"Osiguraćemo da vakcinacija bude lakše nego ikada. Za dva mjeseca, od danas, porodice širom zemlje slaviće 4. juli. Naš cilj je da to tog datuma, 70 odsto odraslih Amerikanaca primi najmanje jednu dozu vakcine i da najmanje 160 miliona bude u potpunosti vakcinisano", rekao je Biden u obraćanju javnosti u Bijeloj kući.

Da bi ispunio taj cilj, Biden je naložio desetinama hiljada apoteka, koje učestvuju u federalnom programu, da omoguće vakcinaciju bez zakazivanja, dok će resursi Federalne agencije za vanredne situacije (FEMA) biti preusmjereni na podršku privremenim i mobilnim klinikama i manjim opštinskim lokacijama za vakcinaciju, saopštili su zvaničnici administracije.

Više od 56 odsto odraslih građana u SAD primilo je najmanje jednu dozu vakcine, dok je više od 105 miliona u potpunosti vakcinisano, pokazuju podaci Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Administracija se suočava sa sve većim, ali i očekivanim, izazovom da vakciniše ljude koji oklijevaju da prime vakcinu protiv Covid-19.

"Sada kada imamo zalihe vakcina, usredsređeni smo na to da ubijedimo još veći broj Amerikanaca da prime vakcinu koja ima je dostupna. Ako u tome uspijemo, Amerikanci će napraviti ozbiljan korak ka povratku u normalu. Ima mnogo mlađih ljudi, naročito 20-tih ili 30-tih godina koji vjeruju da im nije potrebna. Želim da jasno poručim: Morate da se vakcinišete", naglasio je Biden.

Očekuje da će uslove za imunizaciju narednih mjeseci ispuniti još milioni Amerikanaca, kako bude odobrena vakcina za adolescente i mlađu djecu.

Predsjednik Biden najavio je planove za vakcinaciju adolescenata što je prije moguće, ako u SAD bude odobrena vakcina protiv Covid-19 za tu starosnu grupu.

Uprava za hranu i lijekove (FDA) bi do početka naredne nedjelje trebalo da odobri imunizaciju dece uzrasta od 12 do 15 godina Pfizeorvom vakcinom.

Biden, kako je saopšteno Bijele kuće, "podstaći će" države da daju najmanje jednu dozu vakcine adolescentima do 4. jula i radiće na tome da se vakcine dostave pedijatrima i drugim pouzdanim zdravstvenim službama, sa ciljem da se veliki broj djece uzrasta od 12 do 15 godina u potpunosti vakciniše do početka naredne školske godine.

Mlađi u SAD čine veći dio novih slučajeva koronavirusa, dok je većina punoljetnih građana barem djelimično vakcinisana, a zemlji se ukidaju restrikcije.

Administracija predsjednika Bidena takođe će početi da mijenja način na koji raspoređuje vakcine protiv Covid-19 u zemlji, tako što će prebacivati doze iz saveznih država sa manjom potražnjom u one u kojima postoji veće interesovanje za imunizaciju, saopštio je u utorak neimenovani zvaničnik administracije.

Odluka o promjeni dosadašnjeg načina raspodjele, po glavi stanovnika, donijeta je u trenuku kada je potražnja za vakcinama protiv koronavirusa pala širom zemlja, a naročito u pojedinim područjima, dok neke države odbijaju dio ili sve doze koje im se dodjeljuju nedjeljno.

Federalna vlada će sada neke od tih doza isporučiti područjima sa većom potražnjom, da bi ubrzala vakcinaciju.

Te države će imati pristup dozama kad god se poveća potražnja njihovih stanovnika za vakcinama - što je jedan od ključnih prioriteta Bidenove administracije.

Nije poznat termin sjednice.

Skupština RS je prošle sedmice, nakon prvostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku u Sudu BiH, usvojila četiri neustavna zakona. Među njima su zakon o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te Državne agencije za istrage (SIPA)i zaštitu na teritoriji RS.

Usvojene su i izmjene Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti, te zakon o "stranim agentima", koji dodatno ograničava rad civilnog društva.

U utorak, 4. marta su i članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić uputili zahtjev za održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH povodom napada organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz kabineta Bećirovića.

Bećirović i Komšić ističu kako je potrebno da Predsjedništvo BiH sagleda najnovije unutrašnjopolitičke okolnosti u državi, imajući u vidu napade organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kao i dužnost državnih institucija da zaštite ustavni poredak Bosne i Hercegovine, mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.

Ona je rekla da će krajem nedjelje objaviti koje proizvode će Meksiko ciljati, što možda ukazuje na to da se Meksiko i dalje nada deeskalaciji trgovinskog rata koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump.

„Ne postoji motiv ili razlog, niti opravdanje koje podržava ovu odluku koja će uticati na naše ljude i naše nacije”, rekla je ona.

Carine koje je najavio Trump protiv Kanade i Meksika stupile su na snagu u utorak povećavajući rizik od osvete sjevernoameričkih saveznika Sjedinjenih Država.

Od 4. marta, uvoz iz Kanade i Meksika sada će se oporezovati po stopi od 25 odsto, a kanadski energenti podliježu uvoznim carinama od 10 odsto.

Američki predsjednik je takođe rekao da će tarife na proizvode iz Kine, od 10 procenata, povećati za još toliko. Dodao je i da će 2. aprila stupiti na snagu recipročne tarife zemljama koje uvedu carine na američke proizvode.

"Predsjednik je bio jasan da je usredsređen na mir. Potrebno je da i naši partneri budu posvećeni tom cilju. Privremeno obustavljamo i razmatramo našu pomoć da bi osigurali da doprinosi rješenju", rekao je visoki zvaničnik administracije za Glas Amerike.

Agencija Reuters prenijela je, pozivajući se na izveštaj Bloomberga, da će biti obustavljeno slanje sve američke vojne opreme, uključujući oružje u tranzitu u avionima ili na brodovima ili koje se nalazi u tranzitnim područjima u Poljskoj.

Trump je prethodno novinarima u Beloj kući rekao da nije razgovarano o suspendovanju vojne pomoći Ukrajini, ali je dodao da bi Zelenski "trebalo da više cijeni" podršku Washingtona. Amerika je do sada izdvojila milijarde dolara vojne pomoći za Kijev.

Američki predsjednik je također u ponedeljak, na svojoj mreži "Truth social" ponovo oštro kritikovao Zelenskog zbog njegove izjave u nedjelju veče da je dogovor o kraju rata sa Rusijom "i dalje veoma daleko".

Trump je ocenio da je to "najgora izjava" i da "Amerika to neće još dugo tolerisati". Ponovio je i da Zelenski ne želi mir "dok god ima američku podršku".

"Evropa je na sastanku sa Zelenskim otvoreno poručila da ne mogu da obave posao bez SAD-a", napisao je Trump.

Zelenski je u ponedjeljak na X-u napisao da Ukrajina mora da bude angažovana "u sadržajnoj" diplomatiji da bi se rat brzo okončao.

"Radimo sa Amerikom i našim evropskim partnerima i veoma se nadamo američkoj podršci na putu do mira. Mir je potreban što je prije moguće", naveo je Zelenski.

Ukrajinski predsednik je ranije više puta istakao da primirje moraju da prate eksplicitne bezbjednosne garancije Zapada da bi se osiguralo da Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu prije tri godine i kontroliše oko 20 odsto njene teritorije, ne krene u novi napad.

Naredba je bila dio sveukupne ponovne procjene američkih operacija protiv Moskve, prema New York Timesu, sa nejasnim trajanjem ili obimom pauze.

Pentagon je odbio da komentariše ove tvrdnje na upit AFP-a.

"Zbog operativnih zabrinutosti za bezbjednost, ne komentarišemo niti razgovaramo o cyber obavještajnim podacima, planovima ili operacijama", rekao je visoki zvaničnik odbrane.

"Za sekretara Hegsetha nema većeg prioriteta od bezbjednosti borca u ratu u svim operacijama, uključujući i cyber domen", dodao je on.

Izvještavanje medija o ovoj promjeni dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump insistira na pregovorima o okončanju rata u Ukrajini i nekoliko dana nakon što je američki lider vodio žustru raspravu sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na sastanku u Bijeloj kući.

Zapadne zemlje optužuju Kremlj da je organizovao niz incidenata sa ciljem da se potkopa podrška Ukrajini dok se ta zemlja bori protiv ruske invazije.

Trump se, u međuvremenu, predstavio kao posrednik između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zelenskog, sklanjajući Kijev i Evropu po strani dok se trudi da se približi Putinu.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Mike Waltz, govoreći u nedelju za CNN o ponovnom otvaranju veza sa Rusijom, demantovao je izvještaje o promeni cyber politike.

"To nije bio dio naših diskusija", rekao je on. "Biće svih vrsta šargarepe i štapa da se ovaj rat okonča."