U izraelskom vazdušnom napadu je poginulo osam osoba i povrijeđeno 59, prema libanonskim zdravstvenim zvaničnicima.

Zvaničnik blizak militantnoj grupi Hezbolah, pod uvjetom da ostane anoniman, jer nije bio ovlašten da informiše medije, potvrdio je za Associated Press da je Akil trebao biti u zgradi kada je napad izveden.

Akil je služio kao šef Hezbolahovih elitnih Radwan snaga i Vijeća za džihad, najvišeg vojnog tijela grupe.

Američki State Department je sankcionisao Akila zbog njegove navodne uloge u u bombardovanju američke ambasade u Bejrutu 1983. i da je rukovodio akcijom uzimanjem Amerikanaca i Nijemaca za toce u Libanu i držao ih tamo tokom 1980-ih.

Izraelska vojska je saopćila da su rakete došle u tri talasa u petak popodne i gađale lokacije duž razorene granice s Libanom.

Nakon napada, izraelska vojska je rekla da je napala područja širom južnog Libana ciljajući na infrastrukturu Hezbolaha.

Hezbolah je rekao da su njegovi napadi bili ciljani na nekoliko lokacija duž granice s raketama Katjuša, uključujući više baza protuzračne odbrane, kao i štab izraelske oklopne brigade za koju su rekli da su prvi put pogodili.

Izraelska vojska je saopštila da je 120 projektila lansirano na područja Golanske visoravni, Safeda i Gornje Galileje, od kojih su neke presretnute.

Vojska nije rekla da li je neki projektil pogodio metu, kao ni da li je bilo žrtava.

Još 20 projektila ispaljeno je na područja Meron i Netua, saopštila je vojska, dodajući da nema izvještaja o povrijeđenima.

Hezbolah je rekao da su rakete odmazda za izraelske napade na sela i kuće u južnom Libanu, a ne za dvodnevni napade za koje se široko optužuje Izrael da je aktivirao eksploziv u hiljadama pejdžera i voki-tokija Hezbolaha.

Hezbolah i Izrael razmjenjivali su gotovo svakodnevnu vatru od 8. oktobra, dan nakon početka rata između Izraela i Hamasa, ali su raketni baraži u petak bili jači nego inače.

Nasralah je u četvrtak obećao da će nastaviti sa svakodnevnim udarima na Izrael.

Najmanje 20 je ubijeno u napadima, a hiljade je ranjeno kada su pejdžeri, voki-toki i drugi uređaji eksplodirali u Libanu u utorak i srijedu.

Sofisticirani napadi pojačali su strah da će prekogranična razmjena vatre eskalirati u sveopšti rat. Izrael nije ni potvrdio ni negirao umiješanost u napade.

Proteklih dana, Izrael je premjestio moćne borbene snage do sjeverne granice.

Bosna i Hercegovina je propustila priliku da na vrijeme podnese reformsku agendu koja je neophodan preduslov za dobivanje sredstava iz fonda i za izvršenje prve isplate.

Sarajevo je 17. septembra Evropskoj komisiji (EK) podnijelo dokument za koji nadležne vlasti u BiH tvrde da dokazuje "usaglašenost reformi potrebnih za dobijanje pomoći iz evropskog Plana rasta".

Međutim, prema saznanjima Radija Slobodna Evropa (RSE), taj podnesak ne predstavlja u svojoj formi kompletnu reformsku agendu te se radi o "nepotpunom dokumentu" koji ne odražava preporuke Evropske komisije.

Sve to je iskomplikovalo proces usvajanja i početka prvih isplata za bilo koju od država regiona.

Naime, potrebno je da države članice Evropske unije (EU) kao i Komitet pretpristupne pomoći (IPA) daju pozitivno mišljenje o reformskim agendama, kako bi Evropska komisija potom prešla na usvajanje ovih agendi i zaključivanje ugovora o olakšicama i kreditima sa svakom od država korisnika.

Tek nakon ovih koraka mogu da slijede prve isplate.

Nedostatak reformske agende iz Bosne i Hercegovine je bio razlog zašto je odložen sastanak Komiteta predpristupnih instrumenata, gde je trebalo da se analiziraju i ocijene reformske agende svih država Zapdnog Balkana.

Prvi sastanak je bio planiran za 17. septembar, a zbog kasne reakcije iz Sarajeva, prema saznanjima Radija Slobodna Evropa (RSE), odložen je za oktobar.

Koliki je predviđeni budžet za svaku od država?

Preliminarni proračun ukupnog iznosa uplata iz Plana rasta, po državama:

• Albanija: 922.1 miliona eura
• Bosna i Hercegovina: 1 milijarda i 85 miliona eura
• Kosovo: 882.6 miliona eura
• Crna Gora: 383.5 miliona eura
• Sjeverna Makedonija: 750.4 miliona eura
• Srbija: 1 milijardu i 586.4 miliona eura

Koje su moguće opcije?

Scenario 1: Isključivanje Bosne i Hercegovine iz prve isplate

Radi se o najvjerovatnijem scenariju. Od ostalih zemalja Zapadnog Balkana, njih pet su blagovremeno predale reformsku agendu, koja zadovoljava kriterijume postavljene od EU. U Briselu, preovladava mišljenje, rečeno je RSE, da nije pravedno da pet zemalja budu "taoci" jedne zemlje.

Kako se nezvanično saznajemo, tokom radnog ručka koji je 19. septembra imala predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen sa liderim regiona, najavljeno je da će EK usvojiti reformske agende pet zemalja, početkom oktobra.

Više lidera koji su se obratili novinarima su upravo najavili prve tranše tokom narednog meseca.

Scenario 2: Blokiranje cijelog regiona zbog BiH

Ovo je malo vjerovatno. Postoji politička volja da se svim zemljama regiona pomogne u pravcu jačanja ekonomija i osposobljavnja budućeg članstva u EU.

Plan rasta je usvojen za cijeli region, i prema ovom scenariju, treba čekati da sve ispune kriterijume kako bi počele isplate prvih tranši.

Scenario 3: "Oprostiti" Bosni i Hercegovini

Još jedna moguća, mada malo vjerovatna opcija je progledati kroz prste i omogućiti slanje prve tranše Bosni i Hercegovini, ili joj barem dati malo više vremena da izradi adekvatnu reformsku agendu, koja bi uključivala sve preporuke Evropske komisije, i time se omogućila isplata.

Malo je njih koji smtraju da je blanko "opraštanje" idealno rješenje. Neznatan je broj država članica EU koje ne bi željele da, BiH u ovom trenutku, ostane van kluba korisnika evropske finansijke pomoći.

Strahuju se da bi u tom slučaju EU djelovala sporije i BiH ostala duže vreme bez sredstava. Nadaju se ipak da će se mehanizmi u BiH ubrzati nakon lokalnih izbora zakazanih za 6. oktobar.

Postoji ideja da se usvoji paket za cijeli region, i da se BiH dozvoli "prelazni period" da izradi reformsku agendu kako bi novac namijenjen BiH bio pridodan kada se steknu uslovi.

Šta je Plan rasta?

Evropska komisija je 8. novembra 2023. usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan, sa ciljem približavanja partnera sa Zapadnog Balkana EU kroz pružanje nekih od prednosti članstva u EU regionu prije pristupanja, podstičući ekonomski rast i ubrzanje društveno-ekonomske konvergencije.

Plan rasta ima potencijal da udvostruči privrede Zapadnog Balkana u narednih 10 godina.

Plan rasta podstiče pripreme Zapadnog Balkana za članstvo u EU i potrebu da se ubrzaju reforme, tako što će iznositi neke od njegovih prednosti koje će direktno koristiti građanima zemalja Zapadnog Balkana. To bi zauzvrat trebalo značajno da ubrza brzinu procesa proširenja i rast zapadnobalkanskih ekonomija.

Predložen je novi finansijski instrument od šest milijardi eura, za period 2024-2027.

Isplate će se vršiti dva puta godišnje, na osnovu zahtjeva koje su podnijeli partneri sa Zapadnog Balkana i nakon provjere od strane Komisije da su ispunjeni relevantni uslovi plaćanja i preduslovi, kao što su makrofinansijska stabilnost, dobro upravljanje javnim finansijama, transparentnost i nadzor nad budžetom.

Zašto je neophodna reformska agenda?

Reformska agenda koju su treble izraditi sve zemlje Zapadnog Balkana, obuhvataju socio-ekonomske i fundamentalne reforme koje će one preduzeti kako bi podstakli rast i približavanje u skladu sa Planom rasta tokom perioda od 2024. do 2027. godine.

Srbija i Kosovo imaju dodatan uslov koji se odnosi na konstruktivno angažovanje u procesu normalizacije odnosa.

U slučaju da uslovi plaćanja nisu ispunjeni, Komisija će suspendovati ili odbiti odgovarajući iznos od plaćanja. Zapadnobalkanski partner imaće od godinu do dvije da ispuni uslove, inače će se u narednim godinama taj iznos preraspodijeliti među ostale države.

Kako se raspoređuju sredstva iz Plana rasta?

U raspodjeli sredstava iz Plana rasta, u obzir se uzima broj stanovnika i domaći bruto proizvod (BDP) po glavi stanovnika. Prema zvaničnim podacim i Evropskoj komisiji, alokacija svakog korisnika izračunata je na osnovu najnovijih dostupnih podataka na dan stupanja na snagu Uredbe o Olakšicama za reformu i rast (25. maja 2024. godine).

"Ove alokacije, koje su početne vrijednosti, podložne su promjeni. Konačna alokacija po korisniku nije fiksna, već zavisi od rezultata postignutih kroz reforme vezane za EU. Očekivani rezultati su navedeni u Reformskim agendama korisnika, gdje su reforme podeljene na pojedinačne kvantitativne i kvalitativne korake, koji služe kao uslovi plaćanja", navodi se u usvojenom Planu rasta.

Prve tranše, u obliku predzajma, će odraziti oko sedam posto cjelokupnog iznosa.

SAD su zadržale povećano vojno prisustvo na Bliskom istoku tokom većeg dijela prošle godine - oko 40.000 vojnika, najmanje desetak ratnih brodova i četiri eskadrile borbenih aviona Ratnog vazduhoplovstva - sa namjerom da zaštite saveznike i da djeluje kao sredstvo odvraćanja od napada, reklo je nekoliko američkih zvaničnika.

Kako su napadi između Izraela i Hezbollaha naglo porasli ove sedmice, raste zabrinutost da bi sukob mogao eskalirati u sveobuhvatni rat, dok Tel Aviv nastavlja svoju gotovo jednogodišnju borbu protiv Hamasovih militanata u Gazi.

Hezbollah kaže da je Izrael prešao "crvenu liniju" eksplozivnim napadima komunikacijske uređaje i obećao da će nastaviti s raketnim napadima koje je pokrenuo otkako je militantna grupa Hamas koju podržava Iran napala Izrael 7. oktobra, čime je započeo rat u Gazi.

Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant - koji je ove sedmice više puta razgovarao sa američkim ministrom odbrane Lloydom Austinom - proglasio je početak "nove faze" rata, preusmjeravajući svoj fokus na sjeverni front protiv Hezbollaha u Libanu.

Do sada, SAD nisu signalizirale povećanje ili promjenu trupa kao rezultat najnovijih napada, a već postoje pojačane snage u regiji.

"Uvjereni smo u sposobnost koju trenutno imamo da zaštitimo naše snage i ako trebamo da stanemo u odbranu Izraela", rekla je glasnogovornica Pentagona Sabrina Singh u četvrtak.

Obično je oko 34.000 američkih snaga raspoređeno u Centralnoj komandi SAD-a, koja pokriva cijeli Bliski istok. Broj vojnika porastao je u prvim mjesecima rata između Izraela i Hamasa na oko 40.000, kako su poslani dodatni brodovi i avioni.

Prije nekoliko sedmica, ukupan broj je porastao na skoro 50.000 kada je Austin naredio dva nosača aviona i pratećih ratnih brodova da ostanu u regiji zbog pojačanih tenzija između Izraela i Hezbollaha.

Bijela kuća je saopštila da je diplomatsko rješenje dostižno i hitno, a Velika Britanija je pozvala na hitan prekid vatre između Izraela i Hezbolaha.

"SAD su zabrinute zbog potencijalne eksalacije", rekla je portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre.

U četvrtak kasno uveče, izraelska vojska je saopštila da su njeni avioni za dva sata pogodili stotine lansera višecijevnih raketnih bacača u južnom Libanu.

Bombardovanje je uključivalo više od 52 udara širom južnog Libana, saopštila je libanska državna novinska agencija NNA. Tri libanska bezbjednosna izvora rekla su da je ovo bio najteži udar od početka sukoba u oktobru. Trenutno nema izvještaja o žrtvama.

Izraelski ministar odbrane Joav Galan rekao je u četvrtak da će Izrael nastaviti vojnu akciju protiv Hezbolaha.

"U novoj fazi rata postoje značajne mogućnosti, ali i značajni rizici. Hezbolah osjeća da je proganjan i vojne akcije će se nastaviti. Naš cilj je da osiguramo bezbjedan povratak zajednica u njihove domove. Kako vrijeme bude prolazilo, Hezbolah će plaćati sve veću cijenu", naveo je Galan u saopštenju.

Intenzivni baraž uslijedio je nakon napada početkom ove nedjelje, kada su dignuti u vazduh pejdžeri i voki-tokiji koje su koristili pripadnici Hezbolaha, prilikom kog je ubijeno 37, a ranjeno oko 3.000 ljudi. Liban i Hezbolah su odgovornost za taj napad pripisali Izraelu.

U televizijskom obraćanju, lider Hezbolaha Hasan Nasralah rekao je da su eksplozije uređaja u utorak i sredu "prešle sve crvene linije".

"Neprijatelj je otišao izvan svake kontrole, zakona i morala", rekao je on dodajući da se napadi "mogu smatrati ratnim zločinima ili objavom rata".