Odnos SAD i Kine je "najvažniji" na svijetu, rekao je Biden, naglašavajući odgovornost oba lidera da ne dozvole da konkurencija preraste u sukob.
"Ovi razgovori sprječavaju pogrešne procjene", rekao je Biden o sastancima. "Tokom posljednje četiri godine, mislim da smo dokazali da je moguće imati ovu vezu", rekao je.
Xi je izrazio slična osjećanja, rekavši da obje zemlje "treba da imaju na umu interes cijelog svijeta i da unesu više sigurnosti i pozitivne energije u turbulentni svijet".
Bijela kuća je istakla tekuća područja saradnje, uključujući borbu protiv narkotika, kao i nove oblasti sporazuma o umjetnoj inteligenciji, uključujući i potrebu da se zadrži ljudska kontrola nad odlukom o upotrebi nuklearnog oružja.
"Sada gradimo temelj da bismo mogli raditi na smanjenju nuklearnog rizika", rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan novinarima nakon bilateralnog sastanka.
Pozitivni izrazi opovrgavaju nove iritacije kao i dugotrajna pitanja između dvije zemlje.
Biden je upozorio Kinu zbog njene navodne uloge u hakiranju privatnih telekomunikacionih provajdera koje koriste američka vlada i zvaničnici predsjedničke kampanje, rekao je Sullivan ne iznoseći detalje koje je Biden iznio.
Biden je pokrenuo pitanje pojačanih vojnih aktivnosti Pekinga oko Tajvana i Južnog kineskog mora, podrške ratu Moskve protiv Ukrajine i slanja sjevernokorejskih trupa u pomoć Rusiji – što je, prema Bidenu, "duboko opasan razvoj događaja" za Evropu i Korejskog poluostrva, rekao je Sullivan.
Biden je u prošlosti nazivao Xija "diktatorom", dok je Xi optužio SAD da su "najveći izvor haosa" u svijetu. Obojica lidera su, međutim, istakli važnost stabilnosti, te su u protekle četiri godine uglavnom uspjeli da upravljaju komplikovanim rivalstvom.
Na prošlogodišnjem samitu, Biden i Xi su se složili da ponovo pokrenu komunikaciju između dvije vojske, dijelom kako bi upravljali potencijalnim tenzijama oko Tajvana i Južnog kineskog mora.
Sullivan je rekao da je Biden ponovio zabrinutost zbog pekinške "nepoštene netržišne ekonomske prakse koja šteti američkim radnicima i kompanijama". Međutim, samo nekoliko sati prije sastanka, Xi se čelnicima APEC-a predstavio kao branilac "multilateralizma i otvorene ekonomije".
U govoru je pozvao čelnike da "ruše zidove koji ometaju protok trgovine, ulaganja, tehnologije i usluga".
Strani diplomatski izvori koji su govorili pod uslovom anonimnosti rekli su za Glas Amerike da su zabrinuti da će SAD postati više protekcionistički i izolacionistički pod nadolazećom administracijom novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa.
Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, Trump se povukao iz raznih multilateralnih sporazuma uključujući pakt o slobodnoj trgovini Transpacifičkog partnerstva i Pariški klimatski sporazum. Uveo je kaznene carine Kini, koje je uglavnom zadržala Bidenova administracija, i pojačao trgovinski pritisak s drugim trgovinskim partnerima SAD-a, uključujući Europu i Japan.
Tokom svoje kampanje 2024., Trump je obećao da će uvesti carine do 60% na sav kineski uvoz i 10% do 20% na robu iz ostatka svijeta.
Kao odgovor na pitanje Glasa Amerike, Sullivan je rekao ne bi spekulisao o politici nove administracije. On je rekao da je Biden izrazio zabrinutost SAD zbog kineskog kapaciteta i distorzije koja bi mogla izazvati globalnu ekonomiju.
"Svijet će s vremenom moći sam procijeniti pristup NRK-a (Narodne Republike Kine) i pristup SAD-a", rekao je.
