u atmosferu.
"Klimatske promjene se odvijaju pred našim očima gotovo svakodnevno u obliku povećane pojave i uticaja ekstremnih vremenskih pojava", rekao je Saulo. "Ove godine smo vidjeli rekordne padavine i poplave i strašne gubitke života u toliko zemalja, uzrokujući slomljeno srce zajednicama na svim kontinentima", rekla je ona.
Tropski ciklon Chido, koji je sredinom decembra pogodio francusku teritoriju Mayotte u Indijskom okeanu, a zatim se preselio na Mozambik, imao je razoran uticaj na živote i egzistenciju zajednica. Međutim, ovaj ciklon je samo posljednji od desetina ekstremnih vremenskih događaja koji su ove godine izazvali pustoš širom svijeta.
Prema novom izvještaju World Weather Attribution and Climate Central, klimatske promjene su intenzivirale 26 od 29 proučavanih ekstremnih vremenskih događaja "koji su ubili najmanje 3.700 ljudi i raselili milione".
"Klimatske promjene su dodale 41 dan opasne vrućine 2024. godine, šteteći ljudskom zdravlju i ekosistemima", navodi se.
Ekstremne vremenske prilike zahvatile su sve regije svijeta. Najznačajniji su uragan Helene, koji je pogodio američku državu Floridu, uzrokujući široke poplave i štetu od vjetra.
Obilne kiše izazvale su velike poplave i klizišta u Južnoj Americi. Ogromne kiše su takođe dovele do smrtonosnih bujičnih poplava u Evropi, posebno u Španiji, i izazvale istorijske poplave širom Zapadne i Centralne Afrike, ubivši više od 1.500 ljudi.
Ove i druge regije su također bile pogođene divljim požarima i teškom sušom koja je uzrokovala glad, nepopravljivu patnju i štetu, kao i ogromne ekonomske gubitke za bezbrojne milione.
"Ovo je klimatski slom - u realnom vremenu", upozorio je Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a u svojoj novogodišnjoj poruci. „Moramo izaći sa ovog puta u propast i nemamo vremena za gubljenje.
"U 2024., zemlje moraju staviti svijet na sigurniji put dramatičnim smanjenjem emisija i podržavanjem tranzicije ka obnovljivoj budućnosti", rekao je.
Kao odgovor na poziv generalnog sekretara na akciju po pitanju ekstremne vrućine, grupa stručnjaka iz 15 međunarodnih organizacija, 12 zemalja i nekoliko vodećih akademskih i nevladinih partnera sastala se u sjedištu SMO-a ranije ovog mjeseca kako bi unaprijedili koordiniran okvir za borbu protiv ove rastuće prijetnje .
Ovaj plan je jedna od mnogih inicijativa SMO-a koje imaju za cilj očuvanje javnog zdravlja kroz poboljšane klimatske usluge i rana upozorenja.
Dok se meteorološka agencija UN-a priprema za obilježavanje 75. godišnjice 2025. godine, zvaničnici SMO-a kažu da će nastaviti koordinirati napore širom svijeta na promatranju i praćenju stanja klime i podržavati međunarodne napore "za ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama".
"Naša poruka će biti da ako želimo sigurniju planetu, moramo djelovati odmah", rekao je šef WMO-a Saulo. "To je naša odgovornost. To je zajednička odgovornost, globalna odgovornost."
