Razgovarali su telefonom više od dva sata, u trenutku dok je Peking zabrinut zbog potencijalne posjete predsjedavajuće Predstavničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu, ostrvu koje Kina smatra dijelom svoje teritorije.

Bijela kuća je saopštila je razgovor počeo u 8:32 ujutru, i da je završen u 10:50. Američki zvaničnici su najavili da je planirano da se razmotri više tema, uključujući rusku invaziju na Ukrajinu, koju Kina još nije javno osudila.

Američki zvaničnici vide razgovor kao još jednu priliku da se razmotri konkurencija dvije najveće svjetske ekonomije, čije odnose sve više narušavaju tenzije zbog Tajvana, ostrva sa demokratskom upravom, za koje je Xi obećao da će ga Kina pripojiti, ako bude neophodno i silom.

Pelosi, koja je snažna pristalica Tajvana, drugi je najviši zvaničnik u zemlji poslije američkog predsjednika, i bila bi najviše rangirani američki zvaničnik koji je posjetio ostrvo od 1997. Planirala je da posjeti Tajvan u aprilu, ali je odložila posjetu nakon što se zarazila Covidom 19. Ona nije željela komentariše izvještaje da planira da poseti Tajvan narednih nedjelja.

Peking je uputio oštra upozorenja o posljedicama ukoliko Pelosi posjeti Tajvan. Njena posjeta, iako ne bez presedana, bila bi dramatičan pokazatelj američke podrške ostrvu, koje kaže da se suočava sa sve većim vojnim i ekonomskim prijetnjama Kine.

Washington nema zvanične odnose sa Tajvanom i slijedi politiku "jedne Kine", koja diplomatski priznaje Peking, a ne Taipei. Međutim, američkim zakonom administracija je obavezana da ostrvu pruža sredstava da se brani, a u Kongresu raste pritisak da pruži još eksplicitniju podršku.

"Radi se o tome da održavamo otvorenim linije komunikacije sa predsjednikom Kine, što je jedan od najznačajnijih bilaterlanih odnosa koje imamo, ne samo u regionu već i cijelom svijetu, jer utiče na tako mnogo toga", rekao je novinarima u srijedu John Kirby, portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost.

Jedna osoba upoznata sa planiranjem razgovora izjavila je za Reuters da Bidenova administracija smatra da je direktni kontakt dvojice lidera najbolji način da se smanje tenzije oko Tajvana.

Neki analitičari veruju da i sam Xi ima interes da izbjegne eskalaciju, u momentu dok planira da se po treći put kandiduje za predsjednika na kongresu kineske vladajuće Komunističke partije, koji treba da se održi na jesen.

Biden je također želio da razgovara o klimi i pitanjima ekonomske konkurencije, kaže izvor Reutersa iz američke administracije, kao i ideji da se uvede limit za cijenu ruske nafte kako bi se Moskva kaznila zbog rata u Ukrajini. To je pitanje koj je američka sekretarica za finansije Jannet Yellen ranije ovog mjeseca pokrenula u razgovoru sa kineskim kolegama.

Bidenova administracija je također razmatrala ukidanje nekih tarifa na kinesku robu da bi ublažila inflaciju, ali američki zvaničnici kažu da se odluka nije očekivala prije razgovora.

Kada je Biden prethodni put razgovarao sa Xijem u martu, upozorio je Peking na "posljedice" ukoliko pruži materijalnu podršku ratu Rusije, a američka vlada vjeruje da ta crvena linija nije pređena u mjesecima poslije tog razgovora.

Ona je napomenula da bi putovanje Emmanuela Macrona, Volodimira Zelenskog i Keira Starmera trebalo da se održi u kratkom roku, ali nije navela datum.

Macron je ranije najavio da će se 5. marta obratiti naciji, a za 6. mart je zakazan posebni samit evropskih lidera posvećen odbrani Ukrajine.

U obraćanju Kongresu, američki predsjednik Donald Trump rekao je prethodno da ga je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obavijestio da je spreman razgovarati s Rusijom o okončanju rata u svojoj zemlji i ponudio je potpisivanje sporazuma o ukrajinskim mineralnim resursima "u bilo kojem trenutku".

Nakon sedmične previranja koja su kulminirala tako što su SAD najavile obustavu vojne pomoći Ukrajini nakon verbalnog sukoba ukrajinskog i američkog predsjednika u Washingtonu, Trump je na zajedničkoj sjednici Kongresa 4. marta rekao da mu je Zelenski poslao pismo u kojem izražava spremnost da sjedne za pregovarački sto.

utku'
"Ranije danas, primio sam važnu pismo od predsjednika Zelenskog iz Ukrajine. U pismu se navodi: 'Ukrajina je spremna doći za pregovarački stol što je prije moguće kako bi se približila trajnom miru. Niko ne želi mir više od Ukrajinaca,' rekao je", citirao je Trump pismo.

Zelenski je, ranije tokom dana, kazao da "niko od nas ne želi beskonačan rat", dodajući da je Ukrajina "spremna vratiti se pregovaračkom stolu što je prije moguće kako bi se približila dugoročnom miru".

"Tim i ja smo spremni raditi pod snažnim liderstvom predsjednika Trumpa kako bismo postigli dugoročni mir", dodao je.

Tramp je okončanje rata stavio kao prioritet i preokrenuo trogodišnju američku politiku tako što se direktno obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, kojeg je njegov prethodnik politički izolirao od početka rata u februaru 2022.

Sekretarijat pravosuđa saopštio je da je operativac Islamske države Korasan (ISIS-K) Mohamed Šarifulah, takođe poznat kao „Džafar”, optužen 2. marta za „pružanje materijalne podrške i resursa određenoj stranoj terorističkoj organizaciji, što je dovelo do smrti”.

Predsjednik Donald Trump objavio je vijest o Šarifulahovom hapšenju u utorak uveče u govoru u Kongresu na Capitol Hillu. „Večeras mi je zadovoljstvo da objavim da smo upravo uhapsili najvećeg teroriste odgovornog za taj zločin”, rekao je Trump. „I on je upravo sada na putu ovamo da se suoči sa brzim mačem američke pravde.”

U bombaškom napadu u Ebi Gejtu na međunarodnom aerodromu Hamid Karzai u Kabulu 26. avgusta 2021. godine također je poginulo oko 170 Afganistanaca.

Islamska država Korasan, ili ISIS-K, koju SAD smatraju za terorističku organizaciju, povezana sa terorističkom grupom Islamska država, preuzela je odgovornost.

Samoubilački napad se dogodio usred haotičnog povlačenja trupa na kraju 20-godišnjeg rata u Afganistanu koji su predvodile SAD.

U ovom govoru, Trump je pozdravio Pakistan što je pomogao u misiji hapšenja Šarifulaha. „I želim da se posebno zahvalim vladi Pakistana što je pomogla u hapšenju ovog čudovišta”, rekao je predsjednik SAD.

Kako je uhvaćen Šarifulah?

Pakistanski premijer Šehbaz Šarif identifikovao je Šarifulaha kao „najvišeg komandanta” i afganistanskog državljanina u objavi na X-u.

„Traženi terorista je uhapšen u uspješnoj operaciji sprovedenoj u graničnom regionu Pakistana i Afganistana”, napisao je Šarif, ne iznoseći detalje.

Američki sekretarijat pravosuđa saopštio je da je misija predstavlja napor više agencija u koji su također učestvovali CIA i FBI.

„Šarifulah je priznao da je pomagao u pripremama za napad na kapiju opatije, uključujući izviđanje rute u blizini aerodroma za napadača”, saopštio je Sekretarijat pravosuđa.

Šarifulah je priznao da je prepoznao Abdula Rahmana al-Logarija koji je detonirao bombu samoubicu i priznao da je igrao ulogu u drugim napadima u Afganistanu i Rusiji, dodaje se u saopštenju.

Analitičar za bezbednosna pitanja sa sedištem u Islamabadu Iftehar Firdaus rekao je za Glas Amerike da se Šarifulah, stanovnik Kabula, pridružio ISIS-K 2016.

„Uhapšen je 2019, a je pobjegao iz zatvora kada su afganistanski talibani preuzeli vlast 15. avgusta 2021. godine”, rekao je Firdaus, osnivač The Khorasan Diari, online platforme koja prati ekstremiste.

Ako bude osuđen, Šarifulah bi mogao dobiti maksimalnu kaznu doživotnog zatvora, saopštilo je Ministarstvo pravde.

Pakistanski premijer Šehbaz Šarif zahvalio je Trumpu što je priznao doprinos njegove zemlje u objavi društvenoj mreži X.

„Zahvaljujemo se američkom predsjedniku Donaldu Trumpu što je priznao i cijenio ulogu i podršku Pakistana u borbi protiv terorizma širom regiona”, napisao je Šarif. „Nastavićemo da blisko sarađujemo sa Sjedinjenim Državama u obezbeđivanju regionalnog mira i stabilnosti”, dodao je premijer.

Hapšenje predstavlja signal da Islamabad i Washington blisko sarađuju na nekim bezbjednosnim pitanjima uprkos tome što su odnosi dostigli nizak nivo od završetka rata SAD u Afganistanu i povratka Talibana na vlast.

"Više nije pitanje da li je evropska bezbjednost ugrožena, ili da li Evropa mora više da se pobrine za svoju bezbjednost", rekla je šefica Evropske komisije Ursula fon der Leyen pred samit i predstavila plan vrijedan 840 milijardi dolara za odbranu bloka 27 zemalja.

"Pravo pitanje pred nama je da li je Evropa spremna da se uhvati u koštac sa situacijom i da li može da reaguje sa potrebnom dozom ambicije i brzine."

I ta poruka odjeknula je mnogim hitno sazvanim sastancima evropskih lidera poslije najave SAD da će se povući, i rezultirala je novim obećanjima u pogledu izdvajanja sredstava za evropsku odbranu.

Ali, članice EU se također suočavaju sa izazovima nestabilnih vlada ili ekonomija, skeptičnih građana i uspona ekstremne desnice koja je nekad naklonjenija Rusiji.

Mnoge posebno zabrinjava potencijalni zaokret Trumpove administracije od dugogodišnjeg transatlantskog savezništva.

"To postavlja brojna pitanja o budućnosti EU i mislim da su ljudi u Evropi toga svjesni", kaže Ian Lesser iz briselske kancelarije Njemačkog maršalovog fonda."Da li će Evropa kolektivno moći da prevaziđe ove izazove, bilo da je riječ o trgovini ili odbrani? Ili će svaka zemlja da radi na svoj način?"

Osjećaj hitnosti

Na samitu u Londonu, zemlje EU i Britanija koja više nije članica, dogovorile su da naprave svoj mirovni plan i predstave ga Washingtonu. Francuska i Britanija su također poručile da su spremne da šalju vojnike u Ukrajinu kako bi primijenili mirovni dogovor.

"Evropski lideri konačno osjećaju da je stvar hitna, ali to nije dovoljno. Vidimo da postoje različiti stepeni razumijevanja sa kolikom se prijetnjom Evropa trenutno suočava", kaže Olena Prokopenko iz Njemačkog maršalovog fonda.

"Vidim da postoji određeni nivo, ne mogu da kažem baš panike, ali uzbune kod evropskih lidera koji shvataju da moraju da se drže zajedno koliko god da je to moguće", ocjenjuje Elie Tenenbaum iz francuskog Instituta za međunarodne odnose iz Pariza. Ali, kako dodaje, Evropa ima pred sobom važan zadatak.

"Ako Evropljani žele da uskoče i nadoknade gubitak američke pomoći Ukrajini, to mora da se desi odmah. Moraju odmah da stave novac na sto i da angažuju odbrambenu industriju".

Politički institut Bruegel iz Brisela procjenjuje da će Evropi biti potrebno još 300.000 vojnika, mimo Ukrajine, i stotine milijardi dolara kako bi se odbranila od potencijalne ruske agresije - bez Amerike.

"Evropi fale municija, rezervni dijelovi, fali joj i spremnost", kaže Tenenbaum.

Bivši francuski ambasador Michel Duclos, međutim, ukazuje na ono što Evropa ima.

"Istina, nismo u dobroj situaciji. Ali, istovremeno, u demografskom smislu, u ekonomskom smislu, možemo biti mnogo snažniji od Rusije ako budemo radili zajedno", rekao je.

Otpor ideji

Evropske odbrambene ambicije već nailaze na otpor.

Francuska desničarska stranka Nacionalno okupljanje već je odbacila ideju da Francuska uključi Evropu u program nuklearnog odvraćanja, a liderka te stranke Marine le Pen ocijenila je nezavisnu evropsku odbranu kao "iluzornu".

Mađarski premijer Viktor Orban, poznat po vezama sa Kremljom, pozvao je Evropu da uđe u direktne razgovore o prekidu vatre između Ukrajine i Rusije.

Mnoge evropske ekonomije imaju problema, a podrška javnosti Ukrajini u nekim zemljama opada.

Recimo, neke ankete pokazuju da dvije trećine Francuza vjeruje da Evropa treba da nastavi da podržava Ukrajinu, ali tri četvrtine se protive slanju vojnika tamo, osim u službu primjene mirovnog sporazuma.

"Za sada, evropski lideri se više trude da budu ubjedljivi nego da dižu paniku. Ali, ako žele da opravdaju veće troškove odbrane i preuzimanje rizika, moraće da budu jasniji o opasnostima sa kojima se region suočava", smatra Tenenbaum.

Duklo dodaje da je prošlonedjeljni sastanak Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući bio podsticaj Evropi da se spremi da reaguje sama.

"Ono što se desilo prošle nedjelje bilo je korisno da građani shvate da se ne razilazimo samo po pitanju sredstava, instrumenata i politika, već i po većim pitanjima kao što su vrijednosti, opažanje prijetnji", kaže on o rastućim transatlantskim razlikama. "Za javnost u Francuskoj, to je bio najmoćniji poziv za buđenje."

Na sastanku, čiji domaćin je bio Egipat, učestvovali su katarski emir, potpredsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata i ministar spoljnih poslova Saudijske Arabije.

Egipatski plan predviđa da stanovnici Gaze ostanu u enklavi, na sedam lokacija, u privremenim skloništima dok se uklanjaju ruševine i deminira područje.

Trumpov plan predviđa da se Palestinci trajno isele iz Gaze, čemu se protivi Egipat i mnoge druge arapske države.

Sisi se na sastanku zahvalio Trumpu na naporima da obnovi Gazu i dodao da egipatski plan predviđa da tom teritorijom u prelaznom periodu upravlja grupa palestinskih tehnokrata do povratka Palestinske uprave, dok se obučavaju nove palestinske policijske snage i obezbjeđuju finansijska sredstva od donatora za obnovu enklave.

Najavio je da će Kairo naredne nedelje biti domaćin donatorske konferencije. Pitanje je međutim koje zemlje će obezbijediti milijarde dolara potrebne za obnovu Gaze.

Postavlja se i pitanje o sudbini Hamasa, kojeg SAD označavaju kao terorističku organizaciju, koji je izazvao rat napadom na Izrael u oktobru 2023. godine, kada je ubio 1.200 ljudi i oteo više od 250 talaca, prema izraelskim podacima. Hamas je pozdravio plan i formiranje palestinskog komiteta, prenosi agencija Rojters.

Palestinski predsjednik Mahmud Abas, koji je na čelu Palestinske uprave, pozdravio je egipatsku ideju i pozvao Trumpa da podrži plan.

Abas, koji je na vlasti od 2005. godine, rekao je i da je spreman da zakaže predsjedničke i parlamentarne izbore ako se za to stvore uslovi i dodao da je Palestinska uprava jedina legitimna vladajuća struktura i vojna snaga na palestinskim teritorijama.

Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je egipatski plan "zasnovan na zastarelim perspektivama" i odbacilo oslanjanje na Palestinsku upravu, te ustvrdilo da predlog predviđa da Hamas ostane na vlasti.

U međuvremenu, situacija u Gazi je i dalje napeta zbog mogućeg ponovnog izbijanja konflikta nakon što je Izrael optužio Hamas da koristi humanitarnu pomoć kao "glavni izvor prihoda". Izraelske snage su zbog toga u nedelju zaustavile dopremu pomoći.

Glavni državni tužilac Floride James Uthmeier je potvrdio da su istražioci izdali naloge za pretrage i sudske pozive u okviru "aktivne" istrage.

Braća Tate se u SAD-u suočavaju i s privatnom tužbom žene koja ih optužuje da su je prisilili na prostituciju, a zatim ocrnili nakon što je svjedočila rumunskim vlastima.

Braća Tate odbacuju sve optužbe protiv sebe.

Andrew Tate (38), bivši kik-bokser i samozvani mizoginist koji se proslavio nastupom u britanskoj emisiji Big Brother, zajedno s bratom Tristanom (36) takođe je optužen u Velikoj Britaniji za silovanje i trgovinu ljudima.

I te optužbe obojica negiraju.

"Prošle sedmice sam naložio svojoj kancelariji da, u saradnji s policijom, sprovede preliminarnu istragu protiv Andrewa i Tristana Tatea. Nakon detaljne analize dokaza, naložio sam državnom tužilaštvu da izda naloge za pretrage i sudske pozive u sada aktivnoj krivičnoj istrazi protiv braće Tate", rekao je Uthmeier.

Na istragu se kasnije osvrnuo advokat braće Tate, Joseph McBride, optuživši državnog tužioca Floride za pristrasnost.

"James Uthmeier je danas odbacio sve etičke standarde kad je javno zauzeo stranu u aktualnoj tužbi koju su Andrew i Tristan Tate podigli protiv žene iz Floride zbog toga što je koristila seks kao oružje kako bi im uništila živote", naveo je McBride, nazvavši Uthmeierove izjave "zapaljivim" i "pristrasnim".

Braća Tate su prvi su put uhapšena u Rumuniji u decembru 2022., kada su protiv Andrewa bile podignute optužbe za silovanje i trgovinu ljudima, dok je Tristan bio osumnjičen za trgovinu ljudima. U Rumuniju su preselili iz Velike Britanije nekoliko godina ranije.

Nakon što su nekoliko mjeseci proveli u kućnom pritvoru, u avgustu 2024. su se suočili s novim optužbama, uključujući polni odnos s maloljetnicom i trgovinu djecom. I te optužbe odbacuju.

Policija u engleskoj grofoviji Bedfordshire i dalje traži izručenje Andrewa Tatea zbog odvojenih optužbi za silovanje, trgovinu ljudima i utaju poreza.

U Ujedinjenom Kraljevstvu četiri žene su podigle građansku tužbu protiv Andrewa Tatea tvrdeći da ih je silovao i nad njima sprovodio prisilu. I te optužbe on odbacuje.

Tužiteljice iz Velike Britanije navele su da je jasno kako u Rumuniji neće dočekati krivični progon, te su pozvale britanske vlasti da reaguju.