Najnovije
FBI upozorava na moguće proteste naoružanih učesnika uoči predsjedničke inauguracije
Federalni istražni biro (FBI) objavio je upozorenje na mogućnost održavanja protesta naoružanih učesnika u Washingtonu i prijestolnicama svih pedeset država širom Amerike u danima uoči inauguracije izabranog predsjednika Joea Bidena 20. januara, objavila je agencija Reuters – pozivajući se na neimenovani izvor iz federalne agencije za primjenu zakona.
Istovremeno, nakon nasilja koje se prošle srijede dogodilo u kompleksu Capitol Hilla, kada je bio pod opsadom dijela pristalica odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa, Nacionalna garda će u prijestolnicu Washington poslati 15.000 pripadnika.
Takođe, biće zabranjene turističke ture u području spomenika Georgeu Washingtonu – jednom od najprepoznatljivijih simbola grada.
Isti izvor koji je insisitirao na anonimnosti rekao je da se upozorenje FBI-ja odnosi na period od 16 - 20. januara za prijestolnice američkih država – i najmanje još tri dana nakon inauguracije u prilestolnici Washingtonu.
Daniel Hokanson, šef Biroa Nacionalne garde, izjavio je da očekuje će 10.000 pripadnika te formacije biti u Washingtonu do subote. Biće angažovani u oblastima bezbjednosti, logistike i komunikacija.
Ukazao je da bi njihov broj mogao biti povećan do 15.000.
Senator Chris Murphy, koji se u ponedjeljak obratio vršiocu dužnosti sekretara za odbranu, izjavio je da nije jasno hoće li Nacionalna garda biti dovoljna za zaštitu prijestolnice SAD-a, ili će za to biti potrebne aktivne trupe.
Inače, Tajna služba će sa pripremama tog događaja otpočeti u srijedu, skoro nedjelju dana ranije nego što je bilo predviđeno, nakon prošlonedjeljnih nereda na Capitol Hillu kao i bojazni zbog organizovanja novih protesta kojima bi mogla biti ugrožena bezbjednost učesnika ceremonije.
Chad Wolf, vršilac dužnosti sekretara za unutrašnju bezbjednost, saopštio je da je u svjetlu događaja od prošle srijede, zatražio da Tajna služba bezbjednosne operacije otpočne 13. umesto 19. januara.
"Federalne, državne i lokalne agencije će nastaviti koordinisanje planova i resursa za taj važan događaj", saopštio je Wolf.
Prethodno mu se pismom obratila gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser koja ga je pozvala na, kako je navela, primjenu novog pristupa bezbjednosti nakon, kako ga je označila, prošlonedjeljnog terorističkog napada. To je ujedno i njena aluzija na opsadu i upad dijela pristalica odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa u kompleks Capitol Hilla.
Bowser je zatražila od Wolfa da zabrani javna okupljanja do 24. januara.
Podsjetimo, hiljade pristalica odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa okupile su se prošle srijede u Washingtonu, na protestima povodom navodne izborne krađe, tvrdnji koje su odbacile američke sudske institucije u ukupno 64 tužbi koje nisu prihvaćene.
Situacija je kulminirala kada je dio Trumpovih pristalica upao u kompleks Capitol Hilla, u trenutku kada je Kongres zasjedao o potvrdi rezultata glasanja Elektorskog koledža, po kojima je na novembarskim predsjedničkim izborima pobijedio demokratski kandidat Joe Biden.
Inače, Odbor za inauguraciju Joea Bidena saopštio je da će manifestacija biti zasnovana na promociji principa ujedinjene Amerike.
Istovremeno, građanima je upućen apel da ne putuju na ceremoniju inauguracije u prijestolnicu Washington. Precizirano je i da će u dijelu grada gdje se nalaze najznačanije institucije, spomenci i muzeji, biti postavljeno 191.500 zastava u čast građana koji neće prisustvovati inauguraciji.
Ceremonija preuzimanja dužnosti američkog predsjednika tradicionalno privlači stotine hiljada posjetilaca u američku prijestolnicu. Taj broj bi, međutim, nedvosmisleno bio manji usljed globalne pandemije COVID-19.
Prošle sedmice odlazeći predsjednik Donald Trump izjavo je da neće prisustvovati inauguraciji izabranog američkog predsjednika Joea Bidena.
See all News Updates of the Day
Kandidati izjednačeni u anketama, Harris u potencijalnom problemu zbog muslimanskih birača
Demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris i njen republikanski rival Donald Trump skoro su izjednačeni u istraživanjima javnog mnijenja nekoliko nedjelja pred izbore, a trka je veoma tijesna i u Pennsylvaniji, državi koja može da odluči ishod.
Prema istraživanju New Timesa, Philadelphia Inquireraa i Siena koledža koje je sprovedeno od 11. do 16. septembra, Harris i Trump su imali jednaku podšrku od po 47 posto. Margina greške u ovom istraživanju je plus/minus 3 odsto.
U Pennsylvaniji je Harris u prednosti od 4 posto prema istom istraživanju, ali je margina greške 3,8 posto.
I istraživanje Washington Posta pokazalo je da je u Pennsylvaniji veoma tijesna trka - Harris ima 48 posto podrške, a Trump 46 odsto, dok je margina greške 3,6 posto.
Pennsylvania, uz Arizonu, Georgiju, Michigan, Nevadu, Sjevernu Karolinu i Wisconsin može da odluči ishodi izbora.
Većina ispitanika u anketi Washington Posta rekla je da je "ekstremno motivisana" da glasa i da je "ekstremno važno" zaštititi američku demokratiju. Ali, ispitanici su podijeljeni po pitanju ko će bolje zaštititi slobode: 48 posto smatra da je to Haris, a 45 odsto misli da je to Trump.
Anketa New York Timesa i Siena koledža je pokazala je američka demokratija važno pitanje za glasače, uz ekonomiju, pravo na abortus i imigraciju.
Muslimanski birači se okreću trećoj kandidatkinji
Amerikanci arapskog porijekla i muslimanski glasači ljuti su na Vladu SAD-a zbog podrške izraelskoj ofanzivi na Gazu i okreću se trećoj kandidatkinji Jill Stein u brojevima koji bi mogli da utiču na potencijalnu pobjedu Kamale Harris 5. novembra.
Vijeće za američko-islamske odnose (CAIR) objavio je rezultate istraživanja sprovedenog u augustu u Michiganu, državi sa velikom arapskom zajednicom, koje pokazuje da bi 40 posto muslimanskih birača podržalo Stein, kandidatkinju Zelene stranke.
Prema istom istraživanju, Trump je dobio 18 posto podrške, a Harris 12 posto.
Stein također vodi među muslimanima u Arizoni i Wisconsinu, državama koje imaju značajnu muslimansku populaciju i gdje je Biden pobijedio sa malom razlikom 2020. godine.
Harris je, pak, prvi izbor muslimana iz Georgije i Pennsylvanije, dok Trump vodi u Nevadi sa 27 posto u odnosu na 26 posto koje ima Harris, pokazuju podaci istraživanja CAIR-a.
Biden je 2020. dobio više glasova muslimana od Trumpa, ali je podrška te zajednice demokratama značajno opala zbog rata u Gazi.
Oko 3,5 miliona Amerikanaca se, prema popisu iz 2020. godine, izjasnilo da je porijeklom sa Bliskog istoka. Iako čine samo jedan posto populacije SAD, njihov glas može biti ključan jer istraživanja pokazuju da su Trump i Harris skoro izjednačeni.
Lideri protesta usmjerenog protiv demokrata su, iako je podržavaju Kamalu Harris, apelovali da se ne glasa za Trumpa u novembru, prenosi AP.
Pokret "neopredijeljenih", koji su na primarnim izborima zbog neslaganja sa politikom oko Gaze apelovali da se glasa protiv tadašnjeg kandidata Bidena, kritikuju "nevoljnost Harris da promijeni politiku bezuslovnog davanja oružja Izraelu, čime se krše i američki i međunarodni propisi o ljudskim pravima".
Međutim, u saopštenju su naveli i da se snažno protive glasanju za Trumpa ili kandidata treće stranke koji bi "pomogli Trumpu da pobijedi".
"Naša najbolja šansa je da ojačamo anti-ratne snage, koje bi bile znatno oslabljene u Trumpovoj administraciji", rekli su lideri pokreta.
Zelenski se sastaje sa Bidenom naredne nedjelje
Američki predsjednik Joe Biden sastaće se sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući 26. septembra, a glavna tema razgovora biće sukob sa Rusijom.
U saopštenju portparolke Bele kuće Karine Jean-Pierre navodi se da će se Zelenski također odvojeno sastati sa potpredsjednicom Kamalom Harris.
„Lideri će razgovarati o ratu Rusije i Ukrajine, uključujući strateško planiranje Ukrajine i podršku SAD u njenoj odbrani od ruske agresije. Predsjednik i potpredsjednica će naglasiti nepokolebljivu posvećenost da stoje uz Ukrajinu dok ona ne pobedi u ovom rata”, rekla je ona.
Zelenski je rekao da ima plan za pobjedu u ratu protiv Rusije i da namjerava da iznese prijedlog Bidenu.
U govoru na otvaranju 20. godišnjeg sastanka o evropskoj strategiji na Jalti u Kijevu prošlog petka, Zelenski je rekao da se agresivni ratovi, poput onog koji Rusija vodi protiv Ukrajine, mogu pozitivno završiti tako što će okupatorska vojska biti potisnuta na bojnom polju ili putem diplomatije, u kojoj se okupirana zemlja oslobađa od okupacije i čuva njena nezavisnost.
„U oba slučaja, Ukrajini je potrebna jaka pozicija. SAD mogu da pomognu u tome. Ako mi, zajedno sa našim ključnim partnerom, podjednako težimo pobijedi”, rekao je.
Posljednjih nedjelja, Zelenski je izrazio svoju frustraciju što još nije dobio dozvolu od saveznika - posebno Sjedinjenih Država i Britanije - da upotrebi svoje oružje dugog dometa za napade na ciljeve unutar Rusije. Obje zemlje su izrazile zabrinutost zbog mogućeg uvlačenja u direktnu konfrontaciju sa Rusijom.
Houston proglašen najraznovrsnijim velikim američkim gradom u 2024.
Kada ljudi razmišljaju o američkoj državi Texas, često pomisle na kauboje sa velikim šeširima i čizmama sa šiljastim prstima. Ali Teksas je mnogo više od toga. Studija je pokazala da je njegov najveći grad, Houston, najraznovrsniji veliki grad u SAD.
Britanija se interesuje za pristup Italije dok nastoji da spriječi dolazak migranata
Grupe za ljudska prava pozvale su Britaniju da ne kopira pristup Italije u pokušaju da smanji broj migranata koji pristižu na njene obale. Britanski premijer Keir Starmer otputovao je ove sedmice u Rim kako bi saznao više o njenom uspjehu u borbi protiv migracija.
Firme osnovane kao posljedica američkih sankcija za sada ovise o jednoj banci
Firme, koje su osnovane kako bi nastavile poslovanje firmi koje su se našle na američkoj listi sankcija, trenutno imaju otvoren račun u samo jednoj banci – Raiffeisen.
Ostale banke koje su otvorile račune tim novim firmama u međuvremenu su ih i zatvorile, pokazuju podaci Informativnog izvještaja o računima poslovnih subjekata Centralne banke BiH.
Glas Amerike je pisao o otvaranju računa novoosnovanim firmama, a banke - MF banka, Nova banka, ATOS BANK i Raiffeisen - u odgovoru su rekle kako poštuju domaće i međunarodne propise, uključujući i pravila Ureda za kontrolu stranaca Ministarstva finansija SAD-a (OFAC), koje je i uvelo sankcije.
MF banka, Nova banka, ATOS BANK, kao i UniCredit banka a.d. Banja Luka potom su ugasile račune, dok Raiffeisen sada ima uspostavljenu saradnju sa četiri firme, prema provjeri podataka na stranici Centralne banke BiH na datum 19. septembar.
Riječ je o firmama: Invictus Technology Group (osnovali čelni ljudi sankcionisanih firmi Sirius 2010 i Prointer), Elpringu (proizašloj iz sankcionisane Kaldere), Zelenoj jabuci (nastala poslije uvedenih sankcija firmi Fruit Eco), te Best Serviceu (osnovanom nakon sankcija Agapeu).
Raiffeisen je bio otvorio račun i firmi Nimbus Innovations, koja je nastala poslije sankcija Siriusu 2010.
U odgovoru Glasu Amerike o tom otvorenom računu, Raiffeisen banka je odgovorila: „Banka neće uspostaviti niti zadržati poslovni odnos sa subjektima koji su evidentirani na sankcijskim listama ili su povezani sa sankcionisanim subjektima”.
Nakon odgovora, Raiffeisen banka je zatvorila račun Nimbus Innovationsu, ali se odlučila za otvaranje računa drugim firmama.
Nimbus Innovations za sada nema ni jedan aktivan račun. Ove sedmice, poslovni portal Capital je izvijestio kako je Invictus Technology Group otpustio 110 radnika.
Nakon što je američka zvaničnica Anna Morris u proljeće posjetila BiH, kada je rekla da je za banke rizično poslovanje sa sankcionisanim pojedincima i subjektima, banke su počele gasiti račune.
Bez otvorenih bankovnih računa nije moguće poslovati, pa su čelni ljudi sankcionisanih firmi krenuli u osnivanje novih.
U međuvremenu, Američka ambasada u BiH je obrazložila kako preregistracija kompanije nije dozvoljena po američkim zakonima o sankcijama, te su pozvali banke da preispitaju svoje poslovne poteze kako se ne bi zaobilazile sankcije.
Banke nisu u obavezi da se pridržavaju američkih sankcija. Međutim, takva poslovna politika može dovesti do kazni.
