Najnovije
Biden i Xi će razgovarati u Peruu
Predsjednik SAD Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping sastaće se 16. novembra na marginama samita o Azijsko-pacifičkoj ekonomskoj saradnji (APEC) u Limi u Peruu, objavila je Bijela kuća u srijedu.
Dvojica lidera su se poslednji put uživo sastala upravo na marginama APEC samita, održanog prošle godine u Kaliforniji. Prije toga su se sreli i na Baliju, tokom održavanja samita G20 2022. godine.
Očekuje se da će Biden i Xi ponovo razmotriti područja saradnje, posebno obnavljanje kontakata između dvije vojske, kao i napore u borbi protiv globalne krize sa fentanilom, te početak rada na suočavanju sa rizicima vještačke inteligencije, rečeno je novinarima na brifingu u srijedu.
Američki predsjednik će takođe izraziti "duboku zabrinutost" zbog podrške Pekinga ratu Moskve protiv Ukrajine i raspoređivanja sjevernokorejskih trupa kao pomoći Rusiji, rekao je američki zvaničnik koji je govorio pod uslovom anonimnosti. Zvaničnik je dodao da će Biden ponoviti i svoju "dugogodišnju zabrinutost" zbog kineske "nepoštene trgovinske politike i netržišne ekonomske prakse" koja šteti američkim radnicima.
Zvaničnik je dodao da će Biden govoriti i o kineskim cyber napadima na američku ključnu civilnu infrastrukturu, kao i pojačanim vojnim aktivnostima Pekinga oko Tajvana i Južnog kineskog mora, istovremeno naglašavajući važnost poštovanja ljudskih prava.
Sastanak će vjerovatno biti posljednji između Biena i Xija uoči nove administracije Donalda Trumpa kojoj mandat počinje u januaru. Novoizabrani predsjednik imenovao je kritičare Kine na ključne spoljnopolitičke pozicije, što bi moglo dovesti do oštrijeg stava SAD prema Pekingu.
Šta god sljedeća administracija odlučila, moraće pronaći načine za upravljanje "teškim, komplikovanim odnosom" između SAD i Kine, rekao je zvaničnik odgovarajući na pitanje Glasa Amerike.
See all News Updates of the Day
Egipat i Jordan odbacuju Trumpov prijedlog za raseljavanje palestinskih izbjeglica
Egipat, Jordan i palestinske vlasti odbacile su tokom vikenda prijedlog predsjednika SAD Donalda Trumpa da se stanovnici pojasa Gaze presele u Egipat ili Jordan.
Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je priopćenje u kojem se navodi da egipatska vlada podržava "inzistiranje palestinskog naroda da ostane na svojoj zemlji, braneći svoja legitimna prava i poštujući međunarodno pravo".
Egipatsko javno mnijenje i dalje se čvrsto protivi preseljavanju Palestinaca na egipatsku teritoriju.
Predsjednik Abdel Fattah el-Sissi nedavno je rekao grupi vojnih oficira da bi bilo lako preseliti neke Palestince na Sinaju, ali bi bilo teško navesti bilo koga u Egiptu da prihvati tu ideju.
Khattar Abou Diab, koji predaje političke nauke na Univerzitetu u Parizu, rekao je za Glas Amerike da, uprkos teškoj ekonomskoj situaciji u Egiptu i činjenici da bi moglo doći do značajnih ekonomskih dobitaka u prihvatanju Trumpovog prijedloga da se neki Palestinci presele u zemlju, veliki segment egipatske javnosti bi to odbio.
Paol Sullivan, bivši profesor na američkom univerzitetu u Kairu i saradnik u Atlantskom savjetu, slaže se, rekavši za Glas Amerike da je takav prijedlog neprihvatljiv za Egipćane.
"Nijedan egipatski lider koji želi da ostane na vlasti ne bi pristao na takav zahtjev", rekao je on. "To bi destabiliziralo Egipat i vjerovatno dovelo do veće regionalne nestabilnosti."
Jordanski ministar vanjskih poslova Ayman Safadi također je odbacio Trumpov prijedlog, rekavši da je "Palestina za Palestince, a Jordan za Jordance i da se rješenje palestinskog problema nalazi na palestinskom tlu i oličeno u palestinskoj državi".
Novi američki ministar odbrane obećava agilnost i odgovornost
Novi američki ministar odbrane Pete Hegseth obećao je da će doći do promjena u vojsci zemlje prije nego što je uopće ušao kroz vrata Pentagona.
Hegsetha, odlikovanog veterana i bivšeg voditelja Fox Newsa, ispred Pentagona je dočekao general Charles Brown, predsjedavajući Združenih načelnika štabova, nakon što je stigao na svoj prvi cjelodnevni radni dan.
Hegseth je rekao da je dužnost ministra odbrane čast života, rekavši novinarima da će Ministarstvo odbrane raditi bržim tempom.
"Zakonite naredbe predsjednika Sjedinjenih Država izvršavat će se unutar ovog ministarstva odbrane brzo i bez izgovora", rekao je Hegseth. "Ljude ćemo pozvati na odgovornost."
Hegseth je u petak kasno u petak dobio potvrdu u Senatu sa 51 prema 50 glasova, a a glas potpredsjednika JD Vancea io je odlučujući.
Položio je zakletvu u subotu, a u nedjelju je razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u, kako je Pentagon opisao kao "uvodnom pozivu".
"Nećemo biti bolji prijatelj našim saveznicima, niti jači protivnik onima koji žele da nas testiraju i sude", rekao je Hegset novinarima u ponedeljak prije nego što je ušao u Pentagon.
On je rekao da se očekuje da će predsjednik Donald Trump u ponedjeljak potpisati dodatne izvršne naredbe koje utiču na vojsku, uključujući naredbe koje pozivaju na američku verziju izraelskog odbrambenog raketnog sistema Iron Dome, uklanjanje svih inicijativa za raznolikost, jednakost i inkluziju (DEI) iz Pentagona i vraćanje trupa koje su prisiljene napustiti vojsku nakon što su odbile da se vakcinišu protiv COVID-19.
Hegseth je također rekao da će se Pentagon pobrinuti da Trump ima sve resurse potrebne za osiguranje južne granice SAD-a.
"Sve što je potrebno na granici biće obezbijeđeno", rekao je ministar odbrane. "Ovo je pomak. To nije način na koji se poslovalo u prošlosti."
“Odeljenje odbrane će podržati odbranu teritorijalnog integriteta Sjedinjenih Američkih Država, južne granice, uključujući rezerviste, Nacionalnu gardu i aktivne vojnike u skladu sa Ustavom i zakonima naše zemlje i direktivama vrhovnog komandanta ", dodao je.
Upitan o sudbini Afganistanaca koji su radili zajedno sa Sjedinjenim Državama prije povlačenja SAD-a u kolovozu 2021., Hegseth je rekao: "Pobrinut ćemo se da postoji odgovornost za ono što se dogodilo u Afganistanu i da stojimo uz naše saveznike."
Hegseth je takođe odbacio pitanja o tome da li planira da otpusti predsjednika združenih načelnika štabova.
"Stojim s njim upravo sada", rekao je Hegseth. "Radujem se radu s njim."
Bjelorusija: Lukašenko proglašen pobjednikom izbora, Zapad odbacio rezultat
Bjeloruski autokrata i ruski saveznik Aleksandar Lukašenko ostaće na vlasti nakon što su ga izborni zvaničnici proglasli pobjednikom predsjedničkih izbora, koje su zapadne vlade odbacile kao namještene.
Lukašenko, koji je na vlasti više od tri decenije, nije imao ozbiljnog protivkandidata na izborima i prema preliminarnim rezultima je osvojio 86,8 posto glasova.
Evropski zvaničnici saopštili su da izbori nisu bili ni slobodni ni fer zašto što su nezavisni mediji zabranjeni u Bjelorusiji, dok su vodeći opozicionari u zatvoru ili su bili primorani da napuste zemlju.
"Narod u Bjelorusiji nije imao izbor. Ovo je gorak dan za sve one koji žude za slobodom i demokratijom", napisala je na Eksu njemačka šefica diplomatije Analena Berbok.
Velika Britanija i Kanada su po objavljivanju rezultata izbora najavile nove sankcije Bjelorusiji. Lukašenku su čestitali predsjednici Rusije i Kine.
Opoziciona liderka u egziku Svetlana Tihanovskaja ocijenila je da su izbori bili farsa i zatražila pooštravanje sankcije bjeloruskim kompanijama i pojedincima koji su umiješani u represiju nad Lukašenkovim protivnicima i snabdijevanje Rusije municijom za rat u Ukrajini.
"Dok god je Bjelorusija pod Lukašenkovom i Putinovom kontrolom, postojaće stalna prijetnja miru i bezbjednosti cijelog regiona", poručila je Tihanovskaja.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas i evropska komesarka za proširenje Marta Kos u saopštenju su navele da će unija nastaviti da uvodi "restriktivne i ciljane mjere protiv režima", i da istovremeno podržava civilni sektor i opoziciju u egzilu.
Na pitanje o hapšenju svojih protivnika, Lukašenko je u nedelju rekao da su sami "izabrali" svoju sudbinu. Negirao je navode da je oslobodio više od 250 ljudi osuđenih za "ekstremističke" aktivnosti da bi pokušao da ublaži zapadnu izolaciju.
"Nije me briga za Zapad. Nikada nismo odbili odnose sa Zapadom. Uvijek smo bili spremni. Ali Zapad to ne želi. Šta bi onda trebalo da uradimo, da vam se poklonimo i puzimo na koljenima", rekao je Lukašeno na konferenciji za novinare koja je trajala više od četiri sata.
Lukašenkovi protivnici i analitičari smatraju da je oslobađanje zatvorenika pokušaj bjeloruskog lidera da poboljša odnose sa Zapadom i podstakne velike evropske zemlje i SAD da vrate ambasadore u Minsk. Prema podacima grupe za ljudska prava "Vjasna", koja je zabranjena kao "ekstremistička organizacija" u Bjelorusiji, u toj zemlji je i dalje oko 1.250 političkih zatvorenika.
Američki državni sekretar Marco Rubio u nedelju je naveo da je Bjelorusija sama oslobodila "nevinu Amerikanku" koju je identifikovao kao Anastasiju Nufer. Nije međutim dao više detalja o slučaju, koji prethodni nije bio poznat javnosti.
Desetine hiljada ljudi se vraćaju u razorenu sjevernu Gazu
Desetine hiljada Palestinaca stiglo je u ponedjeljak u najteže uništeni dio pojasa Gaze, dok je Izrael ukinuo zatvaranje sjevera po prvi put od prvih sedmica 15-mjesečnog rata s Hamasom u skladu s krhkim primirjem.
Ogromne gomile ljudi koji su hodali sa svojim stvarima protezale su se duž glavnog puta koji prolazi pored obale u zapanjujućem preokretu masovnog egzodusa sa sjevera na početku rata za koji su se mnogi Palestinci bojali da će Izrael učiniti trajnim.
Palestinci koji se više od godinu dana skrivaju u bijednim šatorskim kampovima i školama koje su pretvorene u skloništa, željni su da se vrate svojim domovima - iako su vjerovatno oštećeni ili uništeni.
Yasmin Abu Amshah, majka troje djece, rekla je da je hodala 6 kilometara da bi stigla do svoje kuće u gradu Gaza, gdje je našla oštećenu, ali još uvijek pogodnu za stanovanje. Ona je takođe vidjela svoju mlađu sestru prvi put poslije više od godinu dana.
„Bilo je to dugo putovanje, ali srećno“, rekla je ona. “Najvažnije je da smo se vratili.”
Mnogi svoj povratak vide kao čin nepokolebljivosti nakon izraelske vojne kampanje, koja je pokrenuta kao odgovor na napad militantne grupe Hamas na južni Izrael 7. oktobra 2023. godine. Povratak je također viđen kao odbijanje prijedloga američkog predsjednika Donalda Trumpa da se veliki broj Palestinaca preseli u Egipat i Jordan.
Ismail Abu Matter, otac četvero djece koji je čekao tri dana u blizini prijelaza prije nego što se preselio na sjever sa svojom porodicom, opisao je prizore radovanja na drugoj strani, gdje su ljudi pjevali, molili i plakali dok su se ponovo nalazili sa rođacima.
"To je radost povratka", rekao je Abu Matter, čiji su rođaci bili među stotinama hiljada Palestinaca koji su pobjegli ili su protjerani iz današnjeg Izraela tokom rata 1948. oko njegovog stvaranja. “Mislili smo da se nećemo vratiti, kao naši preci.”
Otvaranje je odgođeno za dva dana zbog spora između Hamasa i Izraela, koji je rekao da je militantna grupa promijenila redoslijed talaca koje je oslobodila u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika. Posrednici su preko noći riješili spor.
Hamas je rekao da je povratak "pobjeda za naš narod, i izjava neuspjeha i poraza za (izraelske) planove okupacije i transfera".
Prekid vatre ima za cilj gašenje najsmrtonosnijeg i najrazornijeg rata ikada vođenog između Izraela i Hamasa i osiguranje oslobađanja desetina talaca zarobljenih u napadu 7. oktobra. Militanti su u tom napadu ubili oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, a oteli još 250.
Izrael je odgovorio zračnim i kopnenim ratom u kojem je ubijeno više od 47.000 Palestinaca, više od polovine žena i djece, prema Ministarstvu zdravlja Gaze. Ne kaže se koliko je poginulih bilo boraca. Izrael kaže da je ubio preko 17.000 militanata, ali nije pružio dokaze.
U prvim danima rata, Izrael je naredio opsežnu evakuaciju sjevera i zatvorio ga ubrzo nakon što su kopnene trupe ušle.
Oko milion ljudi pobjeglo je na jug u oktobru 2023., dok je stotine hiljada ostalo na sjeveru, koji je imao neke od najtežih borbi i najgorih razaranja u ratu. Sve u svemu, oko 90% od 2,3 miliona stanovnika Gaze je raseljeno.
Spor oko talaca potresao primirje
Izrael je odgodio otvaranje prelaza, koje je trebalo da se dogodi tokom vikenda, rekavši da neće dopustiti Palestincima na sjever dok ne bude puštena žena civil, talac Arbel Yehoud. Izrael je rekao da je trebalo da bude puštena prije četiri mlade vojnikinje, koje su oslobođene u subotu.
Također je optužio Hamas da nije pružio informacije o tome da li su preostali taoci koji bi trebali biti oslobođeni u prvoj fazi sporazuma živi ili mrtvi. Oko 90 talaca je još uvijek unutar Gaze, a Izrael vjeruje da je oko trećina njih mrtva.
Hamas je zauzvrat optužio Izrael da je prekršio sporazum time što nije otvorio prelaz.
Zaljevska država Katar, ključni posrednik s Hamasom, objavila je rano u ponedjeljak da je postignut dogovor o oslobađanju Yehoud zajedno s još dva taoca.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u saopćenju da će se oslobađanje talaca — među kojima će biti i vojnikinja Agam Berger — biti održano u četvrtak. Očekuje se da će još tri taoca biti oslobođena u subotu, kako je ranije planirano.
Hamas je također predao listu informacija o taocima koji će biti pušteni u prvoj fazi primirja od šest sedmica.
Počevši od 7 sati ujutro, Palestincima je bilo dozvoljeno da pređu pješice bez inspekcije obalskom cestom koja prolazi kroz dio takozvanog koridora Netzarim, vojne zone koja dijeli teritoriju južno od grada Gaze koju je Izrael izrezao početkom rata. Kontrolni punkt za vozila otvoren je kasnije na glavnom autoputu u pravcu sjever-jug u Gazi, gdje je saobraćaj bio pojačan oko 3 kilometra.
Prema sporazumu o prekidu vatre, prije ulaska na sjever vozila treba pregledati ima li naoružanja, ali mehanizam za to nije jasan.
Ministar odbrane Izrael Kac rekao je da će Izrael nastaviti da sprovodi primirje i da će svako ko ga prekrši ili zaprijeti izraelskim snagama "snositi punu cijenu".
"Nećemo dozvoliti povratak u stvarnost 7. oktobra", napisao je na društvenoj medijskoj platformi X.
U očekivanju druge, teže faze
U okviru prve faze primirja, Hamas će osloboditi ukupno 33 taoca u zamjenu za oslobađanje skoro 2.000 Palestinaca koje je zatvorio Izrael. Do sada u okviru primirja, militanti su oslobodili sedam talaca u zamjenu za više od 300 zatvorenika, uključujući mnoge koji služe doživotne kazne zatvora zbog smrtonosnih napada na Izraelce.
Druga — i daleko teža — faza sporazuma još nije dogovorena. Hamas kaže da neće osloboditi preostalih 60 talaca ako Izrael ne okonča rat, dok Netanyahu kaže da je i dalje posvećen uništavanju te militantne grupe i okončanju njene gotovo 18-godišnje vladavine nad Gazom.
Srbija: Studenti započeli cjelodnevnu blokadu ključnog saobraćajnog čvorišta u Beogradu
Studenti koji više od dva mjeseca blokiraju rad fakulteta tražeći odgovornost za pad nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu u ponedeljak ujutru su započeli novi protest - dvadesetčetvoročasovnu blokadu Autokomande, jednog od najvažnijih saobraćajnih čvorišta u glavnom gradu Srbije.
Kolone studenata sa Studentskog trga i iz Bulevara kralja Aleksandra, kao i fakulteta političkih i organizacionih nauka, susrele su se oko 10 časova na petlji kod Franše D'Eperea, a priključiće im se i studenti koji dolaze sa Novog Beograda, kao i građani.
Studenti fakulteta čije je sjedište na Novom Beogradu uputili su se autoputem, preko Gazele, do Autokomande.
Studenti su blokirali ulaz u Južni bulevar, gdje je postavljena metalna ograda.
Policija je zaustavila saobraćaj u okolnim ulicama, a studenti puštaju da prođu samo vozila Hitne pomoći.
Studente su dočekali motociklisti, koji su ih pozdravili turiranjem.
Na petlju studenti su stigli i sa Slavije, gdje su se spojile kolone koje su krenule sa Studentskog trga i iz Bulevara kralja Aleksandra.
Kolege sa Veterinarskog fakulteta su im se pridružile, a čekala ih je i voda kod tog fakulteta, koji će biti svojevrsna baza za blokadu koja će trajati 24 sata.
Studenti su dolazeći do petlje kod Fraša pjevali, između ostalog, i "Marš na Drinu", uzvikujući “Zahtevi nisu ispunjeni”, “Svi u blokade”, “Nećete nas gaziti”.
Studenti već nedeljama unazad blokiraju fakultete u Srbiji, zbog pogibije 15 ljudi na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, i traže da im se ispune zahtjevi: objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu, odbacivanje optužbi protiv uhapšenih studenata na protestima, podnošenje krivične prijave protiv lica koja su napala studente i profesore FDU tokom blokade (za koja mediji prenose da su članovi SNS-a) kao i potvrda njihovog identiteta.
Studenti zahtijevaju i povećanje budžeta za visoko obrazovanje za 20 odsto.
