Najnovije
Biden naložio preispitivanje otpornosti lanca snabdijevanja u SAD
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden potpisao je uredbu kojom se formalno nalaže 100-dnevna vladina revizija globalnih lanaca snabdijevanja i potencijalne ugroženosti SAD u ključnim industrijama, uključujući računarske čipove, baterije za električna vozila, farmaceutske proizvode i kritične minerale koji se koriste u elektronici.
"Ne bi trebalo oslanjati se na stranu zemlju, posebno onu sa kojom ne dijelimo interese ili vrijednosti, kako bismo zaštitili i obezbjedili svoje ljude tokom vanrednih situacija na nacionalnom nivou", rekao je Biden.
Uredba ima za cilj da izbjegne ponavljanje ozbiljnog nedostatka lične zaštitne opreme kao što su maske za lice i rukavice koje je zemlja iskusila tokom prvih mjeseci pandemije koronavirusa prošle godine. Dolazi u trenutku kada se američki proizvođači automobila suočavaju sa nedostatkom poluprovodnika, kritičnih elemenata u sistemima za navigaciju i zabavu u modernim vozilima.
"Pandemija koronavirusa podvukla je potrebu za elastičnim lancima snabdijevanja i robusnom domaćom proizvodnjom, tako da svi Amerikanci imaju pristup osnovnim robama i uslugama u vrijeme krize", rekla je novinarima u četvrtak sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.
Povrh 100-dnevne revizije u četiri ključne industrije, Bidenova uredba će usmjeravati i godišnje analize za šest sektora: odbranu, javno zdravlje, informacione tehnologije, transport, energiju i proizvodnju hrane.
Biden je rekao da će njegova administracija sprovesti preporuke čim postanu dostupne. "Nećemo čekati da se analiza završi pa da počnemo da zatvaramo postojeće praznine", rekao je.
Prema višem zvaničniku administracije, analize će biti modelirane nakon što proces Sekretarijata za odbranu za procenu i jačanje odbrambene industrijske baze bude okončlan i mogu uključivati pozivanje predsjednika na Zakon o odbrambenoj proizvodnji (DPA) ili druge finansijske podsticaje. DPA je primarni izvor predsjedničkih ovlaštenja za ubrzavanje i proširivanje isporuke materijala i usluga iz američke industrijske baze potrebnih za promociju nacionalne odbrane.
Stručnjaci za lance snabdijevanja pozdravljaju potez administracije.
"Mogli bismo razgovarati o kupovini američkog svega što poželimo, ali ako nismo osigurali da lanac snabdijevanja funkcioniše, i dalje ćemo imati nestašice i zalihe", rekla je Nada Sanders, profesorica upravljanja lancem snabdijevanja na Northeastern univerzitetu.
Iako se većina posla na obezbjeđivanju elastičnosti lanaca snabdijevanja dešava na nivou preduzeća, federalna podrška da se problem sagleda holistički smatra se presudnom za pomoć američkim kompanijama da strateški ulažu i postanu agilnije u reagovanju na oscilacije ponude i potražnje u vremenu krize.
"Ključno je da posebno kod dramatičnih ili brzih promjena morate dobro da uradite posao predviđanja i da holistički razmišljate, morate pogledati čitav životni ciklus operacije", rekao je Scott Miller, viši savjetnik za globalnu ekonomiju u Centru za strateške i međunarodne studije.
Trumpova administracija takođe se zalagala za ulaganje u skraćivanje lanaca snabdijevanja, uglavnom smanjenjem poreza koji podstiču preduzeća da vrate proizvodnju u SAD.
U aprilu 2020. godine, predsjednik Donald Trump pozvao se na Zakon o odbrambenoj proizvodnji da bi rasčistio probleme u lancu snabdijevanja u proizvodnji ventilatora i proizvodnja N95 maski za lice.
Zvaničnici su rekli da se Bidenova strategija zaštite lanca snabdijevanja razlikuje od Trumpovog protekcionističkog pristupa.
"Ovaj posao neće biti usmjeren na to da Amerika ide sama", rekla je Sameera Fazili, zamjenica direktora Nacionalnog ekonomskog savjeta tokom brifinga za novinare. "Predani smo radu sa partnerima i saveznicima na smanjenju ranjivosti."
Kina u fokusu
Bidenova uredba neće pominjati nijednu određenu zemlju i razmotriće oslanjanje SAD-a na inostrane dobavljače u cjelini.
"Jedna od ranjivosti koju razmatramo je gdje bismo mogli biti pretjerano zavisni od konkurenata u Aziji, očigledno uključujući Kinu", rekao je visoki zvaničnik administracije.
SAD zavise od Kine u nizu kritičnih industrija, od farmaceutskih do odbrambenih, dijelom i zbog toga što se američke firme oslanjaju na jeftin kineski izvoz.
"Korporativna potraga za smanjenjem troškova dobavljača tokom posljednjih 25 godina, nedovoljno zabrinuta za otpornost, opteretila je naciju rastućim strateškim ranjivostima u lancima snabdijevanja određenim kritičnim materijalima, lijekovima i tehnološkim ulazima", rekli su autori studije iz 2020. Centra za energetske studije na Univerzitetu Rice i Instituta za kineske pomorske studije Američkog ratnog koledža.
Zavisnost od protivnika nije dobro mjesto za biti, kaže Nada Sanders. "Ako znamo to, ova politika zaista gleda na zaista široku sliku u smislu američke proizvodnje, izrade, ekonomije", dodala je. "Dakle, nije samo Kina."
Rijetki minerali
Kina navodno nastoji da ograniči izvoz rijetkih minerala koji su presudni za američke odbrambene proizvođače koji proizvode vojno oružje.
"Vlada želi da zna da li bi SAD mogle da imaju problema sa izradom borbenih aviona F-35 ako Kina nametne zabranu izvoza", rekao je savjetnik kineske vlade sudeći po izvještaju Financial Times prošle nedelje.
Kina je dominantni svjetski proizvođač grupe od 17 rijetkih minerala koji se koriste u električnim vozilima, potrošačkoj elektronici i vojnoj opremi.
Miller međutim kaže da ti materijali nisu toliko rijetki, ukazujući na izvještaj američkog Geološkog zavoda o američkim državama koje imaju naslage tih minerala.
Pini Althaus, izvršni direktor kompanije USA Rare Earth, kompanije koja razvija američki lanac snabdijevanja mineralima, lobira kod vlade da proširi domaće rudarstvo i preradu.
"Već postoji velika potražnja za litijumskim i EV materijalima za baterije, a američkim proizvođačima će biti potrebno novo održivo snabdijevanje kako bi ispunili kratkoročne ciljeve ove decenije", rekao je Althaus.
U Kini i drugim zemljama sa manje strogim ekološkim standardima, rijetki minerali se obrađuju pomoću toksičnih hemikalija i proizvode emisije u vazduh koji sadrže štetne elemente, poput fluora i sumpora i otpuštaju otpadne vode koje sadrže prekomjerne kiseline i radioaktivne materijale.
Američki prerađivači kažu da se mogu pridržavati američkih mjera zaštite životne sredine.
Uprkos značajnim zabrinutostima za životnu sredinu, Miller je rekao da bi SAD trebalo da razmotre širenje ovog sektora, posebno ako postoji potreba za nacionalnom bezbjednošću.
"U ovom prostoru ima aktivnosti", reko je Miller. "Pitanje je... koja je uloga (federalne vlade) u ubrzavanju ili stabilizaciji tržišta?"
See all News Updates of the Day
Američki državni sekretar uskoro će posjetiti Bliski istok
Američki državni sekretar Marco Rubio posjetit će Izrael i arapske države sredinom februara, rekao je zvaničnik State Departmenta. Rubio odlazi na Bliski istok nakon naširoko osuđivanog prijedloga predsjednika Donalda Trumpa da raseli Palestince iz Gaze.
Rubio će otputovati na Minhensku sigurnosnu konferenciju, te posjetiti Izrael, Ujedinjene Arapske Emirate, Katar i Saudijsku Arabiju od 13. do 18. februara, rekao je visoki zvaničnik State Departmenta kasno u četvrtak.
Grupe za ljudska prava osudile su Trumpov prijedlog da bi Palestinci u Gazi trebali biti trajno raseljeni u sklopu američkog preuzimanja enklave.
Rubio je u srijedu rekao da će Palestinci iz enklave morati da se presele u "privremenom" periodu dok se Gaza bude obnavljala.
Američki zvaničnik je rekao da će Rubio tokom posjete razgovarati o Gazi i posljedicama napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, te da će nastaviti Trumpov pristup pokušaju da poremeti status quo u regionu.
Od 25. januara, Trump je u više navrata sugerirao da Palestince u Gazi trebaju prihvatiti regionalne arapske nacije kao što su Egipat i Jordan, što je ideja koju su odbacile arapske države i Palestinci.
Trumpov prijedlog odjeknuo je među Palestincima koji dugi niz godina strahuju od trajnog protjerivanja.
Vojni napad američkog saveznika Izraela na Gazu, koji je sada pauziran krhkim prekidom vatre, ubio je više od 47.000 Palestinaca u posljednjih 16 mjeseci, navodi Ministarstvo zdravlja Gaze, i izazvao optužbe za genocid i ratne zločine koje Izrael negira.
Napad je interno raselio gotovo cijelo stanovništvo Gaze i izazvao krizu gladi.
Posljednje krvoproliće u višedecenijskom izraelsko-palestinskom sukobu pokrenuto je 7. oktobra 2023. godine, kada su palestinski militanti Hamasa napali Izrael, ubivši 1.200 i uzevši oko 250 talaca, pokazuju izraelski podaci.
Demokrate u Kongresu obećavaju borbu pritiv promjena u USAID-u
Demokratsko vodstvo Kongresa upozorilo je Trumpa da će iskoristiti nadolazeće pregovore o finansiranju vlade za borbu protiv promjena administracije u vladinim agencijama SAD-a, kao što je USAID.
Sudija privremeno blokirao Trumpovu ponudu za zaposlene u vladi da napuste posao uz otpremnine
Fedealni sudija u Bostonu privremeno je blokirao primjenu programa prema kojem zaposleni u vladi mogu da daju ostavku u zamjenu za otpremninu, što je administracija Donalda Trumpa nudila u pokušaju da smanji obim federalne vlade.
Fedealni sudija u Bostonu privremeno je blokirao primjenu programa prema kojem zaposleni u vladi mogu da daju ostavku u zamjenu za otpremninu, što je administracija Donalda Trumpa nudila u pokušaju da smanji obim federalne vlade.
Zaposleni u vladi imali su rok do četvrtka u ponoć da se izjasne da li prihvataju ovakav program.
Sudija George O'Toole mlađi se nije izjašnjavao o legalnosti programa, ali je zakazao ročište za ponedjeljak i naložio administraciji da zaposlenima u vladi produži rok za izjašnjavanje za poslije tog ročišta.
Bela kuća je saopštila da je oko 40.000 zaposlenih u vladi izrazilo interesovanje za ovu ponudu.
Jedna zaposlena, koja je za AP govorila pod uslovom da ostane anonimna, rekla je da želi da uzme novac i da se odseli u inostranstvo.
Ali, zabrinuta je i ima brojna pitanja: Šta ako ponuda zvuči isuviše dobro da bi bila istinita? Šta kao je riječ o prikrivenom pokušaju da se napravi spisak nelojalnih vladinih službenika?
Njen primjer je samo jedan od mnogih u federalnoj vladi, koja je najveći poslodavac u Americi.
Elon Musk, koji ima status specijalnog vladinog službenika, pokrenuo je do sada neviđenu inicijativu i zaposlenima u federalnoj vladi ponudio da daju ostavke - uz otpremnine u visini nekoliko mjesečnih plata.
Trump apeluje na zaposlene da prihvate ponudu
Ovaj program dio je Trumpovog plana da smanji federalnu vladu i oslabi ono što naziva "dubokom državom", za koju smatra da ga je podrivala u prvom mandatu.
U administraciji kažu da mogu da uštede novac poreskih obveznika tako što federalnim radnicima daju "jedinstvenu ponudu koja se pruža jednom u životu" - da daju ostavku i nastave da primaju platu do 30. septembra.
Administracija je pojačala pritisak na zaposlene da odu i podsjetila da poslije ove ponude slijede otpuštanja.
"Većina federalnih agencija biće smanjena kroz restrukturiranje, izmjene rasporeda i smanjenje broja zaposlenih", saopšteno je iz Kancelarije za upravljanje kadrovima (OPM).
U poruci zaposlenima se navodi i da će se od onih koji ostanu da rade, očekivati da budu "lojalni" i da morati da se "povinuju novim standardima".
Neki od stalno zaposlenih će izgubiti i određene zaštite koje sada uživaju.
"Zaposleni koji se ne budu ponašali u skladu sa zakonom i propisima, biće predmet istrage i disciplinskog postupka, uključujući i otkaz", navodi se u mailu.
Demokrate i sindikati upozoravaju zaposlene da mogu biti prevareni
Demokrate poručuju da zaposleni ne bi trebalo da prihvate ponudu i daju ostavku uz otpremnine, jer taj program nije odborio Kongres - što ih stavlja u rizik da ne budu plaćeni.
Sindikati su podnijeli tužbe protiv Trumpovog plana, a sudija će razmotriti da li da blokira ovu ponudu administracije poslije ročišta u Bostonu zakazanog za četvrtak popodne.
"To je prevara, a ne odlazak uz otpremninu", kaže Everett Kelley, predsjednik Američke federacije zaposlenih u vladi. "Da je meni ponuđeno, ne bih prihvatio."
Zaposlena u Sekretarijatu za obrazovanje, koja je dala izjavu pod uslovom da ostane anonimna, rekla je da djeluje da administracija očajnički pokušava da što više ljudi privoli na ovaj program.
Ali, kako kaže, ima mnogo znakova upozorenja - kao što je klauzula u kojom se zaposleni obavezuje da neće tužiti vladu, ako vlada ne ispoštuje svoj deo dogovora.
"Dogovor je ono što u njemu piše", kažu u administraciji
Trump je postavio Muska, najbogatijeg čovjeka na svijetu, da vodi Odjeljenje za efikasnost vlade (DOGE), koje ima za cilj da smanji broj zaposlenih i troškove vlade. Musk je i poslao ponudu zaposlenima, a taj mail ličio je na poruku koju su nekada dobili zaposleni u Twitteru, pred masovna otpuštanja.
Rachel Oglesby, šefica kabineta u Sekretarijatu za obrazovanje, kaže da Trump ima cilj da smanji broj zaposlenih u vladi.
"Znam da ima mnogo pitanja o tome da li je ovo neki trik. Ali, ponuda je to što piše - i jedno je od sredstava koje koristimo kako bismo ispunili obećanje iz kampanje, reformisali državnu upravu i donijeli promjene u Washington", kaže ona.
Neki od zaposlenih u vladi, prema izvorima AP-a, imaju brojna otvorena pitanja o programu i kažu da nije bilo dovoljno vremena da razmotre odluku koja u velikoj mjeri utiče na njihove živote.
Uvjeravanja koja dolaze od administracije nisu umanjila te strahove. Neki zaposleni kažu da ne vjeruju u validnost ponude i sumnjaju da Trump ima autoritet da raspoređuje sredstva na taj način. Drugi podsjećaju da nije isplatio honorarce koji su radili za njega dok se bavio nekretninama u New Yorku.
Demonstrancije u Washingtonu
U prijestolnici SAD izbilo je nekoliko protesta ispred zgrada federalnih agencija - uključujući i Kancelariju za upravljanje kadrovima.
"Rizkujem jer želim da se moj glas čuje i da podstankem druge zaposlene u državnoj upravi da progovore" kaže Dante O'Hara, zaposleni u vladi. "Jer ako budemo šutjeli onda ćemo izgubiti poslove, a na naša mjesta će postaviti lojaliste ili njihove udarne trupe."
Posao u državnoj upravi se nekada smatrao sigurnim, ali O'Hara kaže da se mnogi sada plaše za svoje pozicije. Mnogi imaju osjećaj da ne znaju šta će biti sutra.
Dan Smith, čiji otac radi za Sekretarijat za poljoprivredu, kaže da su federalni službenici "često potcijenjeni i da ih uzimaju zdravo za gotovo".
"Jedna je stvar smanjiti vladu, a druga je uništiti je, a upravo se to dešava. To je zastrašujuće, odvratno i zahteva odgovor".
Mary-Jean Burke, fizikalna terapeutkinja koja radi za Sekretarijat za boračka pitanja, kaže da je brine to što će mnogi ljudi otići i na taj način ugroziti pružanje zdravstvenih usluga.
Burke, koja je i članica sindikata, kaže da ima mnogo sumnje oko aktuelne ponude.
"Mislim da je prva pomisao kod ljudi bila da odu", kaže ona.
Ali, onda su vidjeli objavu DOGE na društvenim mrežama, gdje se kaže da zaposleni "konačno mogu da odu na odmor koji su oduvijek željeli, da gledaju filmove i da se opuštaju, dok dobijaju punu platu i benefite", kaže ona.
Kaže da je to zvučalo isuviše dobro da bi bilo istinito, i da su ljudi počeli da sumnjaju.
Kako god da bude, zaključuje Burke, Trump je postigao svoj cilj - da uzdrma zaposlene u vladi.
"Svakoga dana se nešto dešava. Ako je obećanje bilo da će sve poremetiti - upravo to i radi", rekla je.
Da li Elonu Musku treba dopustiti da smanji Vladu SAD-a?
Trumpova osoba za brze promjene u američkim vladinim agencijama je Elon Musk, izvršni direktor proizvođača automobila Tesla i svemirske kompanije SpaceX. Demokrate u Kongresu kažu da je pokušaj multimilijardera kojeg podržava Trump da smanji potrošnju federalne vlade pogrešan.
Protest ispred federalne agencije u Washingtonu ove sedmice bio je fokusiran na rad Elona Muska, kojeg je predjsednik Donald Trump imenovao da se pozabavi smanjenjem američke vlade.
„Narod odlučuje kako ćemo braniti Sjedinjene Američke Države, kako će se trošiti njihov novac. Elon Musk ne odlučuje”, kaže demokratski senator Chris Murphy
Musk je najbogatiji čovjek na svijetu i izvršni direktor kompanije Tesla i svemirske kompanije SpaceX. U njegovom vlasništvu su i druge firme, uključujući platformu društvenih medija X, ranije poznatu kao Twitter.
Od Trumpove inauguracije, Musk, kao vođa novostvorenog Odjeljenja za vladinu efikasnost, prionuo je na posao smanjenja onoga što on i predsjednik Trump vide kao skupe federalne programe.
Muskov tim navodno je dobio pristup platnim sistemima Ministarstva finansija, što je izazvalo uzbunu, te je tražio kontrolu nad Američkom agencijom za međunarodni razvoj, koja pruža humanitarnu i drugu pomoć za više od 100 zemalja. Tamo je protest održan ove sedmice.
„Predsjednik Trump je uputio svog korumpiranog prijatelja milijardera Elona Muska da pretrese agenciju američke vlade”, demokratski zastupnik u Kongresu Don Beyer.
Međutim, Trump je ponovio svoju podršku Musku.
„To je nešto što on jako osjeća, a ja sam impresioniran, jer očigledno radi dobar posao”, kaže Trump.
Musk je kazao kako se ono što je otkrio u USAID-u ne može spasiti.
„Dok smo kopali po USAID-u, postalo je očigledno da ono što imamo ovdje nije jabuka s crvom, već jedan potpuno truli sistem”, naveo je Musk.
Demokrate u Kongresu osporavaju način djelovanja Muska, i kažu da je pogrešno što ima toliko moći, a malo odgovornosti i nadzora, posebno s obzirom na to da SpaceX ima ugovore sa saveznom vladom.
„Neizabrani, neodgovorni milijarder s ekspanzivnim sukobom interesa, dubokim vezama s Kinom i koji se na iindiskretan način bori protiv navodnih neprijatelja, otima najosjetljivije sisteme finansijskih podataka naše zemlje”, demokratski senator Patty Murray.
Ali Trump kaže da Bijela kuća pruža neophodan nadzor nad Muskovim radom.
„Tamo gdje mislimo da postoji sukob ili problem, onda ga nećemo pustiti da mu se približi. Pokušavamo smanjiti vladu, i on to vjerovatno može učiniti kao i bilo ko drugi, ako ne i bolje”, kaže Trump.
Budući da Musk ima status „posebnog državnog službenika” i nije plaćen za to, njegov rad je ograničen na 130 dana u godini.
Trump na Molitvenom doručku pozvao Amerikance da „vrate Boga u svoje živote”
Predsjednik SAD, Donald Trump, rekao je da želi da iskorijeni „anti-hrišćansku pristrasnost” u Sjedinjenim Državama, najavljujući formiranje radne grupe koja će istraživati „targetiranje” i diskriminaciju hrišćana i koju će predvoditi Pam Bondi, sekretarica za pravosuđe SAD.
Trump je o ovome govorio nakon što je prisustvovao Nacionalnom molitvenom doručku, godišnjem skupu koji se održava već više od 70 godina i kojem prisustvuju članovi Kongresa, vladini zvaničnici i zvanice iz inostranstva.
Trump je prisutnima rekao da se njegov odnos prema religiji promijenio nakon što je prošle godine preživio pokušaj atentata i pozvao Amerikance da „vrate Boga u svoje živote”.
„Od najranijih dana naše republike, vjera u Boga je uvijek bila krajnji izvor snage koja kuca u srcima naše nacije. Moramo vratiti religiju. Moramo je vratiti mnogo snažnije. To je jedan od najvećih problema koje smo imali u skorijem prilično dugom vremenskom periodu”, rekao je Trump.
Sat vremena nakon što je na Capitol Hillu pozvao na jedinstvo, na drugom događaju je objavio da osim radne grupe formira i komisiju za religijske slobode, kritikujući administraciju bivšeg predsjednika Joea Bidena za progon vjernika, zbog krivičnog gonjenja protivnika abortusa.
Ove Trumpove najave izazvale su kritike organizacije „Amerikanci ujedinjeni za razdvajanje crkve i države”. Predsjednica i direktorica grupe, Rachel Laser, rekla je da „umjesto da štiti vjerska uvjerenja, ova radna grupa će zloupotrijebiti vjersku slobodu da opravda netrpeljivost, diskriminaciju i subverziju naših zakona o građanskim pravima”.
