Taj stav Biden je iznio u finskoj prijestolnici – novoj članici Alijanse.
„U potpunosti to garantujem“, istakao je Biden u odgovoru o američkoj posvećenosti Alijansi imajući u vidu, kako je novinar konstatovao u pitanju, političku nestabilnost u SAD.
Bidenov prethodnik, Donald Trump, tokom mandata je više puta naznačavao da bi se će Sjedinjene Države mogle povući iz NATO članstva.
„Niko nije u mogućnosti da predvidi budućnost, ali možete se kladiti na to“, rekao je američki predsjednik – koji je najavio kandidaturu za američke predsjedničke izbore 2024. godine.
Agencija Reuters izvještava da u Evropi postoji zabrinutosti u vezi sa američkom saradnjom sa Alijansom iako je okončan mandat Trumpove administracije. Ona je, kako Reuters podsjeća, imala kritički stav u vezi sa načinom finansiranja te organizacije, najavljujući i smanjivanje američkog vojnog ljudstva u Njemačkoj.
Američki predsjednik istakao je da je Alijansa u Sjedinjenim Državama uživa značajnu podršku građana, Kongresa, demokrata i republikanaca – bez obzira na, kako ih je označio, postojanje ekstremnih elemenata jedne stranke – aludirajući na republikance.
„Ako se nešto sa sigurnošću može reći o američkoj spoljnoj politici – to je da ćemo ostati povezani sa NATO“, ukazao je Biden.
Biden je u finskoj prijestolnici prisustvovao samitu na kom su učestvovali lideri nordijskih zemalja - Finske, Švedske, Danske, Islanda i Norveške. U Finsku je stigao direktno iz litvanskog Viljnusa gdje je održan samit NATO država. Biden je tamo ponovio da je ruska invazija na Ukrajinu učvrstila Alijansu.
“NATO je unaprijedio odnose sa Ukrajinom i stvorio put za njeno članstvo dok država napreduje u sprovođenju neophodnih demokratskih i bezbjednosnih reformi koje se traže od svake članice NATO-a. Ukrajina nije mogla da se pridruži usred rata. Ne radi se o tome da li treba da se pridruže – već kada će se to dogoditi. Oni će ući u NATO”, rekao je Biden – dodavši da je ruski predsjednik Vladimir Putin izgubio rat – jer, kako je ukazao, ne postoji mogućnost da Rusija pobijedi.
Bidenov raspored obuhvatao je odvojeni susret sa finskim predsjednikom Saulijem Ninistom prije većeg skupa kom su prisustvovali premijer Švedske Ulf Kristerson, norveški premijer Jonas Gar Store, danska premijerka Mete Frederiksen i premijerka Islanda Katrin Jakobsdotir.
Inače, Finska i Švedska tražile su članstvo u NATO kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine prošle godine.
Alijansa je u aprilu prihvatila Finsku, ali je Turska odbila kandidaturu Švedske prigovarajući da je Švedska previše popustljiva prema grupama koje Ankara smatra terorističkim organizacijama.
Poslije više rundi pregovora i švedskog usvajanja reformi koje uključuju novi zakon o borbi protiv terorizma, turski predsjednik Redžep Tajip Erdoğan rekao je ove nedelje da će odustati od protivljenja i preporučiti turskim zakonodavcima da daju saglasnost Švedskoj za ulazak u NATO.
Svi ostali učesnici razgovora u četvrtak su lideri zemalja članica NATO.
