Zvaničnici su također naglasili da SAD žele vidjeti više koraka za rješavanje humanitarne situacije u Gazi u narednim danima, navodi se u izvještaju.

Administracija predsjednika Joea Bidena rekla je Izraelu u pismu od 13. oktobra da dugogodišnji američki saveznik mora poduzeti korake u roku od 30 dana u vezi s nizom mjera ili rizikom ograničenja američke vojne pomoći.

Bidenova administracija u utorak je saopštila da je Izrael postigao dobar, ali ograničen napredak kada je riječ o povećanju humanitarne pomoći Gazi i da zbog toga neće ograničiti isporuke oružje izraelskim vlastima.

Humanitarne organizacije međutim tvrde da je situacija gora sada nego u bilo kojem trenutku od početka rata u oktobru prošle godine.

Portparol State Departmenta Vedant Patel rekao je novinarima da dosadašnji napredak mora da bude ojačan i održiv, ali da u ovom trenutku Amerika ne procjenjuje da je Izrael prekršio američki zakon kojim se od zemalja koje dobijaju vojnu pomoć zahtijeva da poštuju međunarodno humanitarno pravo i da ne sprječavaju isporuku humanitarne pomoći.

„Ukupna humanitarna situacija u Gazi i dalje je nezadovoljavajuća. Međutim, u kontekstu pisma, to nema veza sa tim da li je nama nešto zadovoljavajuće ili ne, već sa potezima koje vidimo. A za poteze koje smo vidjeli, mislimo da su koraci u pravom smjeru. Želimo da vidimo više koraka. Žeimo da se ti koraci održe u značajnom vremenskom periodu i da na kraju daju rezultate”, rekao je Patel.

Međutim, međunarodne humanitarne organizacije navode da Izrael nije ispunio američki zahtjev da dozvoli veći humanitarni pristup Pojasu Gaze, a eksperti upozoravaju na glad na sjeveru enklave.

Osam organizacija navelo je u izvještaju u utorak da Izrael „ne samo da nije ispunio američke kriterijume” već je preduzeo i akcije koje su „dramatično pogoršale situaciju na terenu, naročito na sjeveru Gaze”.

Prepreke isporukama pomoći bile su očigledne ove nedjelje. Nakon što je izraelska vojska dozvolila isporuke sjevernom dijelu Gaze - praktično odsječenom više od mjesec zbog izraelske opsade, Ujedinjene nacije su saopštile da ne mogu da isporuče većinu pomoći zbog nestabilne situacije i ograničenja koja su uspostavili izraelski vojnici na terenu.

Na jugu, stotine kamiona zaglavljene su na granici zato što UN ne može da dođe do njih da distribuira hranu, takođe zbog bezakonja, krađe i izraelskih vojnih restrikcija.

Izrael je najavio niz koraka, čiji efekti još nisu poznati. U utorak je otvorio novi prelaz u centralnoj Gazi, za ulazak pomoći. Najavio je i manje proširenje priobalne humanitarne zone gdje su šatorski kampovi sa stotinama hiljada Palestinaca.

Izrael je prošlog mjeseca pokrenuo veliku ofanzivu na sjeveru palestinske enklave, tvrdeći da su se ekstremisti iz Hamasa pregrupisali u tom području. U operaciji su poginule stotine ljudi, dok su desetine hiljada raseljene.

Od oktobra do početka novembra, Izrael nije dozvoljavao isporuke hrane u to područje, u kojem su ostale desetine hiljada civila uprkos naredbama za evakuaciju. Prošle nedjelje je dozvolio da 11 kamiona uđe u Beit Hanun, jedan od najteže pogođenih gradova na sjeveru.

Međutim, Svjetska organizacija za hranu saopštila je da su izraleski vojnici primorali vozače kamiona da istovare teret prije nego što je došao do skloništa u gradu.

U oktobru je u Gazu ušlo samo 34.000 tona hrane, trećina od pomoći isporučene mjesec prije toga, pokazuju izraelski podaci.

Američki okružni sudija John W. deGravelles u Baton Rougeu rekao je da zakon ima „otvoreno religioznu” svrhu i odbacio tvrdnje državnih zvaničnika da vlada može da naloži postavljanje Deset zapovijesti jer one imaju historijski značaj za temelje američkog zakona.

U njegovom mišljenju je navedeno da se nikakvi drugi temeljni dokumenti - uključujući Ustav ili Povelju o pravima - ne smiju objavljivati.

„Snažno se ne slažemo sa odlukom suda i odmah ćemo se žaliti”, rekla je državna tužiteljica Louisiane Elizabeth Merrill u saopštenju.

Merrill, republikanka, podržala je zakon, kao i republikanski guverner Jeff Landry.

U donošenju preliminarne mjere, sudija je rekao da će protivnici zakona vjerovatno dobiti tekuću parnicu protiv ovog akta zakona. U tužbi se tvrdi da zakon krši odredbe Prvog amandmana koji zabranjuju vladi da uspostavi religiju ili blokira slobodno ispoljavanje vjere. Oni su tvrdili da bi prikaz deset zapovijesti veličine postera izolovao studente, posebno one koji nisu hrišćani.

Sudija je rekao da zakon predstavlja neustavnu prinudu vjerske vlade na učenike: „Kao što tužioci ističu, po zakonu roditelji moraju da šalju svoju maloljetnu djecu u školu i da obezbijede pohađanje redovnih časova najmanje 177 dana u godini.”

Zagovornici kažu da ta mjera nije isključivo vjerska, već da ima historijski značaj za temelje američkog zakona.

Tužbu u ovom slučaju podnijela je grupa roditelja djece iz javnih škola u Louisiani.

Novi zakon u Louisiani, izrazito republikanskoj državi koja se nalazi u „biblijskom pojasu”, usvojila je državna zakonodavna vlast u kojoj ova partija dominira.

Zakon, koji su propagirali republikanci, među kojima i novoizabrani predsjednik Donald Trump, jedan je od posljednjih pokušaja konzervativaca da se religija ubaci u učionice - od zakona na Floridi koji dozvoljava sveštenike u školama, da savjetuju učenike do visokog zvaničnika za obrazovanje u Oklahomi koji naređuje javno da škole da ubace Bibliju u gradivo.

Posljednjih godina, slični zakoni koji zahtijevaju da se Deset zapovijesti prikazuju u učionicama predloženim u drugim državama, uključujući Texas, Oklahomu i Utah. Međutim, uz prijetnje sudskim bitkama oko ustavnosti takvih mjera, nijedna nije stupila na snagu.

Godine 1980, Vrhovni sud SAD je presudio da je sličan zakon u Kentuckyju neustavan i da je prekršio Prvi amandman. Viši sud je utvrdio da zakon nije imao sekularnu svrhu, već je služio čisto vjerskoj svrsi.

Prijedlog zakona u Louisiani, koji se primjenjuje na sve javne škole i univerzitetske učionice koje finansira država, zahtijeva da Deset zapovijesti budu prikazane na posteru ili uokvirenom dokumentu gdje je tekst „štampan velikim, lako čitljivim fontom”.

Svaki poster mora biti uparen sa „izjavom o kontekstu” od četiri paragrafa koja opisuje kako su Deset zapovijesti „bile istaknuti dio američkog javnog obrazovanja skoro tri vijeka”.

Desetine hiljada postera bi vjerovatno bile potrebne da bi se zadovoljio novi zakon. Zagovornici kažu da škole nisu obavezne da troše javni novac na postere, već da oni mogu da se kupe donacijama ili da će grupe i organizacije donirati postere.

Merchan je odluku o tome trebao donijeti u utorak, ali je Trumpove advokate obavijestio o prolongiranju odluke.

Advokati su se na presudu žalili na osnovu presude Vrhovnog suda SAD o predsjedničkom imunitetu, po kojoj predsjednici ne mogu biti krivično gonjeni za svoje službene radnje, niti se dokazi o njihovim postupcima na funkciji mogu koristiti u krivičnim predmetima koji se odnose na poteze koji nisu preduzimani u okviru funkcije.

Prema mailovima podnesenim sudu, Trumpov advokat Emil Bove zatražio je odgodu tokom vikenda, tvrdeći da je stavljanje slučaja na čekanje - a zatim njegovo potpuno okončanje - „neophodno kako bi se izbjegle neustavne prepreke sposobnosti predsjednika Trumpa da sprovodi vlast”.

Tužioci su pristali na odlaganje.

Trump je pobijedio na predsjedničim izborima, ali se ovo pitanje odnosi na njegov status u prošlom mandatu.

Porota je u maju ove godine osudila Trumpa za falsifikovanje dokumenata u vezi sa isplatom od 130.000 dolara porno glumici Stormy Daniels 2016. godine. Isplata, preko njegovog tadašnjeg advokata Michaela Cohena, bila je namijenjena za njenu šutnju pred izbore te godine, o tvrdnjama da je imala seksualne odnose sa Trumpom. On je time postao prvi bivši ili sadašnji predsjednik SAD osuđen za krivično djelo.

Trump je negirao da je učinio bilo šta pogrešno i tvrdi da je čitav proces bio politička taktika koja je trebala naštetiti njegovoj kampanji.

Vrhovni sud je donio odluku o predsjedničkom imunitetu oko mjesec dana nakon presude.

Trump se suočavao sa novčanom ili uslovnom kaznom, a mogao bi biti osuđen i na zatvorsku kazni do četiri godine, ali je i izricanje kazne još ranije odgođeno.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Guterres poručio je u utorak svjetskim liderima da se, kako se izrazio, oduže bi spriječili humanitarne katastrofe izazvane klimatskim promjenama i da ističe vrijeme da se ograniči destruktivni porast globalnih temperatura.

"Svijet mora da se oduži, ili će čovječanstvo platiti cijenu. Zvuk koji čujete je sat koji otkucava. U posljednjem smo odbrojavanju da ograničimo porast globalne temperature na 1,5 stepeni Celzijusa i vreme nije na našoj strani", rekao je Guterres u govoru.

Naučnici kažu da dokazi pokazuju da se globalno zagrijavanje i njegovi uticaji odvijaju brže nego što se očekivalo i da je svijet možda već dostigao 1,5 stepena Celzijusa iznad prosječne preindustrijske temperature.

Britanski premijer Keir Starmer rekao je da će ta zemlja smanjiti emisiju gasova koji izazivaju efekat staklene bašte za 81 odsto do 2035. godine i da je to u skladu sa obavezama koje su preuzete u okviru ambicioznih ciljeva postavljenim na ovogodišnjem klimatskom samitu.

Novi cilj je u skladu sa preporukama Komiteta savjeta za klimu koji je prošlog mjeseca saopštio da bi cilj trebalo da bude smanjenje emisije štetnih gasova za 78 odsto, u odnosu na nivoe iz 1990. godine.

Starmer je rekao da britanska javnost neće biti opterećena zbog novog cilja.

"Ono što nećemo da radimo je da počnemo da govorimo ljudima kako da žive svoje živote i da im diktiramo šta da rade", zaključio je britanski premijer.

Konferencija UN o klimatskim promjenama (COP29) otvorena je u ponedjeljak u glavnom gradu Azerbejdžana Bakuu, a njen cilj je napredak u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.

Pošto Svjetska meteorološka organizacija UN predviđa da će period od 2015-2024. biti najtoplija decenija ikada zabilježena i dok se ekstremni klimatski događaji pojavljuju širom svijeta, razgovori u Bakuu, koji traju do 22. novembra, smatraju se ključnim za postizanje napretka "prije nego što bude kasno".

Ipak, kako piše agencija Reuters - nije trebalo mnogo vremena da dođe do zastoja pošto je odmah počelo sporenje oko dnevnog reda skupa.

Spor je, kako navode, izbio pošto su neke zemlje željele veći fokus na napredak u tranziciji od fosilnih goriva, dok su druge, uglavnom zemlje koje proizvode naftu i gas, željele da ograniče razgovore na sporazum postignut prošle godine i da se uglavnom razmatraju finansije.

Razgovori su dodatno opterećeni prošlonedjeljnim izborom Donalda Trumpa za predsjednika SAD, koji se tokom kampanje zalagao za povećanje proizvodnje fosilnih goriva u SAD, koja je već na rekordnom nivou.

Ni američki izaslanik za klimu John Podesta nije mogao da sakrije zabrinutost oko toga kako će se nova administracija baviti klimatskim promjenama s obzirom na Trumpov često navođen cilj da ukloni zemlju iz međunarodnih sporazuma o klimatskoj saradnji.

"Za nas koji smo posvećeni klimatskim akcijama, prošlonedjeljni ishod u SAD je očigledno gorko razočaravajući. Ali ono što želim da vam kažem danas je da, iako savezna vlada SAD, pod Donaldom Trumpom, može da stavi klimatske akcije u zadnji plan, rad na obuzdavanju klimatskih promjena će se nastaviti u SAD", rekao je Podesta na samitu.

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump izjavio je u ponedjeljak da će imenovati bivšeg Republikanca Leeja Zeldina na čelo Agencije za zaštitu životne sredine.

"On će obezbijediti pravedne i brze odluke o deregulaciji koje će biti donijete na način da se oslobodi moć američkih preduzeća, uz istovremeno održavanje najviših ekoloških standarda, uključujući najčistiji vazduh i vodu na planeti", rekao je Trump u objavi na svojoj platformi Truth Social.

Zeldin je često glasao protiv zakona o zelenim pitanjima, uključujući mjeru za zaustavljanje naftnih kompanija u povećanju cijena.

Cilj samita COP je da se ograniče emisije ugljen-dioksida (CO2) i da se smanji nivo globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo.

Prva konferencija COP održana je u Berlinu 1995. godine i od tada je cilj da se pronađu načini za zaustavljanje klimatskih promjena i da se smanji globalno zagrijavanje.

Tokom prošlogodišnjeg samita u Dubaiju, države su obećale da će utrostručiti kapacitet obnovljivih izvora energije do 2030. godine.

Na dosadašnjim konferencijama također su postignuti dogovori u vezi sa klimatskim promjenama, a prvi je Protokol iz Kjota usvojen 1997. godine kojim su se potpisnici obavezali na smanjenje efekata staklene bašte u periodu od 2008. do 2012. godine.

U Parizu je 2015. godine dogovorena i finansijska pomoć za zemlje u razvoju kako bi se prilagodile klimatskim promjenama i ublažile njihove posljedice, a razvijene zemlje su obećale da će za to izdvojiti 100 milijardi dolara godišnje do 2020. godine sa ciljem povećanja tih sredstava u budućnosti.

Domaćin samita COP30 naredne godine biće Brazil.

U izvještaju su korišteni materijali agencije Reuters.