Istovremeno, nakon nasilja koje se prošle srijede dogodilo u kompleksu Capitol Hilla, kada je bio pod opsadom dijela pristalica odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa, Nacionalna garda će u prijestolnicu Washington poslati 15.000 pripadnika.

Takođe, biće zabranjene turističke ture u području spomenika Georgeu Washingtonu – jednom od najprepoznatljivijih simbola grada.

Isti izvor koji je insisitirao na anonimnosti rekao je da se upozorenje FBI-ja odnosi na period od 16 - 20. januara za prijestolnice američkih država – i najmanje još tri dana nakon inauguracije u prilestolnici Washingtonu.

Daniel Hokanson, šef Biroa Nacionalne garde, izjavio je da očekuje će 10.000 pripadnika te formacije biti u Washingtonu do subote. Biće angažovani u oblastima bezbjednosti, logistike i komunikacija.

Ukazao je da bi njihov broj mogao biti povećan do 15.000.

Senator Chris Murphy​, koji se u ponedjeljak obratio vršiocu dužnosti sekretara za odbranu, izjavio je da nije jasno hoće li Nacionalna garda biti dovoljna za zaštitu prijestolnice SAD-a, ili će za to biti potrebne aktivne trupe.

Inače, Tajna služba će sa pripremama tog događaja otpočeti u srijedu, skoro nedjelju dana ranije nego što je bilo predviđeno, nakon prošlonedjeljnih nereda na Capitol Hillu kao i bojazni zbog organizovanja novih protesta kojima bi mogla biti ugrožena bezbjednost učesnika ceremonije.

Chad Wolf, vršilac dužnosti sekretara za unutrašnju bezbjednost, saopštio je da je u svjetlu događaja od prošle srijede, zatražio da Tajna služba bezbjednosne operacije otpočne 13. umesto 19. januara.

"Federalne, državne i lokalne agencije će nastaviti koordinisanje planova i resursa za taj važan događaj", saopštio je Wolf.

Prethodno mu se pismom obratila gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser​ koja ga je pozvala na, kako je navela, primjenu novog pristupa bezbjednosti nakon, kako ga je označila, prošlonedjeljnog terorističkog napada. To je ujedno i njena aluzija na opsadu i upad dijela pristalica odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa u kompleks Capitol Hilla.

Bowser je zatražila od Wolfa da zabrani javna okupljanja do 24. januara.

Podsjetimo, hiljade pristalica odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa okupile su se prošle srijede u Washingtonu, na protestima povodom navodne izborne krađe, tvrdnji koje su odbacile američke sudske institucije u ukupno 64 tužbi koje nisu prihvaćene.

Situacija je kulminirala kada je dio Trumpovih pristalica upao u kompleks Capitol Hilla, u trenutku kada je Kongres zasjedao o potvrdi rezultata glasanja Elektorskog koledža, po kojima je na novembarskim predsjedničkim izborima pobijedio demokratski kandidat Joe Biden.

Inače, Odbor za inauguraciju Joea Bidena saopštio je da će manifestacija biti zasnovana na promociji principa ujedinjene Amerike.

Istovremeno, građanima je upućen apel da ne putuju na ceremoniju inauguracije u prijestolnicu Washington. Precizirano je i da će u dijelu grada gdje se nalaze najznačanije institucije, spomenci i muzeji, biti postavljeno 191.500 zastava u čast građana koji neće prisustvovati inauguraciji.

Ceremonija preuzimanja dužnosti američkog predsjednika tradicionalno privlači stotine hiljada posjetilaca u američku prijestolnicu. Taj broj bi, međutim, nedvosmisleno bio manji usljed globalne pandemije COVID-19.

Prošle sedmice odlazeći predsjednik Donald Trump izjavo je da neće prisustvovati inauguraciji izabranog američkog predsjednika Joea Bidena.

Nije poznat termin sjednice.

Skupština RS je prošle sedmice, nakon prvostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku u Sudu BiH, usvojila četiri neustavna zakona. Među njima su zakon o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te Državne agencije za istrage (SIPA)i zaštitu na teritoriji RS.

Usvojene su i izmjene Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti, te zakon o "stranim agentima", koji dodatno ograničava rad civilnog društva.

U utorak, 4. marta su i članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić uputili zahtjev za održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH povodom napada organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz kabineta Bećirovića.

Bećirović i Komšić ističu kako je potrebno da Predsjedništvo BiH sagleda najnovije unutrašnjopolitičke okolnosti u državi, imajući u vidu napade organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kao i dužnost državnih institucija da zaštite ustavni poredak Bosne i Hercegovine, mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.

Ona je rekla da će krajem nedjelje objaviti koje proizvode će Meksiko ciljati, što možda ukazuje na to da se Meksiko i dalje nada deeskalaciji trgovinskog rata koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump.

„Ne postoji motiv ili razlog, niti opravdanje koje podržava ovu odluku koja će uticati na naše ljude i naše nacije”, rekla je ona.

Carine koje je najavio Trump protiv Kanade i Meksika stupile su na snagu u utorak povećavajući rizik od osvete sjevernoameričkih saveznika Sjedinjenih Država.

Od 4. marta, uvoz iz Kanade i Meksika sada će se oporezovati po stopi od 25 odsto, a kanadski energenti podliježu uvoznim carinama od 10 odsto.

Američki predsjednik je takođe rekao da će tarife na proizvode iz Kine, od 10 procenata, povećati za još toliko. Dodao je i da će 2. aprila stupiti na snagu recipročne tarife zemljama koje uvedu carine na američke proizvode.

"Predsjednik je bio jasan da je usredsređen na mir. Potrebno je da i naši partneri budu posvećeni tom cilju. Privremeno obustavljamo i razmatramo našu pomoć da bi osigurali da doprinosi rješenju", rekao je visoki zvaničnik administracije za Glas Amerike.

Agencija Reuters prenijela je, pozivajući se na izveštaj Bloomberga, da će biti obustavljeno slanje sve američke vojne opreme, uključujući oružje u tranzitu u avionima ili na brodovima ili koje se nalazi u tranzitnim područjima u Poljskoj.

Trump je prethodno novinarima u Beloj kući rekao da nije razgovarano o suspendovanju vojne pomoći Ukrajini, ali je dodao da bi Zelenski "trebalo da više cijeni" podršku Washingtona. Amerika je do sada izdvojila milijarde dolara vojne pomoći za Kijev.

Američki predsjednik je također u ponedeljak, na svojoj mreži "Truth social" ponovo oštro kritikovao Zelenskog zbog njegove izjave u nedjelju veče da je dogovor o kraju rata sa Rusijom "i dalje veoma daleko".

Trump je ocenio da je to "najgora izjava" i da "Amerika to neće još dugo tolerisati". Ponovio je i da Zelenski ne želi mir "dok god ima američku podršku".

"Evropa je na sastanku sa Zelenskim otvoreno poručila da ne mogu da obave posao bez SAD-a", napisao je Trump.

Zelenski je u ponedjeljak na X-u napisao da Ukrajina mora da bude angažovana "u sadržajnoj" diplomatiji da bi se rat brzo okončao.

"Radimo sa Amerikom i našim evropskim partnerima i veoma se nadamo američkoj podršci na putu do mira. Mir je potreban što je prije moguće", naveo je Zelenski.

Ukrajinski predsednik je ranije više puta istakao da primirje moraju da prate eksplicitne bezbjednosne garancije Zapada da bi se osiguralo da Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu prije tri godine i kontroliše oko 20 odsto njene teritorije, ne krene u novi napad.

Naredba je bila dio sveukupne ponovne procjene američkih operacija protiv Moskve, prema New York Timesu, sa nejasnim trajanjem ili obimom pauze.

Pentagon je odbio da komentariše ove tvrdnje na upit AFP-a.

"Zbog operativnih zabrinutosti za bezbjednost, ne komentarišemo niti razgovaramo o cyber obavještajnim podacima, planovima ili operacijama", rekao je visoki zvaničnik odbrane.

"Za sekretara Hegsetha nema većeg prioriteta od bezbjednosti borca u ratu u svim operacijama, uključujući i cyber domen", dodao je on.

Izvještavanje medija o ovoj promjeni dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump insistira na pregovorima o okončanju rata u Ukrajini i nekoliko dana nakon što je američki lider vodio žustru raspravu sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na sastanku u Bijeloj kući.

Zapadne zemlje optužuju Kremlj da je organizovao niz incidenata sa ciljem da se potkopa podrška Ukrajini dok se ta zemlja bori protiv ruske invazije.

Trump se, u međuvremenu, predstavio kao posrednik između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zelenskog, sklanjajući Kijev i Evropu po strani dok se trudi da se približi Putinu.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Mike Waltz, govoreći u nedelju za CNN o ponovnom otvaranju veza sa Rusijom, demantovao je izvještaje o promeni cyber politike.

"To nije bio dio naših diskusija", rekao je on. "Biće svih vrsta šargarepe i štapa da se ovaj rat okonča."